Glavari naroda nastaniše se u Jeruzalemu, a ostatak naroda baci ždrijeb kako bi doveli jednoga od desetorice da stanuje u Jeruzalemu, svetome gradu, a ostalih devet da ostane u drugim gradovima.
Glavari naroda nastaniše se u Jeruzalemu, a ostatak naroda baci ždrijeb kako bi doveli jednoga od desetorice da stanuje u Jeruzalemu, svetome gradu, a ostalih devet da ostane u drugim gradovima.
I narod blagoslovi sve ljude koji se dragovoljno ponudiše stanovati u Jeruzalemu.
A ovo su poglavari pokrajine koji su se nastanili u Jeruzalemu. A u gradovima Judeje nastanili su se, svatko na svom posjedu u svojim gradovima: Izrael, svećenici, leviti, netinci i sinovi slugu Salomonovih.
Glavari naroda nastaniše se u Jeruzalemu, a ostatak naroda baci ždrijeb kako bi doveli jednoga od desetorice da stanuje u Jeruzalemu, svetome gradu, a ostalih devet da ostane u drugim gradovima.
I naseliše se knezovi narodni u Jerusalimu, a ostali narod meta ždrijeb da uzmu jednoga od deset da sjedi u Jerusalimu svetom gradu, i ostalijeh devet dijelova po drugim gradovima.
וַיֵּשְׁבוּ שָׂרֵֽי הָעָם בִּירוּשָׁלִָם וּשְׁאָר הָעָם הִפִּילוּ גוֹרָלוֹת לְהָבִיא אֶחָד מִן הָעֲשָׂרָה לָשֶׁבֶת בִּֽירוּשָׁלִַם עִיר הַקֹּדֶשׁ וְתֵשַׁע הַיָּדוֹת בֶּעָרִֽים
va/i.ye.she.Vu sa.rei- ha./'Am bi./ru.sha.Lim u./she.'Ar Ha./'om hi.Pi.lu go.ra.Lot le./ha.Vi' 'e.Chad min- ha./'a.sa.Rah la./She.vet bi./ru.sha.Lim 'ir ha./Ko.desh ve./Te.sha' hai./ya.Dot be./'a.Rim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I nastaniše se glavari naroda u Jeruzalemu, a ostatak naroda baciše ždrijebove za dovesti jednoga od desetorice za nastaniti se u Jeruzalemu, gradu svetosti, a devet dijelova u gradovima."
1. i nastaniše se Izvornik: וַיֵּשְׁבוּ [vayeshvu] Gramatika: Glagol u Qal konjugaciji, imperfekt s vav-konsekutivom (što označava narativnu prošlost), 3. lice množine od korijena יָשַׁב (jašav - sjediti, stanovati, naseliti se). Značenje: Označava trajno naseljavanje i preuzimanje prebivališta. Ovdje naglašava svjesnu odluku vođa da se presele u nesiguran i razrušen grad kako bi ga obnovili i osigurali, dajući primjer narodu.
2. glavari Izvornik: שָׂרֵי [sarey] Gramatika: Imenica muškog roda u množini, u konstruktnom stanju (status constructus) od riječi שַׂר (sar - knez, zapovjednik, glavar, službenik). Značenje: Odnosi se na vođe zajednice i plemenske starješine. Njihova prisutnost u gradu bila je nužna za uspostavu administrativnog i političkog središta nakon povratka iz sužanjstva.
3. baciše Izvornik: הִפִּילוּ [hipiylu] Gramatika: Glagol u Hifil konjugaciji (kauzativ), perfekt, 3. lice množine od korijena נָפַל (nafal - pasti). Doslovno znači "učiniše da padne". Značenje: Izraz se koristi za praksu bacanja ždrijeba (kamenčića ili pločica) čime se teška odluka prepuštala Božjoj providnosti. Time su se izbjegavale ljudske pristranosti i sukobi oko toga tko mora napustiti svoja imanja.
4. gradu svetosti Izvornik: עִיר הַקֹּדֶשׁ ['iyr hakodesh] Gramatika: Konstruktni lanac dviju imenica: עִיר (grad) i קֹדֶשׁ (svetost) uz dodatak određenog člana. Doslovni je prijevod "grad te svetosti". Značenje: Ovo je jedan od prvih slučajeva u Bibliji gdje se Jeruzalem izričito naziva 'svetim gradom'. Naglašava njegovu isključivu ulogu kao središta bogoštovlja i zemaljskog prebivališta Božje prisutnosti.
5. dijelova Izvornik: הַיָּדוֹת [hayadot] Gramatika: Imenica ženskog roda u množini s određenim članom. Osnovna riječ je יָד (jad - ruka). Značenje: Riječ 'ruka' se ovdje koristi idiomatski u značenju 'udio', 'dio' ili 'razmjer'. Preostalih devet desetina stanovništva oslobođeno je preseljenja i moglo je ostati na svojim poljoprivrednim dobrima. Imena: - Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / yerushalaim] (grad) Znači: Temelj Šalema ili Grad mira Tvorba: Ime se najvjerojatnije sastoji od zapadnosemitskog elementa 'yara' (položiti temelj) ili sumerskog 'uru' (grad) i imena kanaanskog božanstva 'Shalem'. Kasnije je biblijska tradicija to reinterpretirala kroz hebrejski korijen 'shalom' (mir) u smislu 'Grad mira'. Promjena imena: U najranijim biblijskim tekstovima spominje se samo kao Šalem (Post 14,18), a Jebusejci su ga nazivali Jebus (Suci 19,10) prije nego što ga je kralj David osvojio i proglasio svojom prijestolnicom.
Ovaj stih iz Nehemijine knjige opisuje ključni trenutak u obnovi judejske zajednice nakon povratka iz babilonskog sužanjstva. Iako su zidine bile obnovljene, Jeruzalem je demografski bio ugrožen, slabo naseljen i ekonomski nesiguran. Život u njemu iziskivao je odricanje od prihoda sa seoskih imanja i spremnost na stalnu vojnu pripravnost. Dok su narodni glavari dobrovoljno preuzeli taj teret kako bi uspostavili upravu, za ostatak naroda morao se primijeniti sustav ždrijeba kojim je svaki deseti stanovnik obvezan na preseljenje.
Ova mjera nije bila samo administrativna, već je nosila duboko teološko značenje. Nazivajući Jeruzalem 'svetim gradom', pisac naglašava da to nije običan urbani centar, već srce Božjeg saveza s Izraelom i mjesto obnovljenog Hrama. Korištenje ždrijeba jasno je ukazivalo da preseljenje nije tek ljudska naredba, već poziv i očitovanje Božje volje, čineći boravak u Jeruzalemu svetom dužnošću o kojoj ovisi opstanak naroda.