Tada rekoh levitima da se očiste i dođu čuvati vrata, kako bi posvetili dan subotnji. I za ovo me se sjeti, Bože moj, i smiluj mi se po obilju Tvoga Milosrđa!
Tada rekoh levitima da se očiste i dođu čuvati vrata, kako bi posvetili dan subotnji. I za ovo me se sjeti, Bože moj, i smiluj mi se po obilju Tvoga Milosrđa!
Također u one dane vidio sam Židove koji uzeše žene Ašdođanke, Amonke i Moapke.
A polovica njihovih sinova govorila je ašdodski te nisu znali govoriti židovski, već jezikom pojedinih naroda.
Prepirao sam se s njima i prokleo ih; udario sam neke ljude među njima i iščupao im kosu, a potom ih zakleo Bogom: "Ne dajte svoje kćeri njihovim sinovima i ne uzimajte od njihovih kćeri za svoje sinove ni za sebe!
Nije li zbog ovoga sagriješio Salomon, kralj Izraela? Među mnogim narodima ne bijaše kralja poput njega. Bio je voljen od svoga Boga i Bog ga postavi za kralja nad svim Izraelom. Pa ipak, čak su i njega žene tuđinke navele na grijeh.
A polovica njihovih sinova govorila je ašdodski te nisu znali govoriti židovski, već jezikom pojedinih naroda.
I sinovi njihovi govorahu pola Azotski, i ne umijahu govoriti Judejski nego jezikom i jednoga drugoga naroda.
וּבְנֵיהֶם חֲצִי מְדַבֵּר אַשְׁדּוֹדִית וְאֵינָם מַכִּירִים לְדַבֵּר יְהוּדִית וְכִלְשׁוֹן עַם וָעָֽם
u./ve.nei./Hem cha.Tzi me.da.Ber 'ash.do.Dit ve./'ei.Na/m ma.ki.Rim le./da.Ber ye.hu.Dit ve./khi/l.Shon 'am va./'Am
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I sinovi njihovi pola govoreći ašdodski i nisu znajući govoriti judejski i kao jezik naroda i naroda."
1. I sinovi njihovi Izvornik: וּבְנֵיהֶם [uvneyhem] Gramatika: Imenica בֵּן (ben - sin) u množini u statusu konstruktusu sa sufiksom 3. lica množine i veznikom vav (i). Značenje: Odnosi se na djecu proizašlu iz mješovitih brakova koje su Židovi sklapali s tuđinkama. Ta nova generacija predstavlja egzistencijalnu i vjersku prijetnju identitetu povratničke zajednice.
2. pola Izvornik: חֲצִי [chatsiy] Gramatika: Imenica u jednini koja označava polovicu, preneseno ukazuje na rascjepkanost i podijeljenost. Značenje: Ukazuje na duboku nutarnju i kulturnu podijeljenost unutar same obitelji; identitet novih generacija postao je polovičan, što vodi prema potpunoj asimilaciji u pogansko okruženje.
3. nisu znajući (prepoznajući) Izvornik: וְאֵינָם מַכִּירִים [ve'eynam makiyriym] Gramatika: Veznik i negacija (i ne oni) u kombinaciji s participom aktivnim hiphil glagola נָכַר (nakhar - prepoznati, znati). Značenje: Gubitak jezika ovdje ne označava samo tehničko nepoznavanje riječi, već potpunu kognitivnu otuđenost. Ta djeca više nisu 'prepoznavala' ni razumjela vlastito duhovno nasljeđe.
4. judejski Izvornik: יְהוּדִית [yehudiyt] Gramatika: Pridjev u ženskom rodu, izveden iz vlastite imenice, koji se koristi samostalno za označavanje jezika Judejaca (hebrejskog). Značenje: Judejski jezik bio je jezik Božjeg saveza, Tore i hramskog bogoštovlja. Njegov gubitak značio je prekid prijenosa vjere na buduća pokoljenja i odsječenost od naroda Božjeg.
5. i kao jezik naroda i naroda Izvornik: וְכִלְשׁוֹן עַם וָעָֽם [vekhilshon 'am va'am] Gramatika: Konstrukcija s prijedlogom kaph (kao, prema) i imenicom za jezik, te ponovljenom imenicom 'narod' čime se izražava distributivnost (svih raznih naroda). Značenje: Ilustrira potpunu konfuziju i raspršenost usmjerenja; umjesto pripadnosti jednom izabranom narodu s jednim svetim jezikom, djeca usvajaju fragmentirane identitete raznih poganskih kultura. Imena: - Ašdodski (Ašdod) [אַשְׁדּוֹדִית / אַשְׁדּוֹד / 'ashdodiyt / 'ashdod] (grad) Znači: Etimologija ovog imena je neizvjesna i nema pouzdanog tumačenja; neki ga neuvjerljivo povezuju s korijenom š-d-d (uništiti, opustošiti). Tvorba: Ašdod je bio jedan od pet glavnih filistejskih gradova, a riječ u ovom stihu označava njihov lokalni filistejski ili kanaanski dijalekt.
- Judejski (Juda) [יְהוּדִית / יְהוּדָה / yehudiyt / yehudah] (narod) Znači: Znači 'Neka je hvaljen (Jahve)' ili 'Hvaljen'. Tvorba: Ime dolazi od hebrejskog korijena יָדָה (yadah - hvaliti, zahvaljivati, slaviti) s teoforskim elementom (iako skrivenim u samoj strukturi riječi). Tekst objašnjava: Prema Postanku 29,35, Lea je rodila četvrtog sina i rekla: 'Ovaj put hvalit ću ('odeh) Jahvu', stoga mu je nadjenula ime Juda (Yehudah).
Ovaj stih iz Nehemijine knjige upečatljivo oslikava duboku krizu identiteta s kojom se suočila izraelska povratnička zajednica nakon babilonskog sužanjstva. Nehemija s užasom otkriva da su mješoviti brakovi s tuđinkama doveli do toga da nova generacija djece ne zna govoriti judejski, već govore stranim jezicima naroda koji ih okružuju. Time je u opasnost doveden sam opstanak zajednice, jer se kroz jezik prenosila Tora, sjećanje na spasenjsku povijest i spoznaja Boga.
Gubitak svetog jezika za Nehemiju ne predstavlja tek kulturološki problem, već teološku katastrofu. Jezik je vezivno tkivo Božjeg naroda; asimilacija koja je započela u jeziku i mješovitim brakovima prijetila je potpunim rastapanjem Izraela u pogansko more. Zato je ovaj ulomak snažno upozorenje o važnosti njegovanja duhovnog identiteta, tradicije i čistoće vjere usred neprijateljskog ili asimilacijskog okruženja.