Salomon sagradi Gezer i Bet Horon Donji
Salomon sagradi Gezer i Bet Horon Donji
i Baalat i Tamar u pustinji, u zemlji,
te sve gradove za zalihe koji su pripadali Salomonu, gradove za bojna kola, gradove za konjanike i ono što je Salomon poželio graditi u Jeruzalemu, u Libanonu i u svoj zemlji pod svojom vlašću.
Sav preostali narod od Amorejaca, Hetita, Perižana, Hivijaca i Jebusejaca, koji ne bijahu od sinova Izraelovih,
njihove sinove, koji preostaše iza njih u zemlji i koje sinovi Izraelovi ne mogoše istrijebiti, Salomon podvrgnu ropskoj tlaci sve do ovoga dana.
te sve gradove za zalihe koji su pripadali Salomonu, gradove za bojna kola, gradove za konjanike i ono što je Salomon poželio graditi u Jeruzalemu, u Libanonu i u svoj zemlji pod svojom vlašću.
I sve gradove u kojima Solomun imaše žitnice, i gradove u kojima mu bijahu kola, i gradove u kojima mu bijahu konjici, i što god Solomunu bi volja zidati u Jerusalimu i na Livanu i u svoj zemlji carstva svojega.
וְאֵת כָּל עָרֵי הַֽמִּסְכְּנוֹת אֲשֶׁר הָיוּ לִשְׁלֹמֹה וְאֵת עָרֵי הָרֶכֶב וְאֵת עָרֵי הַפָּרָשִׁים וְאֵת חֵשֶׁק שְׁלֹמֹה אֲשֶׁר חָשַׁק לִבְנוֹת בִּירוּשָׁלִַם וּבַלְּבָנוֹן וּבְכֹל אֶרֶץ מֶמְשַׁלְתּֽוֹ
ve./'Et kol- 'a.Rei ha./mis.ke.nOt 'a.Sher ha.Yu li/sh.lo.Moh ve./'Et 'a.Rei ha./Re.khev ve./'Et 'a.Rei ha./pa.ra.Shim ve./'Et Che.shek she.lo.Moh 'a.Sher cha.Shak li/v.Not bi./ru.sha.Lim u./va./le.va.Non u./ve./Khol 'E.retz mem.shal.T/o
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"i sve gradove zaliha koji bijahu Salomunu i gradove bojnih kola i gradove konjanika i želju Salomunovu koju je želio graditi u Jeruzalemu i u Libanonu i u svoj zemlji vladavine njegove"
1. gradove zaliha Izvornik: עָרֵי הַֽמִּסְכְּנוֹת ['arey hamiskenot] Gramatika: Imenica 'ir (grad) u množini u stanju vezanosti (status constructus) povezana s imenicom miskenot (zalihe, skladišta) s određenim članom. Gramatički označava gradove koji su specijalizirani i određeni za tu specifičnu svrhu. Značenje: Ovi su gradovi služili kao strateški logistički centri za čuvanje hrane, naoružanja i drugih dobara. Pokazuju visoku razinu državne organizacije i centralizacije resursa, što je bio novitet u usporedbi s ranijim plemenskim sustavom Izraela.
2. bojnih kola Izvornik: הָרֶכֶב [harekhev] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini s određenim članom (ha-). Koristi se kao zbirna imenica (kolektiv) koja obuhvaća vojna bojna kola u cjelini. Značenje: Bojna kola su bila najnaprednija vojna tehnologija onoga doba, a njihovim gomilanjem Izrael je postao moćna vojna sila. S teološke strane, to je predstavljalo odmak od starog ideala oslanjanja isključivo na Božju zaštitu, kao i kršenje zabrane umnažanja konja dane kraljevima (Ponovljeni zakon 17:16).
3. konjanika Izvornik: הַפָּרָשִׁים [haparashiym] Gramatika: Imenica muškog roda u apsolutnoj množini s određenim članom. Riječ izvorno može značiti konje ili jahače, ali se u ovom kontekstu obično prevodi kao konjica. Značenje: Konjica je dopunjavala udarnu snagu bojnih kola, dajući Salomunovoj vojsci veliku mobilnost. Njihovo uvrštavanje naglašava pretvaranje Izraela u militariziranu silu po uzoru na tadašnja velika carstva poput Egipta.
4. želju Izvornik: חֵשֶׁק [cheshek] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, ovdje u stanju vezanosti sa sljedećom riječi (Salomun). Izvedena je iz glagolskog korijena koji znači 'prianjati uz' ili 'strastveno voljeti'. Značenje: Ova riječ naglašava da Salomunovi građevinski poduhvati nisu bili vođeni samo obrambenom ili logističkom nuždom, već dubokom osobnom ambicijom. Otkriva snažnu strast za estetikom i grandioznošću koja je oblikovala njegovu vladavinu.
5. vladavine njegove Izvornik: מֶמְשַׁלְתּֽוֹ [memshalto] Gramatika: Imenica ženskog roda 'memshalah' (vladavina, suverenitet) s prigojenim posvojnim sufiksom 3. lica jednine muškog roda (-o). Značenje: Ukazuje na golemi teritorijalni i politički doseg Salomunovog autoriteta koji se protezao daleko izvan povijesnih granica Izraela. Riječ nosi prizvuk apsolutne kontrole i suvereniteta koji je uživao nad svim pokorenim područjima. Imena: - Salomun [שְׁלֹמֹה / shelomo] (osoba) Znači: miroljubiv, onaj koji donosi mir, cjelovit Tvorba: Ime je izvedeno iz hebrejske riječi 'šalom' (שָׁלוֹם) što znači mir, cjelovitost ili blagostanje. Tekst objašnjava: Ime je dano kao znak razdoblja mira i spokoja koje će Bog darovati Izraelu tijekom njegove vladavine (1. Ljetopisa 22:9), za razliku od ratničkog života njegova oca Davida. Promjena imena: Prorok Natan nazvao ga je Jedidja (Jahvin miljenik) pri rođenju (2. Samuelova 12:25), no u povijesti je zapamćen isključivo kao Salomun.
- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / yerushalaim] (grad) Znači: temelj mira ili temelj boga Šalema Tvorba: Etimologija nije do kraja usuglašena; prevladava mišljenje da je ime spoj zapadnosemitskog korijena 'y-r-w' (postaviti, temelj, osnovati) i imena kanaanskog božanstva večernje zvijezde Šalema, ili hebrejske riječi 'šalom' (mir). Promjena imena: U Bibliji je ranije grad poznat kao Šalem (Postanak 14:18) te Jebus (Suci 19:10) za vrijeme vladavine Jebusejaca prije nego ga je osvojio kralj David.
- Libanon [לְבָנוֹן / levanon] (planina) Znači: bijeli, bjelina Tvorba: Ime dolazi od semitskog korijena 'l-b-n' koji znači 'bijelo'. Najvjerojatnije se odnosi na snijegom prekrivene planinske vrhove koji su vidljivi veći dio godine, ili na vizualni dojam bijelih vapnenačkih stijena tog podneblja.
Ovaj stih (koji pronalazimo u 1. Kraljevima 9:19 i 2. Ljetopisa 8:6) sažima vrhunac moći, bogatstva i goleme ambicije Salomunovog carstva kroz njegovu impresivnu graditeljsku i vojnu ekspanziju. Gradovi za zalihe, postrojbe bojnih kola i konjanici oslikavaju snažnu centraliziranu državnu upravu i modernu militarizaciju, što stoji u oštroj suprotnosti s ranijom slikom Izraela kao jednostavnog, egalitarnog saveza plemena ovisnog isključivo o Božjoj neposrednoj zaštiti.
S druge strane, izričito spominjanje njegove strastvene 'želje' za gradnjom, koja se protezala od svetog grada Jeruzalema pa sve do sjevernih planina Libanona, ukazuje na državnički apetit koji nije poznavao granice. Iako je to razdoblje donijelo Izraelu neviđen međunarodni ugled i sigurnost, ovakav raskošan aparat, stajaća vojska i grandiozni projekti zahtijevali su goleme materijalne i ljudske resurse (kroz poreze i tlaku), što će kasnije postati pretežak teret za narod i biti ključan okidač za dramatičnu podjelu kraljevstva ubrzo nakon Salomunove smrti.