Salomon je vladao nad svim kraljevstvima od Rijeke do zemlje filistejske i do granice Egipta. Donosila su danak i služila Salomonu sve dane njegova života.
Salomon je vladao nad svim kraljevstvima od Rijeke do zemlje filistejske i do granice Egipta. Donosila su danak i služila Salomonu sve dane njegova života.
Salomonu je za jedan dan trebalo hrane: trideset kora finog brašna i šezdeset kora brašna,
deset ugojenih goveda, dvadeset goveda s paše i stotinu ovaca, osim jelena, gazela, srndaća i ugojene peradi.
Jer on je vladao nad svim onkraj Rijeke, od Tafse do Gaze, nad svim kraljevima onkraj Rijeke, i imao je mir sa svih strana naokolo.
Juda i Izrael živjeli su u sigurnosti, svatko pod svojom lozom i pod svojom smokvom, od Dana do Beer Šebe, sve dane Salomonove.
deset ugojenih goveda, dvadeset goveda s paše i stotinu ovaca, osim jelena, gazela, srndaća i ugojene peradi.
Dvadeset volova ugojenijeh i dvadeset s paše, i sto ovaca, osim jelena i srna i divokoza i ugojenijeh ptica.
עֲשָׂרָה בָקָר בְּרִאִים וְעֶשְׂרִים בָּקָר רְעִי וּמֵאָה צֹאן לְבַד מֵֽאַיָּל וּצְבִי וְיַחְמוּר וּבַרְבֻּרִים אֲבוּסִֽים
'a.sa.Rah va.Kar be.ri.'Im ve./'es.Rim ba.Kar re.'I u./Me.'ah Tzon Le./vad me./'ai.Yal u./tze.Vi ve./yach.Mur u./var.bu.Rim 'a.vu.Sim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"deset goveda ugojenih i dvadeset goveda paše i stotina sitne stoke osim od jelena i gazele i srndaća i ptica tovljenih"
1. ugojenih Izvornik: בְּרִאִים [beri'iym] Gramatika: Pridjev muškog roda u množini. Dolazi od korijena בָּרָא (bara) u smislu biti ugojen ili nahranjen. Značenje: Označava stoku koja je posebno hranjena u štalama, odvojena za posebne namjene i gozbe. Simbolizira iznimno bogatstvo i obilje kraljevskog dvora.
2. paše Izvornik: רְעִי [re'iy] Gramatika: Imenica povezana s glagolom רָעָה (ra'ah) koji znači pasti ili čuvati stada. Nalazi se u genitivnom odnosu s imenicom goveda. Značenje: Odnosi se na običnu stoku koja slobodno pase na otvorenom, za razliku od stajski tovljenih goveda. Pokazuje razmjer Solomonovih posjeda, koji su uključivali i štale i prostrane pašnjake.
3. sitne stoke Izvornik: צֹאן [tso'n] Gramatika: Zbirna imenica ženskog roda koja se ne broji pojedinačno nego se tretira kao cjelina ili stado. Često obuhvaća ovce i koze. Značenje: Predstavlja temelj stočarstva na drevnom Bliskom istoku. Brojka od sto grla sitne stoke za dnevnu potrošnju nevjerojatan je pokazatelj opsega zbrinjavanja kraljevog domaćinstva.
4. osim Izvornik: לְבַד [levad] Gramatika: Prijedlog nastao spajanjem prefiksa "le" (za) i imenice "bad" (dio, odvojenost). Doslovno se prevodi kao "odvojeno za" ili "osim". Značenje: Ističe da je prethodno nabrojana golema količina stoke samo osnovna svakodnevna hrana. Lovačka divljač koja slijedi u popisu predstavlja dodatan neizmjeran luksuz.
5. i srndaća Izvornik: וְיַחְמוּר [veyachmur] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini s veznikom "ve" (i). Korijen je vjerojatno חָמַר (chamar), što se često povezuje s crvenom ili smeđkastom bojom životinje. Značenje: Predstavlja čistu divljač dopuštenu za jelo prema propisima Tore. Njezino meso smatralo se vrhunskom delikatesom na kraljevskim trpezama drevnog svijeta.
6. i ptica tovljenih Izvornik: וּבַרְבֻּרִים אֲבוּסִֽים [uvarburiym 'avusiym] Gramatika: Imenica "barburiym" u množini s veznikom "u" (i), praćena pasivnim participom "avusiym" (tovljeni) od korijena אָבַס (avas - hraniti u jaslama). Značenje: Ova rijetka kulinarska poslastica pokazuje najviši stupanj raskoši. Ptice su vjerojatno bile posebno uzgajane i tovljene kako bi upotpunile impresivnu gozbu.
Ovaj stih (1. Kraljevima 4:23, u nekim prijevodima 5:3) zorno prikazuje nevjerojatno bogatstvo, raskoš i organizacijsku moć dvora kralja Salomona kroz opis njegovih dnevnih potreba za hranom. Količina mesa, koja uključuje trideset goveda, stotinu ovaca i raznovrsnu luksuznu divljač te perad, svjedoči o golemom broju ljudi koje je kralj svakodnevno hranio – od ministara i slugu do vojne straže i brojnih inozemnih posjetitelja.
Teološki i povijesno, ova razina blagostanja predstavlja vrhunac izraelskog kraljevstva i ispunjenje Božjeg obećanja o miru i prosperitetu za vrijeme Salomonove vladavine. Istodobno, iz povijesne perspektive, ovakav opis suptilno ukazuje i na golem porezni i opskrbni teret koji je takav monumentalni kraljevski aparat morao predstavljati za običan narod, što će naposljetku dovesti do nezadovoljstva i podjele kraljevstva nakon Salomonove smrti.