Uspinjao sam se noću uz Potok i promatrao zid, a potom se okrenuh, uđoh na Dolinska vrata i vratih se.
Uspinjao sam se noću uz Potok i promatrao zid, a potom se okrenuh, uđoh na Dolinska vrata i vratih se.
A savjetnici nisu znali kamo sam išao ni što činim. Ni Židovima, ni svećenicima, ni velikašima, ni savjetnicima, ni ostalima koji su obavljali posao do tada nisam ništa rekao.
Tada im rekoh: "Vidite nevolju u kojoj se nalazimo, kako je Jeruzalem opustošen, a njegova vrata spaljena vatrom. Dođite, sagradimo zid Jeruzalema da više ne budemo sramota."
Tada im objavih kako je dobra Ruka moga Boga bila nada mnom, kao i riječi koje mi je kralj rekao. Nato oni rekoše: "Ustanimo i gradimo!" I ojačaše svoje ruke za dobro djelo.
Čuše to Sanbalat Horonac, Tobija, sluga Amonac, i Gešem Arapin. Izrugaše nam se, prezreše nas i rekoše: "Kakva je to stvar koju činite? Bunite li se protiv kralja?"
Tada im rekoh: "Vidite nevolju u kojoj se nalazimo, kako je Jeruzalem opustošen, a njegova vrata spaljena vatrom. Dođite, sagradimo zid Jeruzalema da više ne budemo sramota."
Zato im rekoh: vidite u kakvom smo zlu, Jerusalim pust i vrata mu popaljena ognjem; dajte da zidamo zidove Jerusalimske, da više ne budemo rug.
וָאוֹמַר אֲלֵהֶם אַתֶּם רֹאִים הָרָעָה אֲשֶׁר אֲנַחְנוּ בָהּ אֲשֶׁר יְרוּשָׁלִַם חֲרֵבָה וּשְׁעָרֶיהָ נִצְּתוּ בָאֵשׁ לְכוּ וְנִבְנֶה אֶת חוֹמַת יְרוּשָׁלִַם וְלֹא נִהְיֶה עוֹד חֶרְפָּֽה
va./'o.Mar 'a.le./Hem 'a.Tem ro.'Im ha./ra.'Ah 'a.Sher 'a.Nach.nu Va/h 'a.Sher ye.ru.sha.Lim cha.re.Vah u./she.'a.Rei./ha ni.tze.Tu va./'Esh le.Khu ve./niv.Neh 'et- cho.Mat ye.ru.sha.Lim ve./lo'- nih.Yeh od cher.Pah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I rekoh njima: vi vidite zlo koje mi u njemu, koje Jeruzalem opustošen i vrata njegova zapaljena u vatri; idite i sagradimo zid Jeruzalema i ne bit ćemo više sramota."
1. I rekoh Izvornik: וָאוֹמַר [va'omar] Gramatika: Glagol 'amar' (reći) u Qal imperfektu 1. lica jednine s waw-konzekutivnim. Ova gramatička konstrukcija tipična je za biblijski hebrejski i označava narativni niz prošlih događaja. Značenje: Označava osobnu i proaktivnu inicijativu Nehemije. Nakon što je u tajnosti sagledao situaciju, on sada hrabro i otvoreno izlazi pred narod.
2. zlo Izvornik: הָרָעָה [hara'a] Gramatika: Imenica ženskog roda 'ra'a' s određenim članom ('ha'). Označava zlo, nevolju, nesreću, jad ili bijedu. Značenje: Odnosi se na opće stanje grada i naroda. To nije samo fizička razorenost zidina, već i stanje društvene, duhovne i vojne ranjivosti i bijede povratnika iz sužanjstva.
3. opustošen Izvornik: חֲרֵבָה [chareva] Gramatika: Pridjev ženskog roda u jednini, dolazi od korijena 'charav' (osušiti, opustjeti, razoriti). Slaže se u rodu s Jeruzalemom koji se gramatički često tretira kao ženski rod. Značenje: Izražava dramatičnu razinu razaranja koju su ostavili Babilonci i koja stoji nedirnuta desetljećima; grad leži kao pustoš, bez vitalnosti i sigurnosti.
4. zapaljena [su] u vatri Izvornik: נִצְּתוּ בָאֵשׁ [nitsetu va'esh] Gramatika: Glagol 'yatsat' (zapaliti) u Nifal perfektu 3. lica množine ('nitsetu'), praćen imenicom 'esh' (vatra) s prijedlogom 'be' (u/sa). Značenje: Gradska vrata bila su srce starog istočnjačkog grada, središte obrane, trgovine i suda. Njihovo spaljivanje znači potpuno uništenje građanskog identiteta i zaštite.
5. i sagradimo Izvornik: וְנִבְנֶה [venivne] Gramatika: Glagol 'banah' (graditi) u Qal imperfektu 1. lica množine, spojen veznikom waw ('i'). Ovdje ima kohortativno značenje koje izražava zajednički poticaj ili prijedlog. Značenje: Nehemija se u potpunosti poistovjećuje s narodom. Iako visoki perzijski dužnosnik, ne naređuje s visoka, već koristi "mi", zalažući se za solidarnost, rad i preuzimanje odgovornosti u zajednici.
6. sramota Izvornik: חֶרְפָּֽה [cherpa] Gramatika: Imenica ženskog roda u jednini. Znači sramota, prijekor, ruglo, poniženje. Značenje: Na drevnom Bliskom istoku, grad bez obrambenih zidina bio je znak najveće vojne slabosti i znak da je bog tog grada nemoćan da ga zaštiti. To je izlagalo narod i njihovog Boga stalnom izrugivanju okolnih poganskih naroda. Imena: - Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / yerushalaim] (grad) Znači: Osnutak Šalema ili Grad mira Tvorba: Etimološki najvjerojatnije dolazi od semitskog korijena 'yara' (osnovati, položiti temelj) i imena kanaanskog božanstva 'Shalem' (Šalem), zaštitnika grada u predizraelsko doba. U biblijskoj tradiciji ime se naknadno počelo povezivati s hebrejskom riječju 'shalom' (mir), pa se prevodi i kao 'Grad mira'.
Ovaj stih iz Knjige Nehemijine (Neh 2,17) predstavlja ključnu točku preokreta. Nakon višemjesečne molitve i tajnog noćnog izviđanja gradskih ruševina, Nehemija konačno izlazi pred židovske starješine, svećenike i narod. On ne nudi lažnu nadu niti uljepšava stvarnost; umjesto toga, izravno se suočava s "nevoljom" i "sramotom" u kojoj se nalaze. Njegovo isticanje Jeruzalema kao opustošenog grada bez vrata nije samo konstatacija fizičkog oštećenja, već i podsjetnik na gorko stanje duhovne i nacionalne ranjivosti u koju su upali.
Teološka snaga ovoga retka krije se u Nehemijinu pozivu na solidarnost. Korištenjem zamjenica u prvom licu množine ("mi", "sagradimo", "ne bit ćemo"), on premošćuje jaz između svog visokog statusa namjesnika i običnog naroda. Obnova zidina stoga nije tek administrativni ili obrambeni poduhvat; ona je čin obnove saveza, nacionalnog identiteta i vjerskog dostojanstva. Ponovna izgradnja grada znači skidanje "sramote" poganskog izrugivanja i javno svjedočanstvo povratka Božje zaštite i suvereniteta nad Njegovim narodom.