oni koji plaču kao da ne plaču, oni koji se raduju kao da se ne raduju, oni koji kupuju kao da ne posjeduju,
oni koji plaču kao da ne plaču, oni koji se raduju kao da se ne raduju, oni koji kupuju kao da ne posjeduju,
oni koji se koriste ovim svijetom, kao da ga istinski ne koriste. Jer, prolazi obličje ovoga svijeta.
Ja bih želio da vi budete bez briga. Onaj koji nije oženjen brine se o Gospodinovim poslovima: on traži kako ugoditi Gospodinu.
Ali onaj koji je oženjen brine se o svjetovnim stvarima: on traži kako ugoditi svojoj ženi.
I on je razdijeljen. Neudana žena i djevica brinu o Gospodinovim poslovima, da budu svete tijelom i duhom. A udana žena brine svjetovne brige: ona traži kako ugoditi svome mužu.
Ja bih želio da vi budete bez briga. Onaj koji nije oženjen brine se o Gospodinovim poslovima: on traži kako ugoditi Gospodinu.
A ja hoću da ste vi bezbrižni. Ko je neoženjen brine se za Gospodnje, kako će ugoditi Gospodu;
θέλω δὲ ὑμᾶς ἀμερίμνους εἶναι. ὁ ἄγαμος μεριμνᾷ τὰ τοῦ κυρίου, πῶς ἀρέσῃ τῷ κυρίῳ·
thelō de humas amerimnous einai ho agamos merimna ta tou kuriou pōs aresē tō kuriō
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Želim pak vas bezbrižnima biti. Onaj neoženjeni brine ono Gospodinovo, kako da ugodi Gospodinu;"
Θέλω (Želim) - grč. θέλω (thelō). Glagol u prezentu aktiva, 1. lice jednine. Izražava snažnu volju, namjeru i apostolsku želju usmjerenu prema dobrobiti vjernika.
δὲ (pak / a) - grč. δέ (de). Veznik koji označava blagu suprotnost ili nastavak misli, povezujući ovaj stih s prethodnim kontekstom o životnim pozivima.
ἀμερίμνους (bezbrižnima) - grč. ἀμέριμνος (amerimnos). Pridjev u akuzativu množine. Sastoji se od alfa privativuma (a-) koji označava negaciju i imenice μέριμνα (merimna) koja znači briga, tjeskoba ili rastrzanost uma. Označava stanje potpunog oslobođenja od ovozemaljskih tjeskoba i podijeljenosti srca.
εἶναι (biti) - grč. εἰμί (eimi). Infinitiv prezenta aktiva glagola 'biti', koji zajedno s 'Želim' i akuzativom ('vas') tvori konstrukciju akuzativa s infinitivom.
ὁ ἄγαμος (onaj neoženjeni) - grč. ἄγαμος (agamos). Pridjev (s određenim članom) koji se rabi kao imenica. Odnosi se na osobu bez bračnog druga. U teološkom smislu, označava vjernika čija lojalnost, vrijeme i resursi nisu podijeljeni bračnim zavjetom i brigom za obitelj.
μεριμνᾷ (brine) - grč. μεριμνάω (merimnaō). Glagol u prezentu aktiva, 3. lice jednine. Pavao ovdje koristi isti korijen kao u riječi 'bezbrižnima', ali sada u pozitivnom kontekstu. Riječ je o aktivnoj, usredotočenoj i gorljivoj brizi; duhovnoj zaokupljenosti i posvećenosti.
τὰ τοῦ κυρίου (ono Gospodinovo / stvari Gospodnje) Fraza koja uključuje određeni član srednjeg roda u množini (τὰ). Odnosi se na cjelokupnu sferu Božjih interesa: Njegovo kraljevstvo, evanđelje, služenje braći i poslušnost Njegovoj volji.
πῶς (kako) - grč. πῶς (pōs). Prilog koji uvodi zavisnu upitnu rečenicu, naglašavajući način na koji se provodi briga o Gospodnjem.
ἀρέσῃ (da ugodi) - grč. ἀρέσκω (areskō). Glagol u aoristu konjunktiva aktiva, 3. lice jednine. Znači biti ugodan, udovoljiti, biti po volji. Konjunktiv izražava krajnju svrhu, cilj i motivaciju neoženjenog čovjeka: jedino mu je stalo da se svidi i bude prihvatljiv Bogu.
τῷ κυρίῳ (Gospodinu) - grč. κύριος (kyrios). Imenica u dativu jednine. Odnosi se na Isusa Krista, vrhovnog Gospodara kojem je podređen cijeli život usredotočenog vjernika.
Ovaj stih iz Prve poslanice Korinćanima (1 Kor 7,32) duboko osvjetljava Pavlovu teologiju celibata (neoženjenosti) i predanja. Pavao nipošto ne osuđuje brak, već ističe neumoljivu praktičnu stvarnost: osoba bez obiteljskih obveza posjeduje neprocjenjivu prednost nepodijeljenog srca. Dok bračni život nužno zahtijeva usmjeravanje pažnje na zemaljske brige i ugađanje supružniku, neoženjena osoba ima slobodu u potpunosti posvetiti svoje vrijeme, energiju i misli 'stvarima Gospodnjim'.
Glavna teološka poruka je poziv na potpunu oslobođenost od tjeskobnih svjetovnih distrakcija (amerimnos). Kršćanska 'bezbrižnost' ovdje nije pasivnost ni duhovna ljenost, već upravo suprotno: ona je oslobođenje koje omogućuje aktivnu, potpunu zaokupljenost (merimna) vječnošću. Cilj takvog života bez podijeljenosti jest neometano ugađanje i služenje Bogu.