1. Kraljevima 14,29 — Prva knjiga o Kraljevima

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"I ostatak riječi Roboama i sve što učini zar ne oni zapisani na knjizi riječi dana kraljevima Jude"

1. ostatak Izvornik: יֶתֶר [yeter] Gramatika: Imenica muškog roda u konstruktnom stanju (status constructus). Značajka vezivanja uz iduću imenicu označava 'ostatak nečega'. Značenje: U kontekstu biblijskih povijesnih izvještaja, ova riječ ukazuje na to da su čitatelju predstavljeni samo najvažniji detalji, dok je preostali (manje relevantan ili čisto politički) dio zabilježen drugdje.

2. riječi Izvornik: דִּבְרֵי [divrey] Gramatika: Množina imenice 'davar' (דָּבָר) u konstruktnom stanju. Imenica 'davar' ima iznimno širok semantički raspon u hebrejskom jeziku. Značenje: Iako se doslovno prevodi kao 'riječi', ovdje nedvojbeno znači 'djela' ili 'događaji'. Time se oslikava hebrejski svjetonazor u kojem su izgovorena riječ i izvršeno djelo neraskidivo povezana stvarnost.

3. zar ne Izvornik: הֲלֹא [halo'] Gramatika: Sastoji se od upitne čestice 'ha' (הֲ) koja je spojena s negacijom 'lo' (לֹא). Zajedno tvore upitno-niječnu frazu kojom se započinje retoričko pitanje. Značenje: Ova fraza ne traži odgovor od čitatelja, već uvodi afirmaciju. Njena funkcija je potvrditi i zajamčiti istinitost onoga što se navodi te usmjeriti čitatelja na autoritativni vanjski izvor.

4. na knjizi riječi dana Izvornik: עַל סֵפֶר דִּבְרֵי הַיָּמִים ['al sefer divrey hayamiym] Gramatika: Složeni konstruktni lanac ('semikhot'). Množina 'davar' vezana je uz određenu množinu riječi 'yom' (dan), na što se dodaje i prijedlog 'al' (na) i imenica 'sefer' (knjiga). Značenje: Izraz 'riječi dana' tehnički je termin za 'ljetopise' ili 'anale'. Odnosi se na drevnu dvorsku praksu svakodnevnog zapisivanja važnih povijesnih, političkih i kraljevskih događaja koji služe kao službena državna arhiva. Imena: - Roboam [רְחַבְעָם / rechav'am] (osoba) Znači: narod se proširio / on proširuje narod Tvorba: Ime je složenica koja potječe od glagolskog korijena רָחַב (rachav), što znači 'biti prostran, širok' ili 'proširiti se', te imenice עַם ('am), što znači 'narod'.

- Juda [יְהוּדָֽה / yehuda] (narod) Znači: hvaljen / neka (Bog) bude hvaljen Tvorba: Etimologija se veže uz hebrejski glagolski korijen יָדָה (yadah), što znači 'hvaliti', 'priznati' ili 'zahvaljivati'. Ovdje se primarno odnosi na Južno kraljevstvo, koje je dobilo ime po istoimenom plemenu. Tekst objašnjava: U Postanku 29:35 tekst navodi da je Lea, nakon što je rodila četvrtog sina, rekla: 'Ovaj put ću hvaliti (odeh) Jahvu', te mu je iz tog razloga nadjenula ime Juda.

Ovaj stih, koji se pojavljuje u Prvoj knjizi o kraljevima, predstavlja klasičnu zaključnu formulu ('kolofon') kojom deuteronomistički redaktor sustavno zatvara prikaze vladavine pojedinih judejskih i izraelskih monarha. Retoričkim pitanjem ('zar ne oni zapisani') biblijski pisac potvrđuje vlastiti kredibilitet pokazujući da se njegova povijest ne temelji na mitu, već na službenim kraljevskim arhivima koje su slušatelji ili čitatelji, barem u vrijeme prije pada Jeruzalema, mogli i sami provjeriti.

S druge strane, ova formula odaje i dublju teološku poruku redaktora. Podsjećajući čitatelje da postoji opširniji povijesno-politički zapis o Roboamu koji on namjerno izostavlja (odabirući iznijeti samo 'ostatak'), autor pokazuje da njegova primarna svrha nije puka povijesna iscrpnost. Njega prvenstveno zanima teološka prosudba kraljeva života – njegova vjernost Bogu, poštivanje Saveza i odnos prema jeruzalemskom Hramu, čineći time Knjigu o kraljevima više proročkim, nego strogo historiografskim tekstom.