A ostatak hramskih bludnika, koji ostade u danima njegova oca Ase, iskorijeni iz zemlje.
A ostatak hramskih bludnika, koji ostade u danima njegova oca Ase, iskorijeni iz zemlje.
A u Edomu ne bijaše kralja, namjesnik bijaše kralj.
Jošafat načini taršiške lađe da idu u Ofir po zlato, ali ne ode jer se lađe razbiše u Esjon Geberu.
Tada Ahazja, sin Ahabov, reče Jošafatu: "Neka moje sluge idu s tvojim slugama na brodovima." No Jošafat ne htjede.
Jošafat počinu sa svojim ocima i bi pokopan sa svojim ocima u gradu svoga oca Davida, a umjesto njega zakralji se njegov sin Joram.
Jošafat načini taršiške lađe da idu u Ofir po zlato, ali ne ode jer se lađe razbiše u Esjon Geberu.
U to vrijeme ne bijaše cara u Idumeji, nego bijaše namjesnik carev.
יְהוֹשָׁפָט עָשָׂה אֳנִיּוֹת תַּרְשִׁישׁ לָלֶכֶת אוֹפִירָה לַזָּהָב וְלֹא הָלָךְ כִּֽי נִשְׁבְּרוּ אֳנִיּוֹת בְּעֶצְיוֹן גָּֽבֶר
ye.ho.sha.Fat a.sar 'o.ni.Yot tar.Shish la./Le.khet 'o.Fi.ra/h la./za.Hav ve./Lo' ha.Lakh ki- nish.be.rah 'o.ni.Yot be./'etz.Yon Ga.ver
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Jošafat deset napravi lađe Taršiša za ići u Ofir po zlato i ne ode jer razbi se razbiše se lađe u Esjon Geberu"
1. deset / napravi Izvornik: עשר עָשָׂה ['shr 'asa] Gramatika: Masoretski tekst ovdje sadrži dvostruki zapis: ketiv ('shr - deset) i qere ('asa - napravi, Qal perfekt 3. lica jednine). Pisarova greška je zabilježena u tekstu, a ispravljena u rubnici i izgovornoj tradiciji. Značenje: Ova tekstualna posebnost otkriva visoku razinu pažnje pri prijenosu svetog teksta. Sam glagol označava poduzimanje velike graditeljske i logističke akcije od strane kralja.
2. lađe Taršiša Izvornik: אֳנִיּוֹת תַּרְשִׁישׁ ['oniyot tarshiysh] Gramatika: Imenička sintagma u konstruktnom stanju (status constructus). Prva imenica je u množini ženskog roda. Značenje: Izraz ne znači nužno da su brodovi građeni za put u sami grad Taršiš, već služi kao tehnički termin za klasu čvrstih, velikih prekooceanskih trgovačkih brodova dizajniranih za daleke plovidbe.
3. za ići Izvornik: לָלֶכֶת [lalekhet] Gramatika: Glagol 'halakh' (ići) u Qal infinitivu konstruktnom, kojemu je prefikiran prijedlog lamed (za, da). Značenje: Izražava neposrednu svrhu pothvata i kraljevu jasnu namjeru. Velika ekspedicija je bila brižno isplanirana s ciljem dugotrajnog i sigurnog putovanja.
4. u Ofir Izvornik: אוֹפִירָה ['ofiyra] Gramatika: Vlastita imenica na koju je dodan takozvani 'he' locale (direkcionalno he), sufiks koji označava smjer ili kretanje prema određenoj lokaciji. Značenje: Naglašava konačno odredište putovanja poznato po golemom bogatstvu. Ofir u tekstu predstavlja trgovački san o materijalnom blagostanju i prestižu po uzoru na Salomona.
5. razbi se / razbiše se Izvornik: נשברה נִשְׁבְּרוּ [nshvr nishberu] Gramatika: Drugi ketiv/qere par u stihu. Ketiv (zapisano) je u jednini ženskog roda, dok je qere (čitano) ispravni množinski oblik koji se slaže s imenicom 'lađe'. Glagol se nalazi u Niphalu. Značenje: Niphal glagolu daje pasivno značenje potpunog rasula i propasti. Nagla i neočekivana havarija brodova simbolizira krah ljudskog oslanjanja na materijalnu snagu bez Božjeg odobrenja. Imena: - Jošafat [יְהוֹשָׁפָט / yehoshafat] (osoba) Znači: Jahve sudi / Jahve je sudio Tvorba: Ime je tvoreno od teoforskog elementa 'Yeho' (skraćeno od Božjeg imena Jahve) i glagolskog korijena 'shafat' (suditi).
- Taršiš [תַּרְשִׁישׁ / tarshiysh] (grad) Znači: Nepoznato Tvorba: Ime nema pouzdanu i općeprihvaćenu etimologiju, stoga se o točnom značenju ne može donijeti definitivan sud. Postoje lingvistička nagađanja koja ga vežu uz akadski korijen za taljenje i obradu metala, no to ostaje nepotvrđeno.
- Ofir [אוֹפִיר / 'ofiyr] (pokrajina) Znači: Nepoznato Tvorba: Zemlja poznata po nevjerojatnom bogatstvu i zlatu, vjerojatno smještena u Arabiji, Africi ili Indiji. Pouzdana etimološka pozadina imena nije nam poznata, te svako tumačenje spada u nagađanje.
- Esjon Geber [עֶצְיוֹן גָּֽבֶר / 'etsyon gaver] (grad) Znači: Kičma snažnog čovjeka Tvorba: Ime je složenica koja se sastoji od imenice s korijenom 'etsem' (kost, kičma, hrptenjača) s dodatkom '-on', te riječi 'gever' (muškarac, ratnik, junak).
Ovaj stih iz 1. knjige o Kraljevima (22,49 prema hebrejskoj numeraciji) oslikava ambiciozan pokušaj judejskog kralja Jošafata da obnovi slavnu pomorsku trgovačku rutu iz zlatnog doba kralja Salomona. Želeći dopremiti zlato iz legendarnog Ofira, Jošafat je uložio ogroman trud i sredstva u izgradnju masivnih 'taršiških lađa', tadašnjeg tehnološkog vrhunca, s nadom u materijalno blagostanje i ekonomsko osnaživanje svog kraljevstva.
Međutim, stih donosi izrazito antiklimaktičan i nagli rasplet: moćna flota nikada nije ni isplovila, nego je u potpunosti uništena još na vezu u svojoj polazišnoj luci Esjon-Geber. Teološka poruka teksta, koja se snažnije elaborira u paralelnom izvještaju iz 2. Ljetopisa gdje prorok ukorava Jošafata zbog nesvetog saveza sa zlim izraelskim kraljem Ahazjom, jasno naglašava prolaznost ljudskih planova. Unatoč bogatstvu, vrhunskoj logistici i snazi, svaki veliki poduhvat koji ne počiva na Božjem odobrenju unaprijed je osuđen na propast.