Početna ›

1. Kraljevima 5,15 — Prva knjiga o Kraljevima

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz
1. Kraljevima 5,13

Kralj Salomon podiže tlaku iz cijeloga Izraela, a tlake bijaše trideset tisuća ljudi.

1. Kraljevima 5,14

Poslao ih je u Libanon, deset tisuća mjesečno u smjenama: jedan bi mjesec proveli u Libanonu, a dva mjeseca kod svoje kuće. Adoniram je bio nadglednik tlake.

1. Kraljevima 5,15

Salomon je imao sedamdeset tisuća nosača tereta i osamdeset tisuća klesara u gori.

1. Kraljevima 5,16

Osim Salomonovih glavnih nadzornika postavljenih nad radovima, bilo je tri tisuće i tri stotine onih koji su upravljali narodom što je izvodio radove.

1. Kraljevima 5,17

Kralj zapovjedi, te izvadiše veliko i skupocjeno kamenje kako bi klesanim kamenjem utemeljili Dom.

Biblija

Salomon je imao sedamdeset tisuća nosača tereta i osamdeset tisuća klesara u gori.

Daničić-Karadžić

I imaše Solomun sedamdeset tisuća nosilaca i osamdeset tisuća tesača u planini,

Original

וַיְהִי לִשְׁלֹמֹה שִׁבְעִים אֶלֶף נֹשֵׂא סַבָּל וּשְׁמֹנִים אֶלֶף חֹצֵב בָּהָֽר

Izgovor

va/y.Hi li/sh.lo.Moh shiv.'Im 'E.lef no.Se' sa.Bal u./she.mo.Nim 'E.lef cho.Tzev ba./Har

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"I bijaše Salomonu sedamdeset tisuća nosača tereta i osamdeset tisuća klesara u gori"

Analiza

1. I bijaše Izvornik: וַיְהִי [vayhiy] Gramatika: Glagol 'hayah' (biti) u qal imperfektu trećeg lica jednine s waw-konsekutivnim. Ovaj oblik prevodi radnju u prošlost i služi kao standardni narativni uvod u biblijskom hebrejskom. Značenje: Uvodi povijesni izvještaj o graditeljskim pothvatima. Označava stvarni, povijesni kontinuitet događaja u razvoju kraljevstva.

2. nosača Izvornik: נֹשֵׂא [nose'] Gramatika: Qal aktivni particip glagola 'nasa' (nositi, podići) u muškom rodu jednine, ovdje korišten kao zbirna imenica. Značenje: Označava fizičke radnike koji su obavljali najteže poslove prenošenja materijala. Ukazuje na ogromnu ljudsku snagu potrebnu za grandiozan projekt gradnje Hrama.

3. tereta Izvornik: סַבָּל [sabal] Gramatika: Imenica muškog roda jednine. Označava fizički teret, breme ili prisilni rad. Značenje: Naglašava težinu uloženog rada u pripremu građevinskog materijala. Upravo će ovaj nametnuti prisilni rad (tlaka) kasnije postati glavnim razlogom pobune naroda.

4. klesara Izvornik: חֹצֵב [chotsev] Gramatika: Qal aktivni particip glagola 'chatsev' (klesati, sjeći kamen) u muškom rodu jednine, u službi nomen agentis (vršitelja radnje). Značenje: Predstavlja specijalizirane radnike u kamenolomima koji su pripremali i oblikovali kamene blokove. Precizno klesanje bilo je nužno jer su se blokovi do kraja obrađivali prije dolaska na sveto gradilište.

5. u gori Izvornik: בָּהָֽר [bahar] Gramatika: Imenica 'har' (gora, planina) povezana s prijedlogom 'be' (u/na) koji asimilira određeni član, što je naznačeno vokalizacijom. Značenje: Odnosi se na libanonsko gorje i kamenolome u brdovitom području. Simbolizira golemi napor izvlačenja sirovina iz prirode za svrhu štovanja Boga. Imena: - Salomon [שְׁלֹמֹה / Shlomo] (osoba) Znači: miroljubiv, mir Tvorba: Ime je izvedeno iz hebrejskog korijena š-l-m (שָׁלוֹם shalom), koji označava mir, cjelovitost i blagostanje. Tekst objašnjava: U 1. Ljetopisa 22:9 Bog unaprijed objavljuje Davidu njegovo ime: 'zvat će se Salomon, jer ću u njegovo vrijeme dati mir i pokoj Izraelu'. Promjena imena: U 2. Samuelovoj 12:25 prorok Natan ga je po Božjem nalogu pri rođenju nazvao Jedidja ('Jahvin miljenik'), no ostao je vladati i zapamćen je pod imenom Salomon.

Zaključak

Ovaj stih iz Prve knjige o kraljevima (5:15 u modernim prijevodima, 5:29 u hebrejskom tekstu) slikovito prikazuje monumentalne razmjere Salomonovih građevinskih pothvata, napose pripreme materijala za izgradnju prvog jeruzalemskog Hrama. Fascinantna brojka od ukupno 150.000 radnika – 70.000 nosača i 80.000 klesara – ne samo da naglašava logističku zahtjevnost i masivnost projekta, već svjedoči o apsolutnoj organizacijskoj, demografskoj i ekonomskoj moći ujedinjenog izraelskog kraljevstva na njegovom povijesnom vrhuncu.

S teološkog i povijesnog stajališta, tekst namjerno ističe materijalnu cijenu i golemi ljudski trud koji je bio potreban za izgradnju vidljivog mjesta Božje prisutnosti na zemlji. Iako je sam Hram u svojoj biti simbolizirao mir i dovršenje obećanja (što odražava i samo Salomonovo ime), njegova je izgradnja zahtijevala uvođenje teške tlake. Taj nametnuti sustav masovnog prisilnog rada na koncu je stvorio duboko društveno nezadovoljstvo koje će neposredno nakon Salomonove smrti rezultirati pobunom radne snage, odcjepljenjem deset sjevernih plemena i tragičnim rascjepom dotad ujedinjene države.