Salomon je imao četrdeset tisuća jasala za konje svojih kola i dvanaest tisuća konjanika.
Salomon je imao četrdeset tisuća jasala za konje svojih kola i dvanaest tisuća konjanika.
Ti su namjesnici opskrbljivali kralja Salomona i sve koji su pristupali stolu kralja Salomona, svaki u svom mjesecu; nisu dopuštali da išta nedostaje.
Ječam i slamu za konje i za brze konje donosili su na mjesto gdje bi se nalazio, svaki prema svojoj dužnosti.
Bog je dao Salomonu mudrost i vrlo veliku razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj.
Salomonova je mudrost nadilazila mudrost svih sinova Istoka i svu mudrost Egipta.
Ječam i slamu za konje i za brze konje donosili su na mjesto gdje bi se nalazio, svaki prema svojoj dužnosti.
A ječam i slamu za konje i za mazge donošahu na mjesto gdje bijahu, svaki kako mu bijaše određeno.
וְהַשְּׂעֹרִים וְהַתֶּבֶן לַסּוּסִים וְלָרָכֶשׁ יָבִאוּ אֶל הַמָּקוֹם אֲשֶׁר יִֽהְיֶה שָּׁם אִישׁ כְּמִשְׁפָּטֽוֹ
ve./ha./se.'o.Rim ve./ha./Te.ven la./su.Sim ve./la./Ra.khesh ya.Vi.'u 'el- ha./ma.kOm 'a.Sher yih.yeh- Sham 'ish ke./mish.pa.T/o
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I ječam i slamu za konje i za brze konje donosili su k mjestu koje bi bio tamo čovjek po svojoj dužnosti."
1. I ječam i slamu Izvornik: וְהַשְּׂעֹרִים וְהַתֶּבֶן [vehase'oriym vehateven] Gramatika: Dvije imenice povezane veznikom 'vav' (i), obje s određenim članom 'ha'. 'Se'orim' je u množini (ječmovi), dok je 'teven' u jednini (slama), no obje se prevode zbirno. Značenje: Ječam i slama bili su standardna, osnovna hrana za stoku na drevnom Bliskom istoku. Njihovo spominjanje oslikava golemu materijalnu potrebu i brigu za životinje u kraljevskoj službi.
2. za konje i za brze konje Izvornik: לַסּוּסִים וְלָרָכֶשׁ [lasusiym velarakhesh] Gramatika: Prijedlog 'le' (za) asimiliran s određenim članom stoji ispred obje imenice. Riječ 'rekhesh' odnosi se na brze trkaće konje, ždrjepce ili glasničke konje. Značenje: Ova podjela ukazuje na sofisticiranost Salomonove vojske i državnog aparata. Uz obične tegleće i vojne konje, postojala je elitna kategorija brzih konja namijenjenih za laku konjicu ili hitne glasnike.
3. donosili su Izvornik: יָבִאוּ [yavi'u] Gramatika: Glagol u Hifil konjugaciji (uzrokovati dolazak, odnosno donijeti) u imperfektu trećeg lica množine. Česta upotreba imperfekta u ovom kontekstu označava trajnu, ponavljajuću radnju u prošlosti ('donosili bi'). Značenje: Ova riječ naglašava trajnost, redovitost i sustavnost snabdijevanja. Salomonova državna logistika funkcionirala je besprijekorno kao trajno uhodan mehanizam prikupljanja poreza u naravi.
4. koje bi bio tamo Izvornik: אֲשֶׁר יִֽהְיֶה שָּׁם ['asher yihye sham] Gramatika: Ovo je klasična hebrejska relativna konstrukcija s odnosnom česticom 'asher' (koji/koje) i prilogom 'sham' (tamo), što zajedno tvori značenje 'gdje'. Glagol 'yihye' (bi bio) je imperfekt. Značenje: Fraza ukazuje na to da se resursi nisu centralizirali isključivo u Jeruzalemu, već su se distribuirali po lokalnim vojnim garnizonima diljem kraljevstva, ovisno o trenutnoj potrebi.
5. čovjek po svojoj dužnosti Izvornik: אִישׁ כְּמִשְׁפָּטֽוֹ ['iysh kemishpato] Gramatika: Imenica 'iysh' (čovjek, u kontekstu 'svaki čovjek') iza koje slijedi prijedlog 'ke' (prema, kao), imenica 'mishpat' (sud, pravilo, dužnost, odredba) te sufiks 3. lica jednine. Značenje: Svaki upravitelj ('čovjek') imao je točno propisanu kvotu i dužnost ('mishpat'). Time se ističe visoka organiziranost i izostanak proizvoljnosti - svaki je službenik točno znao svoje logističke obaveze.
Ovaj stih (1. Kraljevima 4:28 u većini modernih prijevoda, odnosno 5:8 u hebrejskom tekstu) pruža fascinantan uvid u administrativnu sposobnost i logističku moć Izraela za vrijeme kralja Salomona. Opskrba golemog broja vojnih i transportnih životinja zahtijevala je iznimno napredan državni aparat sposoban za redovito prikupljanje i lokaliziranu distribuciju resursa poput ječma i slame.
Fokus na strogo definiranu dužnost svakog čovjeka (službenika) unutar sustava pokazuje da je Salomonovo kraljevstvo funkcioniralo na temeljima reda, planiranja i centralno naređene, ali decentralizirano izvršavane uprave. Stabilnost infrastrukture koja se brinula čak i o životinjama, bila je jedan od temelja tadašnjeg zlatnog doba Izraela.