Kada se zatvore Nebesa i ne bude kiše zato što su sagriješili Tebi, te se pomole prema ovome mjestu, priznaju Ime Tvoje i odvrate se od svoga grijeha kada ih poniziš,
Kada se zatvore Nebesa i ne bude kiše zato što su sagriješili Tebi, te se pomole prema ovome mjestu, priznaju Ime Tvoje i odvrate se od svoga grijeha kada ih poniziš,
Tada Ti čuj na Nebesima i oprosti grijeh Svojih slugu i Svoga naroda Izraela, jer ih poučavaš dobrom putu kojim će ići, i podaj kišu na Svoju zemlju koju si dao u baštinu Svome narodu.
Bude li u zemlji gladi, bude li kuge, bude li snijeti, rđe, skakavaca ili gusjenica, opsjedne li ga njegov neprijatelj u gradovima njegove zemlje, kakva god nevolja ili bolest bila,
svaka molitva, svako preklinjanje bilo kojega čovjeka ili svega Tvog naroda Izraela, kad svatko osjeti boljku svoga srca i raširi svoje ruke prema ovoj Kući,
Ti čuj s Nebesa, iz mjesta Svoga prebivanja, pa oprosti, postupi i daj čovjeku prema svim njegovim putovima, onomu čije srce Ti poznaješ, jer Ti jedini poznaješ srce svih sinova ljudskih.
Bude li u zemlji gladi, bude li kuge, bude li snijeti, rđe, skakavaca ili gusjenica, opsjedne li ga njegov neprijatelj u gradovima njegove zemlje, kakva god nevolja ili bolest bila,
Kad bude glad u zemlji, kad bude pomor, suša, medljika, skakavci, gusjenice, ili kad ga pritijesni neprijatelj njegov u zemlji njegovoj vlastitoj, ili kako god zlo, kaka god bolest,
רָעָב כִּֽי יִהְיֶה בָאָרֶץ דֶּבֶר כִּֽי יִהְיֶה שִׁדָּפוֹן יֵרָקוֹן אַרְבֶּה חָסִיל כִּי יִהְיֶה כִּי יָֽצַר לוֹ אֹיְבוֹ בְּאֶרֶץ שְׁעָרָיו כָּל נֶגַע כָּֽל מַחֲלָֽה
ra.'Av ki- yih.Yeh va./'A.retz De.ver ki- Yih.yeh shi.da.Fon ye.ra.Kon 'ar.Beh cha.Sil ki yih.Yeh ki ya.tzar- l/o 'o.ye.V/o be./'E.retz she.'a.Ra/v kol- Ne.ga' kal- ma.cha.Lah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Glad ako bude u-zemlji, kuga ako bude, palež, žutilo, skakavac, gusjenica ako bude, ako pritisne njemu neprijatelj-njegov u-zemlji vrata-njegovih, svaki udarac, svaka bolest"
1. glad Izvornik: רָעָב [ra'av] Gramatika: Imenica muškog roda u apsolutnom stanju. Odnosi se na ekstremnu oskudicu hrane i prekid normalnog životnog ciklusa. Značenje: U biblijskoj teologiji glad se često doživljava kao Božja pedagoška mjera ili posljedica narušavanja Saveza. Služi kako bi narod osvijestio svoju potpunu ovisnost o Božjoj providnosti.
2. kuga Izvornik: דֶּבֶר [dever] Gramatika: Imenica muškog roda, apsolutno stanje. Najčešće se prevodi kao pomor, kuga ili pošast opasna po život. Značenje: Kuga se spominje kao jedan od najtežih Božjih sudova koji izravno pogađa ljudske živote. Njena nepredvidivost i smrtonosnost prisiljavale su zajednicu na poniznost i traženje milosti.
3. palež (sušica) i žutilo (medljika) Izvornik: שִׁדָּפוֹן יֵרָקוֹן [shidafon yerakon] Gramatika: Dvije usko povezane imenice koje označavaju poljoprivredne katastrofe. 'Shidafon' ukazuje na sprženost od suhog pustinjskog vjetra, a 'yerakon' na bljedilo (žutilo) oboljelih usjeva. Značenje: Ove riječi simboliziraju propast žetve, što je u agrarnom društvu Izraela značilo sigurnu smrt. Uče da stvarni Gospodar prirode i onaj koji daje plodnost zemlje nije Baal, nego Bog.
4. pritisne (opsjedne) Izvornik: יָֽצַר [yatsar] Gramatika: Glagol izveden iz korijena koji asocira na uskoću, tjeskobu ili stisnutost. Ovdje označava vojnu opsadu i vršenje pritiska na gradove (vrata). Značenje: Odnosi se na vojne ugroze koje uzrokuju iznimnu tjeskobu i klaustrofobiju gubeći pristup resursima. U duhovnom smislu, predstavlja ljudsko beznađe kada je spas moguć jedino nadnaravnom intervencijom.
5. udarac / pošast Izvornik: נֶגַע [nega'] Gramatika: Imenica muškog roda, izvedena iz glagolskog korijena 'naga' koji znači 'dodirnuti', udariti ili zaraziti. Značenje: Izraz obuhvaća širok spektar nesreća ili osobnih i nacionalnih bolesti koje se shvaćaju kao 'Božji dodir' discipline. Djeluju kao duhovni alarm koji poziva na preispitivanje savjesti.
Ovaj stih (koji se nalazi u sklopu Salomonove molitve pri posvećenju Hrama u 1. Kraljevima 8:37 i 2. Ljetopisima 6:28) donosi vrlo iscrpan popis nacionalnih katastrofa, od ekoloških i poljoprivrednih pošasti do vojne opsade. Tekst prepoznaje trajnu ljudsku ranjivost na sile prirode i geopolitička previranja, gledajući na te događaje kroz prizmu Saveza između Boga i Izraela.
Glavna poruka nije u pukom nabrajanju nesreća, već u teološkoj svrsi koju one mogu imati: prepoznavanje vlastite nemoći i obraćanje Bogu. Stih postavlja pozornicu za sljedeće retke koji obećavaju da će Bog čuti svaku molitvu upućenu prema Hramu u trenucima takve tjeskobe, bez obzira radi li se o širokoj nacionalnoj krizi (glad, kuga) ili nekoj osobnoj, neodređenoj nevolji ('svaki udarac, svaka bolest').