A do njih popravljahu Melatja Gibeonjanin i Jadon Meronoćanin, ljudi iz Gibeona i Mispe, do prijestolja upravitelja s onu stranu Rijeke.
A do njih popravljahu Melatja Gibeonjanin i Jadon Meronoćanin, ljudi iz Gibeona i Mispe, do prijestolja upravitelja s onu stranu Rijeke.
Pored njega obnavljao je Uziel, sin Harhajin, od zlatara, a pored njega obnavljao je Hananija, od pomastara, te ostaviše Jeruzalem do Širokoga zida.
A pored njih obnavljao je Refaja, sin Hurov, upravitelj polovice okruga Jeruzalema.
Uz njih je popravljao Jedaja, sin Harumafov, nasuprot svojoj kući, a uz njega je popravljao Hatuš, sin Hašabnejin.
Drugi dio popravljali su Malkija, sin Harimov, i Hašub, sin Pahat-Moabov, kao i Pećnu kulu.
A pored njih obnavljao je Refaja, sin Hurov, upravitelj polovice okruga Jeruzalema.
A do njih opravlja Refaja sin Orov poglavar nad polovinom kraja Jerusalimskoga.
וְעַל יָדָם הֶחֱזִיק רְפָיָה בֶן חוּר שַׂר חֲצִי פֶּלֶךְ יְרוּשָׁלִָֽם
ve./'al- ya.Da/m he.che.Zik re.fa.Yah ven- Chur sar cha.Tzi Pe.lekh ye.ru.sha.Lim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I pored ruke njihove popravljao je Refaja sin Hurov knez polovice okruga Jeruzalema."
1. i pored ruke njihove Izvornik: וְעַל יָדָם [ve'al yadam] Gramatika: Fraza se sastoji od veznika 've' (i), prijedloga 'al (na, nad, pored) i imenice 'yad' (ruka) u množini s pronominalnim sufiksom 3. lica množine. Predstavlja idiomatski izraz koji znači 'pored njih' ili 'do njih'. Značenje: U trećem poglavlju Nehemije ovo je tehnički izraz koji se opetovano koristi kako bi označio precizan redoslijed graditelja na zidu. Ukazuje na neprekinutu radnu liniju i zajedništvo u svetom zadatku.
2. popravljao je Izvornik: הֶחֱזִיק [hecheziyk] Gramatika: Glagol u hifil binyanu (uzročnom obliku), perfekt, 3. lice jednine muškog roda od korijena חָזַק (chazaq - biti snažan). U ovom obliku doslovno znači 'učiniti snažnim' ili 'ojačati'. Značenje: Ovaj glagol savršeno opisuje prirodu Nehemijinog pothvata; nije se radilo o gradnji iz temelja, već o popravljanju, učvršćivanju i obnavljanju porušenog. To nosi i duboku duhovnu simboliku obnove ranjenog naroda.
3. knez Izvornik: שַׂר [sar] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, u apsolutnom stanju. Često se prevodi kao knez, poglavar, upravitelj ili zapovjednik. Značenje: Prisutnost visokog dužnosnika u fizičkom radu pokazuje da obnova Jeruzalema nije bila prepuštena samo običnom puku. Prikazuje se izuzetna solidarnost i ukidanje klasnih razlika u služenju Bogu.
4. okruga Izvornik: פֶּלֶךְ [pelekh] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, u konstruktnom (vezanom) stanju s prethodnom riječju 'polovice'. Riječ je o kasnom biblijskom hebrejskom terminu, posuđenici iz akadskog (pilku). Značenje: Termin svjedoči o novoj administrativnoj i geopolitičkoj stvarnosti postegzilične Judeje (Jahuda) kao provincije pod vlašću Perzijskog Carstva, naglašavajući povijesni i politički kontekst u kojem se obnova odvijala. Imena: - Refaja [רְפָיָה / refaya] (osoba) Znači: Jahve je iscijelio Tvorba: Tvoreno od glagolskog korijena רָפָא (rafa - izliječiti, iscijeliti) i teoforskog sufiksa יָה (Jah - skraćeni oblik od Jahve).
- Hur [חוּר / chur] (osoba) Znači: Sjaj, bjelina ili plemeniti Tvorba: Etimologija je donekle nesigurna, ali se najčešće povezuje sa semitskim korijenom koji označava bjelinu, čistoću ili plemenito porijeklo, premda ga neki vežu i uz egipatsko ime Horus.
- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִָֽם / yerushalaim] (grad) Znači: Temelj mira ili Grad Šalimov Tvorba: Najvjerojatnije složenica od zapadnosemitskog korijena 'yara' (položiti temelj, osnovati) i imena kanaanskog božanstva sutona 'Shalem' (Šalim), koje je s vremenom asimilirano s hebrejskom riječi 'shalom' (mir).
Ovaj stih iz Knjige Nehemije (3:9) plastično prikazuje organiziranu i pedantnu obnovu jeruzalemskih zidina pod vodstvom povratničke zajednice. Navođenje imena, obiteljskog porijekla i službenih titula graditelja daje povijesnu autentičnost tekstu i svjedoči o izvanrednoj koordinaciji i predanosti naroda. Fizička obnova zida ovdje je neraskidivo vezana uz duhovnu obnovu nacije.
Posebno je značajna činjenica da su visoki administrativni dužnosnici poput Refaje, 'kneza polovice okruga', radili vlastitim rukama bok uz bok s običnim zanatlijama, svećenicima i trgovcima. Nije bilo izuzetaka temeljem statusa ili bogatstva; obnova Jeruzalema zahtijevala je poniznost i radnički napor svih društvenih slojeva, služeći kao trajni biblijski model zajedništva u ostvarivanju Božjih nauma unatoč teškim političkim okolnostima i stranoj dominaciji.