A utemeljeno bijaše na skupocjenom kamenju, velikom kamenju, kamenju od deset lakata i kamenju od osam lakata.
A utemeljeno bijaše na skupocjenom kamenju, velikom kamenju, kamenju od deset lakata i kamenju od osam lakata.
A odozgo bijaše skupocjeno kamenje, klesano po mjeri, i cedrovina.
A uokolo velikog dvorišta bila su tri reda klesanog kamena i red cedrovih greda, kao i za unutarnje dvorište doma Jahvina i za trijem doma.
Kralj Salomon posla i dovede Hirama iz Tira.
On bijaše sin udovice iz plemena Naftalijeva, a otac mu bijaše čovjek iz Tira, kovač bronce. Bijaše ispunjen mudrošću, razumijevanjem i znanjem za izradu svakog djela u bronci. Došao je kralju Salomonu i izradio svako njegovo djelo.
A uokolo velikog dvorišta bila su tri reda klesanog kamena i red cedrovih greda, kao i za unutarnje dvorište doma Jahvina i za trijem doma.
I veliki trijem unaokolo imaše tri reda kamenja tesanoga i jedan red kedrovijeh brvana, kao trijem unutrašnji doma Gospodnjega i kao trijem istoga doma.
וְחָצֵר הַגְּדוֹלָה סָבִיב שְׁלֹשָׁה טוּרִים גָּזִית וְטוּר כְּרֻתֹת אֲרָזִים וְלַחֲצַר בֵּית יְהוָה הַפְּנִימִית וּלְאֻלָם הַבָּֽיִת
ve./cha.Tzer ha./ge.do.Lah sa.Viv she.lo.Shah tu.Rim ga.Zit ve./Tur ke.ru.Tot 'a.ra.Zim ve./la./cha.Tzar beit- Yah.weh ha./pe.ni.Mit u./le./'u.Lam ha./Ba.yit
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I dvorište veliko naokolo tri reda klesanca i red greda cedrovih i za dvorište kuće Jahvine unutarnje i za trijem kuće."
1. dvorište Izvornik: חָצֵר [chatser] Gramatika: Imenica ženskog roda, ovdje u apsolutnom stanju s pripojenim veznikom 've' (i). Označava ograđeni prostor ili predvorje građevine. Značenje: U kontekstu biblijske arhitekture, dvorište je prijelazni prostor koji odvaja sveto od profanog, omogućujući okupljanje naroda prije pristupa unutarnjim, svetijim prostorima.
2. klesanca Izvornik: גָּזִית [gaziyt] Gramatika: Imenica koja označava klesani, tesani ili rezani kamen. Ovdje funkcionira kao materijalna odrednica koja pobliže opisuje imenicu 'turiym' (redovi). Značenje: Korištenje pomno klesanog kamena simbolizira trajnost, snagu i vrhunsku posvećenost detaljima. U drevnom Izraelu to je ukazivalo na visoku vrijednost, monumentalnost i kraljevski status građevine.
3. greda cedrovih Izvornik: כְּרֻתֹת אֲרָזִים [kerutot 'araziym] Gramatika: Konstruktni lanac (smihut) gdje je imenica 'kerutot' (tesana debla, grede) u zavisnoj vezi s množinom imenice 'erez' (cedar). Značenje: Libanonski cedar bio je najcjenjeniji građevinski materijal drevnog Bliskog istoka zbog svoje otpornosti, ugodnog mirisa i ljepote. Njegova upotreba odražava slavu, bogatstvo i uzvišenost građevine posvećene Bogu.
4. unutarnje Izvornik: הַפְּנִימִית [hapeniymiyt] Gramatika: Pridjev ženskog roda s određenim članom 'ha-'. Oblički se slaže s imenicom 'chatser' (dvorište) koja je u hebrejskom jeziku ženskog roda. Značenje: Ovaj pojam naglašava stupnjevanje svetosti u hramskom i palačnom kompleksu. Unutarnje dvorište bilo je svetije i ekskluzivnije od vanjskog, obilježavajući blizinu božanskoj ili kraljevskoj prisutnosti.
5. i za trijem Izvornik: וּלְאֻלָם [ul'ulam] Gramatika: Imenica 'ulam' (trijem, predvorje, portik) kojoj su prefiksirani veznik 've' (koji prelazi u 'u' ispred odredenih suglasnika) i prijedlog 'le' (za, prema, k). Značenje: Trijem je predstavljao svečani ulaz u samo središte zdanja. Služio je kao arhitektonski i duhovni uvod u najsvetiji prostor Hrama ili prijestolnu dvoranu. Imena:
- Jahve [יְהוָה / yehva] (osoba) Znači: Onaj koji jest / Koji uzrokuje postojanje Tvorba: Ime je izvedeno iz hebrejskog glagolskog korijena הוה (h-w-h) ili היה (h-y-h) što u prijevodu znači 'biti' ili 'postati'. Ime izražava Božju vječnost, samoopstojnost i trajnu prisutnost sa svojim narodom. Tekst objašnjava: U Izlasku 3,14 Bog objavljuje svoje ime Mojsiju iz gorućeg grma izrazom 'Ja sam koji jesam' (Ehjeh ašer ehjeh), izravno povezujući svoje osobno ime s glagolom 'biti'.
Ovaj stih (1. Kraljevima 7,12) detaljno opisuje specifičnu graditeljsku tehniku kojom je bilo ograđeno veliko dvorište Salomonove palače, napominjući da je isti obrazac primijenjen i na unutarnje dvorište Hrama te njegov trijem. Metoda zidanja koja se sastojala od tri reda klesanog kamena na koje dolazi jedan red drvenih cedrovih greda nije bila samo vizualno impresivna, već je imala i praktičnu inženjersku svrhu – drvo je apsorbiralo i ublažavalo potrese koji su bili relativno česti u tom području.
Teološki i simbolički gledano, arhitektonska paralela između kraljeve palače i Božjeg Hrama ukazuje na blisku isprepletenost svjetovne vlasti i božanskog autoriteta u starom Izraelu. Upotreba identičnih, iznimno dragocjenih materijala za obje strukture naglašavala je teologiju po kojoj je Salomonovo kraljevstvo produžetak Božje vladavine. Cijeli monumentalni kompleks tako je postao vidljiv i trajan odraz božanske slave, osmišljen kako bi narodu i stranim posjetiteljima komunicirao prisutnost, snagu i stabilnost samoga Boga.