Ahab dođe u svoju kuću mrzovoljan i gnjevan zbog riječi koju mu reče Nabot Jizreelac: "Neću ti dati baštinu svojih otaca." Zatim leže na svoju postelju, okrenu lice i ne jede kruha.
Ahab dođe u svoju kuću mrzovoljan i gnjevan zbog riječi koju mu reče Nabot Jizreelac: "Neću ti dati baštinu svojih otaca." Zatim leže na svoju postelju, okrenu lice i ne jede kruha.
Tada dođe k njemu njegova žena Izebela i reče mu: "Zašto ti je duh mrzovoljan te ne jedeš kruha?"
On joj reče: "Jer sam govorio Nabotu Jizreelcu i rekao mu: 'Daj mi svoj vinograd za srebro ili, ako želiš, dat ću ti vinograd umjesto njega.' A on reče: 'Neću ti dati svoj vinograd.'"
Njegova mu žena Izebela reče: "Ti sada kraljuješ nad Izraelom! Ustani, jedi kruha i neka ti srce bude veselo. Ja ću ti dati vinograd Nabota Jizreelca."
Napisa ona pisma u Ahabovo ime, zapečati ih njegovim pečatom te ih posla starješinama i uglednicima koji su u njegovu gradu živjeli s Nabotom.
On joj reče: "Jer sam govorio Nabotu Jizreelcu i rekao mu: 'Daj mi svoj vinograd za srebro ili, ako želiš, dat ću ti vinograd umjesto njega.' A on reče: 'Neću ti dati svoj vinograd.'"
A on joj reče: jer govorih s Navutejem Jezraeljaninom i rekoh mu: daj mi vinograd svoj za novce, ili ako voliš, daću ti drugi vinograd za taj. A on reče: ne dam ti svoga vinograda.
וַיְדַבֵּר אֵלֶיהָ כִּֽי אֲדַבֵּר אֶל נָבוֹת הַיִּזְרְעֵאלִי וָאֹמַר לוֹ תְּנָה לִּי אֶֽת כַּרְמְךָ בְּכֶסֶף אוֹ אִם חָפֵץ אַתָּה אֶתְּנָה לְךָ כֶרֶם תַּחְתָּיו וַיֹּאמֶר לֹֽא אֶתֵּן לְךָ אֶת כַּרְמִֽי
va/y.da.Ber 'e.Lei./ha ki- 'A.da.ber 'el- na.Vot hai./yiz.re.'e.Li va./'O.mar l/o te.na/h- l/i 'et- kar.me./Kha be./Khe.sef 'o 'im- cha.Fetz 'a.Tah 'e.te.nah- le./Kha Khe.rem tach.Ta/v va/i.Yo.mer lo'- 'e.Ten le./Kha 'et- kar.M/i
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I-reče k-njoj: Jer govorio-sam k Nabotu Jizreelcu i-rekao njemu: Daj meni [akuzativ] vinograd-tvoj u-srebru ili ako želiš ti, dat-ću tebi vinograd umjesto-njega. I-reče: Ne dat-ću tebi [akuzativ] vinograd-moj."
1. I reče (i progovori) Izvornik: וַיְדַבֵּר [vaydaber] Gramatika: Glagol u Pielu (intenzivna radnja), imperfekt s waw-konsekutivnim (narativna prošlost). Oblik trećeg lica jednine muškog roda, odnosi se na Ahaba. Značenje: Piel često izražava svrhovit ili intenzivan govor. Ovdje uvodi Ahabovo opravdavanje i prenošenje događaja svojoj ženi Izebeli, u kojem on oblikuje priču iz svoje perspektive.
2. daj Izvornik: תְּנָה [tena] Gramatika: Qal imperativ glagola נָתַן (natan - dati) uz produženo 'he' na kraju (paragogički he). Značenje: Ovaj oblik često označava usrdnu molbu, zahtjev ili nagovor. Ahab time sugerira da je njegov pristup Nabotu bio u obliku razumnog i pristojnog prijedloga, a ne kraljevske naredbe.
3. vinograd tvoj Izvornik: כַּרְמְךָ [karmekha] Gramatika: Imenica כֶּרֶם (kerem - vinograd) sa sufiksom drugog lica jednine muškog roda. Značenje: Vinograd u biblijskom kontekstu nije samo poljoprivredno dobro, već često simbolizira obiteljsku baštinu i Božji blagoslov. Sukob nastaje jer ga Ahab vidi kao komercijalnu nekretninu, dok je on za Nabota neotuđivo sveto naslijeđe.
4. u srebru (za novac) Izvornik: בְּכֶסֶף [bekhesef] Gramatika: Prijedlog בְּ (be - u, s, za) spojen s imenicom כֶּסֶף (kesef - srebro, novac). Značenje: Srebro je bilo glavno sredstvo plaćanja na drevnom Bliskom istoku. Ahab ovim naglašava Izebeli svoju poštenu trgovačku namjeru i spremnost da plati punu tržišnu cijenu.
5. želiš Izvornik: חָפֵץ [chafets] Gramatika: Qal particip aktivan, korišten ovdje kao pridjev ili glagol u prezentu. Označava voljnost, želju ili naklonost. Značenje: Izraz ukazuje na nutarnje nagnuće ili užitak u nečemu. Ahab je mislio da ostavlja Nabotu slobodu izbora, nudeći mu alternative koje bi mu mogle biti po volji.
6. umjesto njega Izvornik: תַּחְתָּיו [tachtayv] Gramatika: Prijedlog תַּחַת (tachat - pod, na mjesto, umjesto) s pronominalnim sufiksom trećeg lica jednine. Značenje: Teološki i pravno, Ahab nudi kompenzaciju. Međutim, prema starozavjetnom zakonu o baštini (Levitski zakonik), djedovina se ne može jednostavno zamijeniti za drugo zemljište jer je svako pleme i obitelj vezano za svoj specifičan komad zemlje koji im je dodijelio Jahve. Imena:
- Nabot [נָבוֹת / navot] (osoba) Znači: izdanci, plodovi (nesigurno) Tvorba: Etimologija imena je nesigurna, ali se najčešće povezuje s hebrejskim korijenom נוב (nuv), što znači 'donijeti plod', 'klijati' ili 'izdanak'. Neki ga povezuju i s akadskim riječima za proroštvo.
- Jizreelac (Jizreel) [הַיִּזְרְעֵאלִי / hayizre'e'liy] (grad) Znači: Bog sije Tvorba: Ovdje je u obliku etnika s određenim članom ('onaj iz Jizreela'). Ime grada Jizreela (יִזְרְעֶאל) tvoreno je od korijena זָרַע (zara - sijati) i אֵל (El - Bog).
Ovaj stih (1. Kraljevima 21:6) pruža dubok uvid u psihologiju i svjetonazor kralja Ahaba. Prepovijedajući svojoj ženi Izebeli razgovor s Nabotom, Ahab selektivno prikazuje događaj: on sebe slika kao pravednog vladara i razumnog poslovnog čovjeka koji je ponudio poštenu trgovinu (novac ili bolji vinograd). Međutim, Ahab u svom izvještaju potpuno izostavlja ključni Nabotov razlog za odbijanje – on ne spominje Jahvu niti sveto načelo o neotuđivosti djedovine ('nahala').
Ta selektivnost otkriva temeljni teološki i kulturološki sukob. Ahab (i pogotovo Izebela) promatraju zemlju u kanaanskom, komercijalnom smislu, kao kraljevsko vlasništvo i robu kojom se može slobodno trgovati. Nabot, s druge strane, stoji na vjernosti sinajskom Savezu po kojemu je Bog stvarni vlasnik zemlje, a obitelji su samo njezini čuvari. Ahabova nemogućnost da uopće artikulira Nabotove vjerske motive Izebeli savršeno oslikava koliko je kraljevski dvor bio udaljen od izvornog zakona Izraela, što otvara put tragičnom krvoproliću koje će uslijediti.