Djevojka bijaše veoma lijepa; postade kralju njegovateljica te mu služaše, ali kralj je ne pozna.
Djevojka bijaše veoma lijepa; postade kralju njegovateljica te mu služaše, ali kralj je ne pozna.
A Adonija, sin Hagitin, uzdizao se govoreći: "Ja ću kraljevati." I nabavi sebi kola i konjanike te pedeset ljudi da trče pred njim.
Njegov ga otac nikada u životu nije ukorio rekavši: "Zašto si tako učinio?" On također bijaše veoma lijep, a rodila ga je poslije Abšaloma.
Posavjetova se s Joabom, sinom Sarvijinim, i sa svećenikom Ebjatarom, te oni podupriješe Adoniju.
A svećenik Sadok, Benaja, sin Jojadin, prorok Natan, Šimej, Rei i Davidovi junaci ne bijahu s Adonijom.
Njegov ga otac nikada u životu nije ukorio rekavši: "Zašto si tako učinio?" On također bijaše veoma lijep, a rodila ga je poslije Abšaloma.
I otac ga nigda ne nakara, niti mu reče: zašto radiš tako? A on bješe vrlo lijep, i mati ga rodi iza Avesaloma.
וְלֹֽא עֲצָבוֹ אָבִיו מִיָּמָיו לֵאמֹר מַדּוּעַ כָּכָה עָשִׂיתָ וְגַם הוּא טֽוֹב תֹּאַר מְאֹד וְאֹתוֹ יָלְדָה אַחֲרֵי אַבְשָׁלֽוֹם
ve./lo'- a.tza.V/o 'a.Vi/v mi./ya.Ma/v le./Mor ma.Du.a' Ka.khah 'a.Si.ta ve./gam- hu' tov- to.'ar me.'Od ve./'o.T/o Yal.dah 'a.cha.Rei 'av.sha.Lom
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I ne ožalosti ga otac njegov od dana njegovih govoreći: Zašto tako učini? I također on dobar oblika veoma, i njega rodi nakon Apsaloma."
1. ožalosti ga Izvornik: עֲצָבוֹ ['atsavo] Gramatika: Glagol u qal perfektu, 3. lice jednine muškog roda s pronominalnim sufiksom 3. lica jednine muškog roda, od korijena עָצַב ('atsav). Taj korijen nosi primarno značenje nanošenja tuge, boli ili uvrede. Značenje: Ukazuje na potpuni izostanak Davidove roditeljske discipline i korekcije spram Adonije. David nije htio uzrokovati neugodnost ili bol svome sinu, što je na kraju dovelo do sinovljeve oholosti i pobune protiv oca.
2. od dana njegovih Izvornik: מִיָּמָיו [miyamayv] Gramatika: Prijedlog מִן (min - od) spojen s imenicom יוֹם (yom - dan) u množini, uz pronominalni sufiks 3. lica jednine muškog roda. Značenje: Ovo je biblijski idiom koji u ovom kontekstu znači 'ikada u njegovom životu' ili 'tijekom cijelog njegovog života'. Izraz naglašava da nedostatak očinskog ukora nije bio samo izolirani incident, već ukorijenjeni, sustavni obrazac Davidova odnosa prema njemu.
3. Zašto tako učini? Izvornik: מַדּוּעַ כָּכָה עָשִׂיתָ [madu'a kakha 'asiyta] Gramatika: Upitni prilog מַדּוּעַ (madu'a - zašto) stoji uz prilog כָּכָה (kakha - tako) i glagol עָשָׂה ('asah - učiniti) u qal perfektu, 2. lice jednine muškog roda. Značenje: Ova jednostavna retorička rečenica utjelovljuje bit očinske korekcije i pozivanja na odgovornost koja je Adoniji kronično nedostajala. David nikada nije tražio od njega da polaže račun za svoje postupke ili objašnjava vlastite odluke.
4. dobar oblika (stasa) Izvornik: טֽוֹב תֹּאַר [tov to'ar] Gramatika: Konstruktna sintagma (smikhut) sastavljena od pridjeva טוֹב (tov - dobar, lijep) i imenice תֹּאַר (to'ar - oblik, stas, izgled). Značenje: Adonija je, poput kralja Šaula i svog starijeg brata Apsaloma, posjedovao izvanrednu fizičku ljepotu. U biblijskoj naraciji, tjelesna privlačnost često donosi popularnost i podršku masa, ali stoji u oštroj suprotnosti s Božjim kriterijem koji za vodstvo traži prikladno srce.
5. rodi (ona) Izvornik: יָלְדָה [yalda] Gramatika: Glagol u qal perfektu, 3. lice jednine ženskog roda, od korijena יָלַד (yalad - roditi). Subjekt radnje (njegova majka Hagita) ovdje je izostavljen, ali se jasno podrazumijeva iz ženskog roda. Značenje: Spominjanje majke i redoslijeda rođenja smješta Adoniju u liniju nasljeđivanja kao najstarijeg živućeg Davidovog sina nakon smrti Amnona i Apsaloma. To pojašnjava njegovu samouvjerenu pretpostavku da pravo na prijestolje prirodno pripada njemu. Imena: - Apsalom [אַבְשָׁלֽוֹם / 'avshalom] (osoba) Znači: Moj otac je mir Tvorba: Ime je opisnog ili teoforskog karaktera, sastavljeno od imenice אָב (av) koja znači 'otac' i שָׁלוֹם (shalom) koja znači 'mir'. Značenje se može odnositi na zemaljskog oca (kralja) ili na Boga Oca kao darovatelja mira.
Ovaj stih (1. Kraljevima 1:6) pruža duboki psihološki i narativni uvid u pozadinu Adonijine pobune protiv ostarjelog kralja Davida. Pisac majstorski isprepliće tri ključna elementa koji su doprinijeli krizi: Davidov propust u roditeljskom odgoju, Adonijinu fizičku privlačnost te njegov zakoniti legitimitet kao najstarijeg preživjelog sina. Davidova nevoljkost da ikada ukori svoga sina, suoči ga s posljedicama njegovih postupaka ili ga ukorom 'ožalosti', stvorila je u Adoniji opasan osjećaj potpune nepovredivosti i vlastite veličine.
Tekst se ujedno snažno oslanja na ponavljajuće biblijske motive gdje vanjština, poput iznimne ljepote i visokog stasa, varljivo sugerira sposobnost za vladanje (kao što je to bio slučaj sa Šaulom i Apsalomom). U konačnici, ove riječi služe kao ozbiljno upozorenje o posljedicama roditeljske pasivnosti, pokazujući nam kako se neriješeni obiteljski odnosi i nedostatak odgojnih granica u Davidovu životu izravno i razorno prelijevaju u veliku nacionalnu krizu oko pitanja nasljedstva.