U ravnici Jordana kralj ih je izlio u glinenoj zemlji između Sukota i Sartana.
U ravnici Jordana kralj ih je izlio u glinenoj zemlji između Sukota i Sartana.
Salomon ostavi sve posude zbog vrlo velikoga mnoštva; težina tuča nije utvrđena.
Salomon izradi sve predmete koji bijahu u kući Jahvinoj: zlatni žrtvenik i stol od zlata na kojemu je bio kruh Lica.
i svijećnjake, pet zdesna i pet slijeva pred Debirom, od čistoga zlata; cvjetove, svjetiljke i kliješta od zlata.
Zdjelice, nožice, škropionice, žlice i kadionice bijahu od čistoga zlata; a šarke za vrata unutarnjega doma, za Svetinju nad svetinjama, i za vrata doma, za Hram, bijahu od zlata.
Salomon izradi sve predmete koji bijahu u kući Jahvinoj: zlatni žrtvenik i stol od zlata na kojemu je bio kruh Lica.
Načini Solomun i sve drugo posuđe za dom Gospodnji: zlatni oltar, i zlatni sto, na kom stajahu hljebovi postavljeni,
וַיַּעַשׂ שְׁלֹמֹה אֵת כָּל הַכֵּלִים אֲשֶׁר בֵּית יְהוָה אֵת מִזְבַּח הַזָּהָב וְאֶת הַשֻּׁלְחָן אֲשֶׁר עָלָיו לֶחֶם הַפָּנִים זָהָֽב
va/i.Ya.'as she.lo.Moh 'et kol- ha./ke.Lim 'a.Sher beit Yah.weh 'et miz.Bach ha./za.Hav ve./'Et ha./shul.Chan 'a.Sher 'a.La/v Le.chem ha./pa.Nim za.Hav
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I napravi Salomon [obj] sve posude koje [su u] kući Jahve [obj] žrtvenik zlata i [obj] stol koji [je] na njemu kruh lica zlato"
1. I napravi Izvornik: וַיַּעַשׂ [vaya'as] Gramatika: Glagol 'asah (napraviti, činiti) u Qal narativnom obliku (waw konsekutivni imperfekt), 3. lice jednine muškog roda. Waw konsekutivni nadovezuje ovu radnju u neprekinuti povijesni niz. Značenje: Označava Salomonovo aktivno sudjelovanje u dovršetku svetog djela. Iako su radili majstori, on kao kralj i naručitelj nosi zasluge za ispunjenje Božjeg naloga po uzoru na Mojsija.
2. sve posude Izvornik: כָּל הַכֵּלִים [kal hakeliym] Gramatika: Imenica 'keli' (posuda, pribor, oruđe) u množini s određenim članom, kojoj prethodi riječ 'kol' (sav, sve) u vezanom stanju. Značenje: Ukazuje na potpunost i obuhvatnost opremanja Hrama. Svaki pojedini sveti predmet ima svoju nezamjenjivu funkciju u bogoštovlju i pridonosi svetosti cjeline.
3. žrtvenik zlata Izvornik: מִזְבַּח הַזָּהָב [mizbach hazahav] Gramatika: Konstruktni lanac (smikhut) u kojemu je imenica 'mizbeach' (žrtvenik) u vezanom stanju s imenicom 'zahav' (zlato) koja nosi određeni član. Značenje: Odnosi se na kadioni žrtvenik smješten unutar Svetinje. Zlato simbolizira božansku prisutnost i nepropadljivost, a tamjan koji se na njemu pali predstavlja molitve naroda.
4. kruh lica Izvornik: לֶחֶם הַפָּנִים [lechem hapaniym] Gramatika: Konstruktni lanac u kojemu je imenica 'lechem' (kruh) u vezanom stanju s pluralnom imenicom 'panim' (lice, prisutnost) uz određeni član. Značenje: Poznat kao 'kruh prisutnosti', ovaj je kruh stalno stajao pred Božjim licem u Svetinji. Simbolizira trajno zajedništvo, savez i zahvalnost za Božju skrb nad dvanaest plemena Izraela. Imena: - Salomon [שְׁלֹמֹה / shelomo] (osoba) Znači: Miroljubiv ili Njegov mir Tvorba: Ime je izvedeno od hebrejskog korijena š-l-m (šalom - mir, cjelovitost), uz sufiks -o koji može označavati posvojnost (njegov mir) ili biti hipokoristik. Tekst objašnjava: U 1. Ljetopisa 22:9 Bog najavljuje Davidu rođenje sina Salomona riječima: 'jer će mu ime biti Salomon; mir (šalom) i pokoj dat ću Izraelu za njegovih dana'. Promjena imena: Prema 2. Samuelovoj 12:25, prorok Natan ga je rođenjem nazvao Jedidija (יְדִידְיָה - Miljenik Jahvin), no u povijest je ušao i vladao isključivo pod imenom Salomon.
- Jahve [יְהוָה / yehva] (osoba) Znači: Onaj koji jest ili Onaj koji daje postojanje Tvorba: Ime (Tetragram) se najčešće povezuje s kauzativnim oblikom arhaičnog hebrejskog glagola hawah (הָוָה) ili hayah (הָיָה) koji znači 'biti' ili 'postati'. Tekst objašnjava: U Izlasku 3:14 Bog objavljuje svoje ime Mojsiju rečenicom 'Ehjeh ašer ehjeh' (Ja sam koji jesam / Bit ću koji ću biti), izravno vežući svoje ime uz glagol biti.
Ovaj stih (1. Kraljevima 7:48) predstavlja ključni trenutak opisa Salomonovog opremanja Hrama, označavajući teološki prijelaz iz vanjskog dvorišta u kojem prevladava mjed, u unutarnju Svetinju gdje se nalazi namještaj načinjen isključivo od zlata. Približavanje neposrednoj Božjoj prisutnosti zahtijevalo je najplemenitiji metal, a naglašavajući da je 'Salomon napravio sve te posude', pisac ga portretira kao idealnog kralja koji do u tančine vjerno ispunjava Božje nacrte obnavljajući tako mojsijevski kult u trajnoj, kamenoj građevini.
Stih ističe dva središnja elementa unutarnjeg bogoštovlja: zlatni kadioni žrtvenik i stol za kruh prisutnosti (kruh lica). Ti predmeti nose duboku teološku važnost – žrtvenik je mjesto neprestanog uzdizanja molitvi koje su ugodan miris Bogu, dok kruh lica služi kao opipljiv i trajan znak saveza, neprestane bliskosti te zahvalnosti za Božju providnost. Zlato kao gradivni materijal svega navedenoga jasno ukazuje na nebesku stvarnost, slavu i nepropadljivost same Božje prisutnosti među svojim izabranim narodom.