Nasta velika vika naroda i njihovih žena protiv njihove braće Židova.
Nasta velika vika naroda i njihovih žena protiv njihove braće Židova.
Neki su govorili: "Naši sinovi, naše kćeri i mi, brojni smo; nabavimo žita da jedemo i živimo."
A bilo je onih koji su govorili: "Svoja polja, svoje vinograde i svoje kuće zalažemo da bismo nabavili žita u gladi."
A bilo je i onih koji su govorili: "Uzajmili smo novac za kraljev namet na naša polja i naše vinograde.
A sada, naše je tijelo kao tijelo naše braće, naši su sinovi kao njihovi sinovi. A gle, mi predajemo svoje sinove i svoje kćeri u ropstvo, i neke od naših kćeri već su porobljene. Naše su ruke nemoćne, a naša polja i naši vinogradi pripadaju drugima."
A bilo je onih koji su govorili: "Svoja polja, svoje vinograde i svoje kuće zalažemo da bismo nabavili žita u gladi."
Drugi opet govorahu: da založimo polja svoja i vinograde i kuće da dobijemo žita u ovoj gladi.
וְיֵשׁ אֲשֶׁר אֹמְרִים שְׂדֹתֵינוּ וּכְרָמֵינוּ וּבָתֵּינוּ אֲנַחְנוּ עֹרְבִים וְנִקְחָה דָגָן בָּרָעָֽב
ve./Yesh 'a.Sher 'o.me.Rim se.do.Tei./nu u./khe.ra.Mei./nu u./va.Tei./nu 'a.Nach.nu 'o.re.Vim ve./nik.Chah da.Gan ba./ra.'Av
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I ima koji govore polja naša i vinograde naše i kuće naše mi zalažemo i uzmimo žito u gladi."
1. zalažemo Izvornik: עֹרְבִים ['orviym] Gramatika: Aktivni particip muškog roda u množini od korijena 'arav' (עָרַב - dati u zalog, jamčiti). Riječ je upotrijebljena s naglašenom osobnom zamjenicom 'mi' ('anachnu) za izražavanje kontinuiranog i vrlo osobnog sudjelovanja u radnji u sadašnjosti. Značenje: Označava prisilno davanje vlastitih nekretnina kao jamstva za zajam kako bi se preživjelo. U kontekstu obnove nakon sužanjstva, ovo je bio znak strašne ekonomske krize u kojoj su ljudi riskirali gubitak svetog obiteljskog naslijeđa.
2. polja naša i vinograde naše i kuće naše Izvornik: שְׂדֹתֵינוּ וּכְרָמֵינוּ וּבָתֵּינוּ [sedoteynu ukhrameynu uvateynu] Gramatika: Niz od tri imenice (polja, vinogradi, kuće) u množini, svaka s pripojenim pronominalnim sufiksom prvog lica množine ('-nu', naše). Veznik 'vav' (ו, i) povezuje ih u naglašeni, akumulativni niz. Značenje: Ova trijadna fraza obuhvaća cjelokupni temelj preživljavanja, bogatstva i identiteta jedne obitelji u Izraelu. Gubitak ovih dobara označio bi gubitak sredstava za rad, mjesta za život i konačno potpuni pad u siromaštvo i ropstvo.
3. i uzmimo (da dobijemo) Izvornik: וְנִקְחָה [venikcha] Gramatika: Glagol laqach (לָקַח, uzeti) u Qal kohortativu prvog lica množine (označeno završetkom '-ah'). S veznikom 'vav' (ו) izražava svrhu, namjeru ili neizbježan logični zaključak radnje. Značenje: Kohortativ ovdje prenosi očajnički zahtjev i primarnu svrhu njihovog zaduživanja. Oni ne zalažu imovinu radi luksuza, nego isključivo radi golog preživljavanja – da bi nabavili osnovne namirnice za jelo.
4. žito Izvornik: דָגָן [dagan] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, u apsolutnom stanju, predstavlja zbirnu imenicu za žitarice. Značenje: Žito (uz mošt i ulje) predstavlja osnovni Božji blagoslov i okosnicu prehrane na drevnom Bliskom istoku. Njegov nedostatak označava izravnu prijetnju za održanje samoga života obitelji.
5. u gladi Izvornik: בָּרָעָֽב [bara'av] Gramatika: Imenica 'ra'av' (glad) spojena s prijedlogom 'be' (u) koji je ovdje vokaliziran patahom (a) zbog inkorporiranog određenog člana 'ha' (be+ha = ba) – stoga prevodimo 'u toj gladi'. Značenje: Specifični oblik s određenim članom ukazuje na točno određenu i tešku vremensku nepogodu ili krizu (vjerojatno oskudicu zbog suše, visokih poreza i obveza gradnje zida). Taj je kontekst prisilio narod na ekstremne i bolne ekonomske kompromise s vlastitom braćom.
Ovaj stih (iz Nehemije 5:3) otkriva potresnu društvenu i ekonomsku krizu unutar židovske zajednice koja se vratila iz babilonskog sužanjstva i radila na obnovi Jeruzalema. Uslijed gladi, vanjskih pritisaka i nametnutih perzijskih poreza, siromašniji slojevi naroda našli su se u bezizlaznoj situaciji gdje su bili prisiljeni zaduživati se kod svoje bogatije braće. Njihov očaj je jasno izražen spremnošću da u zalog daju samu osnovu svog identiteta i preživljavanja – svoja polja, vinograde i kuće samo da ne bi umrli od gladi.
Teološki i povijesno gledano, ovo stanje ukazuje na temeljni problem unutar same zajednice: kršenje Božjeg zakona i saveza o bratstvu, prema kojemu Izraelac ne bi smio profitirati na tuđoj nevolji niti dovoditi svog bližnjeg u trajno dužničko ropstvo (izrabljivanje zelenaštvom). Očajnički krik iz ovog stiha vodi do Nehemijine oštre reakcije protiv velikaša i do njegova zahtjeva za javno opraštanje dugova, čime se potvrđuje važnost socijalne pravde i suosjećanja kao neodvojivog dijela duhovne obnove svetog naroda i odnosa s Bogom.