On je vjeran, Bog koji vas je pozvao u zajedništvo sa Svojim Sinom Isusom Kristom, našim Gospodinom.
On je vjeran, Bog koji vas je pozvao u zajedništvo sa Svojim Sinom Isusom Kristom, našim Gospodinom.
Ali, savjetujem vas, braćo, u ime našeg Gospodina Isusa Krista: budite svi složni i neka ne bude podjela među vama; budite ujedinjeni u istom duhu i u istoj misli.
Naime, braćo moja, Klojini su mi ljudi javili da među vama ima nesloge.
Mislim na ovo; svaki od vas govori ovako: "Ja pripadam Pavlu. Ja Apolonu. Ja Kefi. Ja Kristu."
Je li Krist razdijeljen? Je li Pavao razapet na križu za vas? Jeste li kršteni u Pavlovo ime?
Naime, braćo moja, Klojini su mi ljudi javili da među vama ima nesloge.
Jer sam čuo za vas, braćo moja, od Hlojinijeh domašnjijeh da su svađe među vama,
Ἐδηλώθη γάρ μοι περὶ ὑμῶν, ἀδελφοί μου, ὑπὸ τῶν Χλόης ὅτι ἔριδες ἐν ὑμῖν εἰσιν.
Edēlōthē gar moi peri humōn adelphoi mou hupo tōn Chloēs hoti erides en humin eisin
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Obznanjeno je naime meni o vama, braćo moja, od onih Hlojinih da svađe među vama jesu."
ἐδηλώθη (hrv. obznanjeno je / javljeno je; grč. ἐδηλώθη; translit. edēlōthē) - Glagol δηλόω u aoristu pasivnom indikativu, 3. lice jednine. Gramatički označava završenu radnju u prošlosti s pasivnim značenjem (Pavlu je informacija izravno donesena). Teološki ukazuje na jasno otkrivanje istine o stanju crkve, a ne puko naklapanje ili sumnju. γάρ (hrv. naime / jer; grč. γάρ; translit. gar) - Uzročni veznik. Gramatički povezuje ovu rečenicu s prethodnim stihom gdje Pavao poziva na slogu, sada iznoseći razlog za taj hitni poziv. μοι (hrv. meni; grč. μοι; translit. moi) - Osobna zamjenica, 1. lice jednine u dativu. περὶ (hrv. o / u vezi; grč. περὶ; translit. peri) - Prijedlog koji s genitivom označava temu razgovora. ὑμῶν (hrv. vama; grč. ὑμῶν; translit. hymōn) - Osobna zamjenica, 2. lice množine u genitivu. ἀδελφοί (hrv. braćo; grč. ἀδελφοί; translit. adelphoi) - Imenica u vokativu množine. Teološki snažan izraz koji podsjeća podijeljenu zajednicu na njihovo duhovno srodstvo, ravnopravnost i zajedništvo u Božjoj obitelji. μου (hrv. moja; grč. μου; translit. mou) - Posvojna zamjenica u genitivu. Dodaje osobni i afektivni ton, naglašavajući Pavlovu pastoralnu skrb i ljubav unatoč ukoru koji slijedi. ὑπὸ (hrv. od / po; grč. ὑπὸ; translit. hypo) - Prijedlog koji uz genitiv označava vršitelja radnje (tko je obznanio). τῶν (hrv. onih; grč. τῶν; translit. tōn) - Određeni član u genitivu množine. Gramatički funkcionira poimeničeno ('oni od'), a povijesno se odnosi na izaslanike, robove ili ukućane. Χλόης (hrv. Hlojinih; grč. Χλόης; translit. Chloēs) - Vlastito ime u genitivu jednine. Hloja je bila ugledna vjernica čiji su ljudi Pavlu donijeli pouzdanu vijest, zbog čega on otvoreno navodi izvor informacija kako bi prekinuo daljnja nagađanja i porekao zataškavanje. ὅτι (hrv. da; grč. ὅτι; translit. hoti) - Veznik koji uvodi objektnu rečenicu, prenoseći sadržaj same dojave. ἔριδες (hrv. svađe / prepirke / razdori; grč. ἔριδες; translit. erides) - Imenica (nominativ množine od ἔρις, eris). Gramatički označava aktivne i prisutne prepirke. Teološki, riječ ukazuje na natjecateljski duh, sebično rivalstvo i neslogu - stanje koje je izravno suprotstavljeno naravi Duha Svetoga i jedinstvu Kristova tijela. ἐν (hrv. među / u; grč. ἐν; translit. en) - Prijedlog s dativom. ὑμῖν (hrv. vama; grč. ὑμῖν; translit. hymin) - Osobna zamjenica u dativu množine. Locira izvor problema u samo središte crkvene zajednice, a ne u vanjske progone. εἰσιν (hrv. jesu / postoje; grč. εἰσιν; translit. eisin) - Glagol 'biti' (εἰμί) u prezentu indikativa, 3. lice množine. Gramatički naglašava da su podjele prisutne i aktivne u trenutku pisanja poslanice, zahtijevajući hitnu reakciju.
Glavna poruka ovog stiha (1. Korinćanima 1:11) je Pavlovo izravno suočavanje s problemom nejedinstva u ranoj crkvi u Korintu. Umjesto da se oslanja na anonimne glasine, on otvoreno i transparentno navodi svoj izvor ('Hlojini ukućani') te precizno imenuje problem ('svađe'). Znakovito je da im se, unatoč ozbiljnosti situacije i oštrom ukoru koji slijedi u nastavku poslanice, obraća s neizmjernom ljubavlju ('braćo moja'), čime pokazuje da je njegov motiv prvenstveno pastoralna skrb i obnova zajedništva.
Teološki, stih snažno naglašava razornu prirodu podjela unutar Kristovog tijela. Riječ 'ἔριδες' (svađe) ukazuje na ljudski ponos, natjecateljski duh i frakcionaštvo koji narušavaju duhovni fokus zajednice. Pavao hitno intervenira jer takvo stanje nije samo površni socijalni problem, već izravan napad na temeljnu kršćansku istinu o jedinstvu vjernika i svjedočanstvo koje crkva treba pružati svijetu.