Početna ›

1. Kraljevima 11,41 — Prva knjiga o Kraljevima

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

Ponizit ću potomstvo Davidovo zbog ovoga, ali ne zauvijek.'"

Salomon je tražio da usmrti Jeroboama, ali Jeroboam ustade i pobježe u Egipat k Šišaku, kralju Egipta, te ostade u Egiptu do Salomonove smrti.

A ostala djela Salomonova, sve što je učinio i njegova mudrost, zar nisu zapisana u knjizi djela Salomonovih?

A dani u kojima je Salomon kraljevao u Jeruzalemu nad svim Izraelom bijahu četrdeset godina.

Salomon leže sa svojim ocima i bi pokopan u gradu svoga oca Davida, a umjesto njega zakraljeva njegov sin Roboam.

Biblija

A ostala djela Salomonova, sve što je učinio i njegova mudrost, zar nisu zapisana u knjizi djela Salomonovih?

Daničić-Karadžić

A ostala djela Solomunova i što je god činio, i mudrost njegova, nije li to zapisano u knjizi djela Solomunovijeh?

Original

וְיֶתֶר דִּבְרֵי שְׁלֹמֹה וְכָל אֲשֶׁר עָשָׂה וְחָכְמָתוֹ הֲלֽוֹא הֵם כְּתֻבִים עַל סֵפֶר דִּבְרֵי שְׁלֹמֹֽה

Izgovor

ve./Ye.ter div.Rei she.lo.Moh ve./khol 'a.Sher 'a.Sah ve./cha.khe.ma.T/o ha./lo'- hem ke.tu.Vim 'al- Se.fer div.Rei she.lo.Moh

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"I ostatak djela Salomona i sve što učini i mudrost njegova, zar ne oni zapisani na knjizi djela Salomona"

Analiza

1. i ostatak Izvornik: וְיֶתֶר [veyeter] Gramatika: Veznik vav ('i') spojen s imenicom 'yeter' (ostatak, preostatak) u konstruktnom stanju (status constructus). Zbog toga se veže uz sljedeću riječ tvoreći genitivnu vezu. Značenje: U biblijskoj historiografiji ova se riječ često koristi u formulama zaključivanja kraljevskog životopisa, ukazujući na to da pisac daje samo sažetak, dok šira povijest ostaje zabilježena negdje drugdje.

2. djela (riječi) Izvornik: דִּבְרֵי [divrey] Gramatika: Imenica muškog roda u množini (od jednine 'davar'), u konstruktnom stanju. Iako doslovno znači 'riječi', redovito se prevodi kao 'stvari', 'događaji' ili 'djela'. Značenje: Hebrejski pojam 'davar' objedinjuje i izrečenu riječ i samo djelo ili događaj. U ovom kontekstu ukazuje na povijesne zapise, anale i stvarna ostvarenja tijekom vladavine kralja.

3. i mudrost njegova Izvornik: וְחָכְמָתוֹ [vechakhmato] Gramatika: Veznik vav ('i') spojen s imenicom ženskog roda 'chokhmah' (mudrost) koja nosi pronominalni sufiks za 3. lice jednine muškog roda ('njegova'). Značenje: Označava božanski darovanu sposobnost rasuđivanja i upravljanja kojom se Salomon posebno isticao. Njegova mudrost postala je legendarna i smatra se ključnim dijelom njegove ostavštine.

4. zar ne Izvornik: הֲלֽוֹא [halo'] Gramatika: Upitna čestica 'ha-' spojena s negacijom 'lo' (ne), tvoreći retoričko pitanje koje očekuje potvrdan odgovor. Značenje: Uvodi čitatelja u pretpostavku da je izvorna knjiga bila općepoznata ili barem dostupna onodobnim čitateljima, čime pridonosi osjećaju vjerodostojnosti teksta.

5. na knjizi Izvornik: עַל סֵפֶר ['al sefer] Gramatika: Prijedlog 'al' (na, iznad, o) uz imenicu 'sefer' (svitak, knjiga, zapis, dokument). Značenje: Odnosi se na službeni pisani dokument ili ljetopis na koji se biblijski autor poziva. To svjedoči o pismenosti i postojanju državnih arhiva u drevnom Izraelu i Judi. Imena: - Salomon [שְׁלֹמֹה / shelomo] (osoba) Znači: Mirni, Njegov mir, Punina Tvorba: Ime je izvedeno od semitskog korijena š-l-m (šalom), koji označava mir, cjelovitost, potpunost i blagostanje. Tekst objašnjava: U 1. Ljetopisa 22:9 Bog predviđa njegovo rođenje i tumači ime: 'zvat će se Salomon, jer ću u njegove dane dati mir (šalom) i pokoj Izraelu'. Promjena imena: Prorok Natan mu je nakon rođenja dao i ime Jedidja (Jahvin miljenik) prema 2. Samuelovoj 12:25, no u povijest je ušao prvenstveno pod imenom Salomon.

Zaključak

Ovaj stih predstavlja tipičnu završnu formulu (kolofon) kojom deuteronomistički povjesničar zaključuje prikaz vladavine pojedinog kralja, u ovom slučaju Salomona. Navođenjem službenih državnih anala, odnosno 'Knjige Salomonovih djela', kao historiografskog izvora, pisac potkrepljuje autentičnost svog izvještaja i upućuje čitatelja na širu dokumentaciju.

S teološkog i književnog stajališta, ovakav sažetak pokazuje da biblijski autor ne nastoji napisati iscrpnu, sveobuhvatnu biografiju. Njegov je cilj selektivan i teološki usmjeren: on izdvaja ona djela i događaje koji rasvjetljavaju kraljev odnos prema Bogu i Savezu, ostavljajući 'ostatak' arhivima koji s vremenom nestaju, dok suštinska poruka ostaje sačuvana u Pismu.