Za njim je revno popravljao Baruk, sin Zabajev, drugi dio, od ugla do ulaza u kuću velikog svećenika Elijašiba.
Za njim je revno popravljao Baruk, sin Zabajev, drugi dio, od ugla do ulaza u kuću velikog svećenika Elijašiba.
Iza njega popravljao je Meremot, sin Urije, sina Hakosova, drugi dio, od ulaza u Elijašibovu kuću do kraja Elijašibove kuće.
I poslije njega popravljali su svećenici, ljudi iz Okružja.
Za njim su popravljali Benjamin i Hašub nasuprot svojoj kući. Za njim je popravljao Azarja, sin Maaseje, sina Ananijina, pokraj svoje kuće.
Za njim je popravljao Binuj, sin Henadadov, drugi dio, od Azarjine kuće do ugla i do kuta.
I poslije njega popravljali su svećenici, ljudi iz Okružja.
A za njim opravljaše sveštenici koji življahu u ravnici.
וְאַחֲרָיו הֶחֱזִיקוּ הַכֹּהֲנִים אַנְשֵׁי הַכִּכָּֽר
ve./'a.cha.Ra/v he.che.Zi.ku ha./ko.ha.Nim 'an.Shei ha./ki.Kar
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I poslije njega popravljahu svećenici ljudi Ravnice."
1. I poslije njega Izvornik: וְאַחֲרָיו [ve'acharayv] Gramatika: Prijedlog 'achar' (poslije, iza) u množinskom obliku sa sufiksom trećeg lica jednine muškog roda, spojen s prefiksalnim veznikom 've' (i). Označava strogi prostorni slijed nastavljanja radova. Značenje: U kontekstu obnove jeruzalemskih zidina (Nehemija 3), izraz naglašava organiziranost, kontinuitet i zajedništvo. Svaka skupina nastavljala je rad točno tamo gdje je prethodna završila, ne ostavljajući praznine u zidu.
2. popravljahu Izvornik: הֶחֱזִיקוּ [hecheziyku] Gramatika: Glagol 'chazaq' u Hifil deblu, perfekt, treće lice množine. Temeljno znači 'biti jak', dok u Hifilu poprima značenje 'učiniti jakim', 'učvrstiti' ili specifično u građevinskom smislu 'popraviti'. Značenje: Riječ ukazuje da obnova nije bila samo kozmetička, već je podrazumijevala temeljito strukturalno učvršćivanje razrušenog zida. Zidinama je vraćena njihova davna obrambena snaga i stabilnost.
3. svećenici Izvornik: הַכֹּהֲנִים [hakohaniym] Gramatika: Imenica 'kohen' (svećenik) u apsolutnom stanju množine, s prefiksom određenog člana 'ha'. Značenje: Prisutnost svećenika u fizičkim građevinskim radovima pokazuje da je obnova zida bila shvaćena kao sveta dužnost. Duhovne vođe su vlastitim primjerom teškog rada poticale narod, spajajući fizički rad s duhovnom posvećenošću.
4. ljudi Ravnice Izvornik: אַנְשֵׁי הַכִּכָּֽר ['anshey hakikar] Gramatika: Konstruktna sintagma. Množina imenice 'ish' (čovjek) u konstruktnom stanju ('anshey') stoji u odnosu pripadnosti s imenicom 'kikar' (ravnica, okrug) koja ima određeni član. Značenje: Ova fraza identificira specifično podrijetlo i zavičaj ovih svećenika. Pokazuje da su i stanovnici okolnih regija imali snažnu svijest o važnosti Jeruzalema te su došli pomoći u njegovoj zaštiti i obnovi. Imena: - Ravnica (Kikar) [הַכִּכָּֽר / hakikar] (pokrajina) Znači: Krug, okrug ili okrugla ravnica. Tvorba: Dolazi od korijena 'karar' koji znači 'plesati' ili 'vrtjeti se', iz čega proizlazi pojam nečeg okruglog. U geografskom smislu kao toponim odnosi se na zaokruženo područje, najčešće dolinu Jordana ili užu okolicu Jeruzalema.
Ovaj stih iz Knjige Nehemijine (3:22) predivna je slika izvanredne organizacije i nacionalnog zajedništva u obnovi jeruzalemskih zidina nakon povratka iz babilonskog sužanjstva. Fraza 'i poslije njega' svjedoči o neprekinutom lancu odgovornosti u kojem je svaki pojedinac i svaka obiteljska skupina preuzela točno određeni dio tereta, osiguravajući da ne ostanu nikakve slabe točke u gradskoj obrani.
Posebno je znakovito uključivanje svećenika iz 'Ravnice' (odnosno jeruzalemskog okruga ili doline Jordana) u naporan fizički rad. Njihov angažman briše tadašnje granice između pukog svjetovnog posla i religijske službe, demonstrirajući da je sama zaštita i izgradnja Božjeg grada zapravo čin dubokog bogoslužja. Dolazak ljudi izvan samog urbanog središta naglašava da je Jeruzalem bio duhovno i nacionalno srce cijelog naroda, za čiju su se ponovnu izgradnju svi smatrali jednako pozvanima i odgovornima.