A odozgo bijaše skupocjeno kamenje, klesano po mjeri, i cedrovina.
A odozgo bijaše skupocjeno kamenje, klesano po mjeri, i cedrovina.
A uokolo velikog dvorišta bila su tri reda klesanog kamena i red cedrovih greda, kao i za unutarnje dvorište doma Jahvina i za trijem doma.
Kralj Salomon posla i dovede Hirama iz Tira.
On bijaše sin udovice iz plemena Naftalijeva, a otac mu bijaše čovjek iz Tira, kovač bronce. Bijaše ispunjen mudrošću, razumijevanjem i znanjem za izradu svakog djela u bronci. Došao je kralju Salomonu i izradio svako njegovo djelo.
Izradi dva stupa od bronce; visina jednoga stupa bijaše osamnaest lakata, a uže od dvanaest lakata okruživalo je drugi stup.
Kralj Salomon posla i dovede Hirama iz Tira.
I posla car Solomun i pozva Hirama iz Tira.
וַיִּשְׁלַח הַמֶּלֶךְ שְׁלֹמֹה וַיִּקַּח אֶת חִירָם מִצֹּֽר
va/i.yish.Lach ha./Me.lekh she.lo.Moh va/i.yi.Kach 'et- chi.Ram mi./Tzor
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I posla kralj Salomon i uze Hirama iz Tira."
1. I posla Izvornik: וַיִּשְׁלַח [vayishlach] Gramatika: Riječ je o vav-konsekutivnom imperfektu (vayyiqtol) glagola שָׁלַח (shalach - poslati), 3. lice jednine muškog roda. Ovaj oblik klasičan je za izražavanje narativne prošlosti i nastavljanje radnje u nizu. Značenje: Glagol ukazuje na aktivnu inicijativu kralja. Salomon ne čeka pasivno da mu majstori dođu, već koristi svoj autoritet kako bi izravno poslao po specifičnog stručnjaka.
2. kralj Izvornik: הַמֶּלֶךְ [hamelekh] Gramatika: Imenica מֶלֶךְ (melekh - kralj) spojena je s određenim članom הַ (ha). U hebrejskom jeziku član se dodaje kao prefiks riječi. Značenje: Dodavanje titule uz Salomonovo ime naglašava njegov službeni autoritet u ovom pothvatu. On ovdje nastupa kao vrhovni suveren zadužen za državni i vjerski projekt izgradnje Hrama.
3. i uze (i dovede) Izvornik: וַיִּקַּח [vayikach] Gramatika: Vav-konsekutivni imperfekt glagola לָקַח (laqach - uzeti). Korijen ovog glagola specifičan je jer prvo slovo lamed u imperfektu često asimilira, zbog čega nestaje iz zapisa, a ostavlja udvostručenje (dageš) u sljedećem suglasniku. Značenje: U ovom kontekstu glagol ne znači nasilno otimanje ili puko "uzimanje", već službeno dovođenje ili angažiranje u službu. Označava formalni ugovor ili zapošljavanje majstora za sveti projekt.
4. iz Tira Izvornik: מִצֹּֽר [mitsor] Gramatika: Prijedlog מִן (min - od/iz) spojen je s vlastitom imenicom צֹר (Tsor - Tir). Suglasnik nun iz prijedloga asimilira se i uzrokuje udvostručenje slova cade u imenu grada. Značenje: Ova riječ naglašava geografsko i kulturno podrijetlo majstora. Ukazuje na otvorenost Salomonovog dvora prema stranim stručnjacima i važnost međunarodne trgovine i suradnje u izgradnji Božjeg doma. Imena: - Salomon [שְׁלֹמֹה / shelomo] (osoba) Znači: Miroljubiv, Njegov mir, Mir Tvorba: Ime dolazi od hebrejskog korijena שָׁלוֹם (shalom), koji označava mir, blagostanje i potpunost, najvjerojatnije u obliku imena stanja ili uz pronominalni sufiks. Tekst objašnjava: U 1. Ljetopisa 22:9 stoji: "...zvat će se Salomon (Shelomo), jer ću u njegove dane dati mir (shalom) i pokoj Izraelu." Promjena imena: U 2. Samuelovoj 12:25 prorok Natan djetetu daje ime Jedidija (Jahvin miljenik), no on postaje i ostaje povijesno poznat pod imenom Salomon.
- Hiram [חִירָם / chiyram] (osoba) Znači: Brat je uzvišen Tvorba: Riječ je o feničkom imenu, najvjerojatnije skraćenici od Ahiram (אֲחִירָם). Tvori se od elemenata אָח (ach - brat) i רוּם (rum - biti visok, uzvišen). Ovdje je riječ o majstoru, a ne o tirskom kralju istoga imena. Promjena imena: U paralelnim tekstovima u 2. Ljetopisa (npr. 2:13) majstor se naziva Huram-Abi (moj majstor Huram / Huram, moj otac).
- Tir [צֹר / tsor] (grad) Znači: Stijena Tvorba: Dolazi od drevnog semitskog korijena צ-ו-ר (ts-w-r) koji označava stijenu, kamen ili oštru hrid. Grad je dobio ime po stjenovitom otoku blizu obale na kojem se izvorno nalazio i koji mu je pružao prirodnu zaštitu.
Ovaj stih (1. Kraljevima 7:13) uvodi priču o izradi najvažnijih brončanih predmeta za prvi jeruzalemski Hram. Salomonova odluka da angažira majstora iz Tira, feničkog grada poznatog po izvanrednim zanatlijama, ilustrira kako je mudri kralj koristio svoje međunarodne veze za ostvarenje svetog cilja. Hramsko graditeljstvo tako nije bilo isključivo izolirani izraelski pothvat, već je integriralo vrhunska dostignuća tadašnjeg svijeta.
U širem teološkom kontekstu, pozivanje majstora miješanog podrijetla (Hiramova majka bila je iz izraelskog plemena Naftali, a otac iz Tira) u središte judejskog bogoštovlja nosi duboku simboliku. Ono anticipira kasniju proročku viziju u kojoj će narodi donositi svoje blago i talente u čast Bogu Izraelovu, čineći zemaljsko svetište točkom susreta različitih naroda u službi jednome Bogu.