Neki su govorili: "Naši sinovi, naše kćeri i mi, brojni smo; nabavimo žita da jedemo i živimo."
Neki su govorili: "Naši sinovi, naše kćeri i mi, brojni smo; nabavimo žita da jedemo i živimo."
A bilo je onih koji su govorili: "Svoja polja, svoje vinograde i svoje kuće zalažemo da bismo nabavili žita u gladi."
A bilo je i onih koji su govorili: "Uzajmili smo novac za kraljev namet na naša polja i naše vinograde.
A sada, naše je tijelo kao tijelo naše braće, naši su sinovi kao njihovi sinovi. A gle, mi predajemo svoje sinove i svoje kćeri u ropstvo, i neke od naših kćeri već su porobljene. Naše su ruke nemoćne, a naša polja i naši vinogradi pripadaju drugima."
Silno se razgnjevih kad čuh njihov vapaj i ove riječi.
A bilo je i onih koji su govorili: "Uzajmili smo novac za kraljev namet na naša polja i naše vinograde.
Još drugi govorahu, da uzajmimo novaca na polja svoja i vinograde za danak carski.
וְיֵשׁ אֲשֶׁר אֹמְרִים לָוִינוּ כֶסֶף לְמִדַּת הַמֶּלֶךְ שְׂדֹתֵינוּ וּכְרָמֵֽינוּ
ve./Yesh 'a.Sher 'o.me.Rim la.Vi.nu Khe.sef le./mi.Dat ha./Me.lekh se.do.Tei./nu u./khe.ra.Mei./nu
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I ima onih koji govore: Uzajmili smo novac za porez kralja (za) naša polja i naše vinograde."
1. I ima onih koji govore Izvornik: וְיֵשׁ אֲשֶׁר אֹמְרִים [veyesh 'asher 'omriym] Gramatika: Čestica 'yesh' (ima/postoji) povezana s odnosnom zamjenicom 'asher' (koji) i Qal participom aktivnim u množini (govore). Particip u ovom kontekstu izražava trajnu, višekratnu radnju jadikovke. Značenje: Ova fraza uvodi jedno od nekoliko različitih svjedočanstava očajnog puka. Trajnost njihovog vapaja naglašava kronični očaj i rastuću društvenu krizu unutar povratničke zajednice kojoj Nehemija pokušava pomoći.
2. Uzajmili smo Izvornik: לָוִינוּ [laviynu] Gramatika: Glagol 'lavah' (posuditi, uzajmiti) u Qal perfektu, prvo lice množine. Perfekt označava dovršenu radnju koja sada nosi trajne, obvezujuće i teške posljedice po subjekte. Značenje: Ova riječ nosi ogromnu težinu jer je zaduživanje u antičkom svijetu vrlo često bio prvi korak prema dužničkom ropstvu. Ovdje siromašni Židovi ne posuđuju novac za poboljšanje imanja ili luksuz, već zbog gole egzistencijalne nužde.
3. novac Izvornik: כֶסֶף [khesef] Gramatika: Imenica muškog roda jednine. Doslovno znači 'srebro', ali se kao i u mnogim drevnim jezicima univerzalno koristila kao izraz za novac ili opće platežno sredstvo. Značenje: Srebro ovdje postaje instrument ugnjetavanja umjesto pukog sredstva razmjene. Očajni ljudi moraju posuđivati dragocjeni metal samo kako bi namirili dugove, tonući sve dublje u siromaštvo.
4. za porez kralja Izvornik: לְמִדַּת הַמֶּלֶךְ [lemidat hamelekh] Gramatika: Prijedlog 'le' (za) prefiksiran na imenicom 'middah' (mjera, danak, porez) u konstruktnom stanju, vezano uz određenu imenicu 'melekh' (kralj). Značenje: 'Middah' ovdje označava carski porez kojeg je neumoljivo ubirao perzijski dvor. Taj obvezni vanjski namet dodatno je iscrpljivao iznimno ranjivu zajednicu povratnika u Judeji, tjerajući ih u ruke lokalnih, vlastitih lihvara.
5. naša polja i naše vinograde Izvornik: שְׂדֹתֵינוּ וּכְרָמֵֽינוּ [sedoteynu ukhrameynu] Gramatika: Imenice 'sadeh' (polje) i 'kerem' (vinograd) u množini. Obje imenice nose pronominalni sufiks prvog lica množine ('naše'). Značenje: Polja i vinogradi u biblijskom svijetu predstavljaju puno više od poljoprivredne vrijednosti; oni su neotuđiva djedovina i opipljiv simbol božanskog saveza u Obećanoj zemlji. Njihov gubitak značio bi i duhovno razbaštinjenje.
Ovaj stih (Nehemija 5:4) jezgrovito i snažno oslikava dvostruki ekonomski pritisak koji je pogodio Židove povratnike u Judeji pod perzijskom vlašću. Narod je bio prisiljen ulaziti u teške dugove i stavljati pod hipoteku svoju djedovinu – polja i vinograde – isključivo kako bi mogao platiti imperijalni porez perzijskom kralju. Ovaj vanjski namet razotkrio je strašnu unutarnju društvenu trulež, jer su bogatiji sunarodnjaci (plemići i poglavari) beskrupulozno iskorištavali siromašne kroz lihvarstvo, tjerajući vlastiti narod prema rubu dužničkog ropstva.
Za drevne Izraelce, gubitak zemlje i zapadanje u ropstvo nije predstavljalo samo ekonomsku i financijsku propast, već i poništenje njihovog identiteta kao Božjeg naroda. Gubitkom baštine postajali su robovi u vlastitoj zemlji koja je teološki pripadala isključivo Bogu. Vapaj siromaha opisan u ovom stihu poslužit će kao ključni okidač za Nehemijinu pravedničku ljutnju te će on, suočen s ovom dubokom nepravdom, pokrenuti hitne i radikalne socijalne reforme kojima će ukinuti dugove i vratiti oduzetu zemlju pravim vlasnicima.