i Šabtaj i Jozabad, od glavara levitskih, bijahu nad vanjskim poslovima Doma Božjega
i Šabtaj i Jozabad, od glavara levitskih, bijahu nad vanjskim poslovima Doma Božjega
I Matanija, sin Miheja, sina Zabdijeva, sina Asafova, glavar koji je započinjao zahvaljivanje pri molitvi; te Bakbukja, drugi od njegove braće, i Abda, sin Šamue, sina Galala, sina Jedutunova.
Svih levita u Svetome gradu bijaše dvjesto osamdeset i četiri.
A vratara, Akuba, Talmona i njihove braće, čuvara na vratima, bijaše stotinu sedamdeset i dva.
A ostatak Izraela, svećenici i leviti, bijahu u svim gradovima Judeje, svaki u svojoj baštini.
Svih levita u Svetome gradu bijaše dvjesto osamdeset i četiri.
Svega Levita u svetom gradu bješe dvije stotine i osamdeset i četiri;
כָּל הַלְוִיִּם בְּעִיר הַקֹּדֶשׁ מָאתַיִם שְׁמֹנִים וְאַרְבָּעָֽה
kol- ha/l.vi.Yim be./'Ir ha./Ko.desh ma.Ta.yim she.mo.Nim ve./'ar.ba.'Ah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Svi leviti u gradu svetosti dvjesto osamdeset i četiri."
1. Svi leviti Izvornik: כָּל הַלְוִיִּם [kal halviyim] Gramatika: Riječ 'kal' (כָּל) označava totalitet ili cjelovitost i prevodi se kao 'svaki' ili 'svi'. Ovdje stoji u konstruktnom stanju uz imenicu u množini s određenim članom 'ha', koja označava pripadnike plemena Levi. Značenje: Izražava ukupnost i konačni zbroj određene skupine ljudi. U ovom kontekstu naglašava se precizan zbroj svih levita koji su bili odabrani ili su dragovoljno ostali živjeti u Jeruzalemu nakon obnove grada.
2. u gradu Izvornik: בְּעִיר [be'iyr] Gramatika: Prijedlog 'be' (u) spojen je s imenicom 'iyr' (grad) koja je u konstruktnom stanju. Imenica se čvrsto veže uz sljedeću riječ kako bi stvorila genitivnu vezu kojom se izriče svojstvo. Značenje: Grad (iyr) u drevnom Izraelu bio je utvrđeno naselje koje pruža zaštitu, ali služi i kao središte uprave. Ovdje se izraz specifično odnosi na Jeruzalem kao srce političkog i duhovnog života povratnika iz sužanjstva.
3. svetosti Izvornik: הַקֹּדֶשׁ [hakodesh] Gramatika: Apstraktna imenica 'kodesh' (svetost) ima prefiksiran određeni član 'ha'. Sintagma 'iyr hakodesh' doslovno znači 'grad svetosti', što se na hrvatski najčešće prevodi opisno kao 'sveti grad'. Značenje: Koncept svetosti (kodesh) podrazumijeva odvojenost od profanoga i posvećenost Bogu. Jeruzalem se naziva gradom svetosti jer u njemu prebiva Božja prisutnost unutar Hrama, što od njegovih stanovnika traži obrednu i moralnu čistoću.
4. dvjesto osamdeset i četiri Izvornik: מָאתַיִם שְׁמֹנִים וְאַרְבָּעָֽה [ma'tayim shemoniym ve'arba'a] Gramatika: Brojevna sintagma u kojoj su elementi nizani. 'Ma'tayim' je dualni oblik imenice 'meah' (sto), 'shemoniym' je množina koja tvori deseticu, a 've'arba'a' je broj četiri spojen prefiksnim veznikom 've' (i). Značenje: Precizno navođenje broja svjedoči o važnosti rodoslovlja i stroge evidencije u postegzilskoj zajednici. Svaki je posvećeni pojedinac bio presudan za pravilno odvijanje hramskog bogoslužja i duhovnu obnovu naroda. Imena: - Levi (leviti) [לֵוִי / Levi] (narod) Znači: pridružen, spojen Tvorba: Ime je izvedeno od hebrejskog glagolskog korijena 'lavah' (לָוָה) koji doslovno znači 'pridružiti se', 'priljubiti se' ili 'spojiti'. Tekst objašnjava: U Postanku 29,34 Lea objašnjava zašto trećem sinu daje to ime govoreći: 'Sada će se moj muž napokon priljubiti (yillaweh) uza me... zato mu nadjenu ime Levi.'
Ovaj stih (Nehemija 11,18) predstavlja precizan popis i administrativni sažetak broja levita koji su preuzeli odgovornost naseljavanja Jeruzalema nakon povratka iz babilonskog sužanjstva. Njihovo preseljenje i služenje u 'gradu svetosti' nije bilo samo obično demografsko popunjavanje ranije razorene prijestolnice, već duboko duhovan čin. Grad u kojem se nalazi obnovljeni Hram zahtijevao je stalnu prisutnost posvećenih službenika koji će održavati redovito bogoslužje, čuvati hramska vrata i podučavati narod Božjem zakonu.
Točan broj od 284 levita pokazuje visoku razinu organizacije i skrbi rane židovske zajednice za svoja rodoslovlja i zaduženja. Njihova stalna prisutnost jamčila je duhovnu stabilnost i neometano funkcioniranje vjerskog života, čime se ponovno uspostavljala raskinuta veza između naroda, posvećenog prostora i samoga Boga u ključnom razdoblju obnove Izraela.