priključili su se svojoj braći, svojim velikašima, te stupili pod kletvu i prisegu da će hoditi po Zakonu Božjemu, koji je dan preko Mojsija, sluge Božjega, i da će držati i vršiti sve Zapovijedi Jahve, Gospodina našega, Njegove Odredbe i Njegove Propise.
I da ne damo svoje kćeri narodima zemlje, a njihove kćeri ne uzmemo za svoje sinove.
A od naroda zemlje koji donose robu i svakovrsno žito za prodaju u subotnji dan, nećemo kupovati ni u subotu ni u sveti dan; ostavljat ćemo sedmu godinu i otpuštati svaki dug.
Preuzeli smo na sebe obvezu da svake godine dajemo trećinu šekela za službu u domu našega Boga.
za postavljeni kruh, za stalni prinos i stalnu paljenicu, za subote, mlađake i blagdane, za svetinje i za okajnice da se okaje Izrael, te za svaku službu u kući Boga našega.
A od naroda zemlje koji donose robu i svakovrsno žito za prodaju u subotnji dan, nećemo kupovati ni u subotu ni u sveti dan; ostavljat ćemo sedmu godinu i otpuštati svaki dug.
I od naroda zemaljskih koji donesu trg ili kaku god hranu u subotu na prodaju, da ne uzimamo u subotu ni u drugi sveti dan, i da ostavljamo sedme godine da počiva zemlja i opraštamo svaki dug.
וְעַמֵּי הָאָרֶץ הַֽמְבִיאִים אֶת הַמַּקָּחוֹת וְכָל שֶׁבֶר בְּיוֹם הַשַּׁבָּת לִמְכּוֹר לֹא נִקַּח מֵהֶם בַּשַּׁבָּת וּבְיוֹם קֹדֶשׁ וְנִטֹּשׁ אֶת הַשָּׁנָה הַשְּׁבִיעִית וּמַשָּׁא כָל יָֽד
ve./'a.Mei ha./'A.retz ha/m.vi.'Im 'et- ha./ma.ka.Chot ve./khol She.ver be./Yom ha./sha.Bat li/m.Kor lo'- ni.Kach me./Hem ba./sha.Bat u./ve./Yom Ko.desh ve./ni.Tosh 'et- ha./sha.Nah ha./she.vi.'It u./ma.Sha' khol- Yad
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I narodi zemlje koji donose robu i svako žito u dan subote za prodati nećemo uzeti od njih u subotu i u dan sveti i ostavit ćemo godinu sedmu i dug svake ruke."
1. narodi zemlje Izvornik: עַמֵּי הָאָרֶץ [ve'amey ha'arets] Gramatika: Konstruktno stanje (status constructus) koje povezuje imenicu u množini 'narodi' s imenicom u jednini 'zemlja', ovdje s veznikom 'i'. Značenje: U postegzilskom razdoblju ovaj izraz poprima specifično značenje i odnosi se na ne-židovsko stanovništvo s kojim su povratnici izbjegavali asimilaciju zbog opasnosti po vjerski identitet.
2. robu Izvornik: הַמַּקָּחוֹת [hamakachot] Gramatika: Imenica ženskog roda u množini s određenim članom, izvedena od korijena לָקַח (lakach - uzeti). Značenje: Odnosi se na bilo kakvu trgovačku robu namijenjenu 'uzimanju' odnosno kupoprodaji, čime se izričito naglašava komercijalni i svjetovni aspekt.
3. za prodati Izvornik: לִמְכּוֹר [limkor] Gramatika: Glagol u infinitivu konstruktnom (Qal konjugacija) s prijedlogom 'le' koji izražava namjeru ili svrhu. Značenje: Jasno definira svrhu dolaska stranaca kao isključivo trgovačku, što predstavlja izravno kršenje svetosti i mira propisanog subotnjeg počinka.
4. ostavit ćemo Izvornik: וְנִטֹּשׁ [venitosh] Gramatika: Glagol u imperfektu, 1. lice množine, Qal konjugacija s veznikom 'vav' (i). Korijen je נָטַשׁ (natash - napustiti, ostaviti). Značenje: Izražava aktivnu i zajedničku obvezu naroda da će svake sedme godine pustiti zemlju da počiva, svjesno se odričući zarade u skladu sa Zakonom o sabatnoj godini.
5. dug svake ruke Izvornik: מַשָּׁא כָל יָֽד [masha' khal yad] Gramatika: Konstruktni lanac gdje 'masha' (od korijena nositi/zajam) označava dug, a 'khal yad' svaku ruku, metonimijski predstavljajući vjerovnika. Značenje: Simbolizira praksu potpunog otpusta dugova i zajmova svake sedme godine, s ciljem zaštite najsiromašnijih slojeva od trajnog financijskog ropstva i održanja socijalne pravde.
Ovaj stih iz Knjige Nehemijine (Neh 10:31 u hrvatskim prijevodima, odnosno 10:32 u hebrejskom izvorniku) predstavlja središnji dio svečanog saveza koji su povratnici iz babilonskog sužanjstva sklopili pred Bogom. U njemu se jasno ocrtavaju dvije ključne reforme zajednice: strogo poštivanje subotnjeg odmora odbijanjem svake trgovine s okolnim narodima, te obnova socijalne pravde kroz dosljedno obdržavanje sabatne godine.
Zavjet da se na svete dane neće kupovati roba svjedoči o želji za očuvanjem vjerskog identiteta usred stranih utjecaja. S druge strane, obveza o neobrađivanju zemlje i praštanju dugova svake sedme godine pokazuje duboku brigu za siromašne sunarodnjake. Ovi su propisi osiguravali da se tek obnovljeno društvo ne temelji samo na obrednoj svetosti, već na socijalnoj solidarnosti i milosrđu prema najranjivijima.