Spoznah da levitski dijelovi nisu dani, pa su leviti i pjevači, vršitelji službe, pobjegli svaki u svoje polje.
Spoznah da levitski dijelovi nisu dani, pa su leviti i pjevači, vršitelji službe, pobjegli svaki u svoje polje.
Prekorih poglavare i rekoh: "Zašto je napušten Dom Božji?" Potom ih okupih i postavih na njihova mjesta.
I sva Judeja donese u spremišta desetinu žita, mladoga vina i svježega ulja.
I postavih nad riznicama svećenika Šelemju, pisara Sadoka i Pedaju od levita, a uz njih Hanana, sina Zakura, sina Matanijina, jer su smatrani pouzdanima, te bješe na njima da dijele svojoj braći.
Sjeti se mene, Bože moj, zbog ovoga i ne izbriši moja dobra djela koja sam učinio u Domu svoga Boga i u njegovim službama.
I sva Judeja donese u spremišta desetinu žita, mladoga vina i svježega ulja.
I svi Judejci donosiše desetke od žita i vina i ulja u spreme.
וְכָל יְהוּדָה הֵבִיאוּ מַעְשַׂר הַדָּגָן וְהַתִּירוֹשׁ וְהַיִּצְהָר לָאוֹצָרֽוֹת
ve./khol ye.hu.Dah he.Vi.'u ma'.Sar ha./da.Gan ve./ha./ti.Ro.osh ve./hai./yitz.Har la./'o.tza.Rot
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I sav Juda donesoše desetinu žita i mladoga vina i svježega ulja u spremišta."
1. sav Juda Izvornik: וְכָל יְהוּדָה [vekhal yehuda] Gramatika: Sastoji se od veznika 've' (i), imenice 'kol' (sve, cjelina) u vezanom stanju i vlastite imenice. Premda je 'Juda' u jednini, gramatički djeluje kao zbirna imenica (kolektiv), zbog čega glagol koji slijedi dolazi u množini. Značenje: Izraz naglašava potpuno i jednodušno odazivanje cijele zajednice. Narod, ujedinjen u poslušnosti nakon razdoblja zanemarivanja, zajednički se obvezuje na potporu Božjem djelu.
2. donesoše Izvornik: הֵבִיאוּ [heviy'u] Gramatika: Glagol u hifilu (kauzativno deblo), perfekt, 3. lice množine od korijena بּוֹא (bo - doći, ući). U hifilu znači 'učiniti da dođe' odnosno 'donijeti' ili 'dovesti'. Značenje: Perfekt ovdje označava dovršenu, ali i ustrajnu radnju kojom je narod ispravio prethodni prijestup. Donošenje desetine bio je konkretan čin pokajanja i opipljiv dokaz duhovne obnove naroda.
3. desetinu Izvornik: מַעְשַׂר [ma'sar] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, u vezanom stanju (status constructus) od osnovnog oblika 'ma'aser'. Vezano stanje ukazuje na pripadnost, stoga se prevodi kao 'desetina od'. Značenje: Desetina je predstavljala temeljnu zakonsku obvezu Izraelaca kojom su priznavali da sve pripada Bogu. Ovdje obnova davanja desetine znači i ponovnu uspostavu ekonomske podloge za život i službu levita u Hramu.
4. žita i mladoga vina i svježega ulja Izvornik: הַדָּגָן וְהַתִּירוֹשׁ וְהַיִּצְהָר [hadagan vehatiyrosh vehayitshar] Gramatika: Niz od tri apsolutne imenice, svaka opremljena određenim članom 'ha-' i (osim prve) veznikom 've-' (i). One nabrajaju predmete na koje se odnosi prethodna riječ 'desetina'. Značenje: Ova tri proizvoda (žito, mlado vino, ulje) čine tradicionalnu biblijsku trijadu koja simbolizira cjelokupnost poljoprivrednog blagoslova Obećane zemlje. Njihovo donošenje Bogu označava priznanje Njegove providnosti i zahvalnost na urodu.
5. u spremišta Izvornik: לָאוֹצָרֽוֹת [la'otsarot] Gramatika: Prijedlog 'le' (prema, u, za) spojen s određenim članom 'ha', što rezultira vokalom 'a' (la), te imenicom u ženskom rodu množine 'otsarot' (od jednine 'otsar' - blago, riznica, spremište). Značenje: Hramska spremišta nisu bila samo logistička skladišta, već i simbolična mjesta nacionalnog bogoslužja. Punjenje ovih spremišta označavalo je funkcionirajuću teokraciju u kojoj su zemaljska dobra posvećena svetoj svrsi. Imena: - Juda [יְהוּדָה / yehuda] (narod) Znači: Neka je hvaljen [Bog] / Hvala Tvorba: Ime potječe od hebrejskog glagolskog korijena יָדָה (yadah), što u hifilu znači 'hvaliti', 'zahvaljivati' ili 'priznavati'. Najčešće se tumači kao pohvala upućena Jahvi. Tekst objašnjava: U Postanku 29:35, Lea rađa svog četvrtog sina i izjavljuje: 'Ovaj put hvalit ću Jahvu (odeh et YHWH)!' Zbog toga mu je dala ime Juda.
Ovaj stih (Nehemija 13:12) prikazuje ključan trenutak duhovne i društvene obnove u postegzilskoj judejskoj zajednici u Jeruzalemu. Nakon što je Nehemija prekorio narod zbog zanemarivanja hramskih službenika, vidimo brzu i ujedinjenu reakciju – 'sav Juda' donosi desetinu najvažnijih plodova svoje zemlje u hramska spremišta.
Donošenje žita, mladog vina i ulja nije bio puki ekonomski porez, već duboko vjerski čin kojim je narod ponovno priznao Boga kao pravog vlasnika Obećane zemlje i opskrbitelja njihovih života. Ovaj postupak omogućio je levitima da se vrate svojoj svetoj službi, čime je ponovno uspostavljen pravilan odnos između naroda, Boga i Hrama.