Početna ›

Nehemija 12,27 — Knjiga Nehemijina

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

Matanija, Bakbukja, Obadja, Mešulam, Talmon i Akub, vratari, čuvali su stražu u spremištima na vratima.

Ovi bijahu u dane Jojakima, sina Ješue, sina Josadakova, te u dane upravitelja Nehemije i Ezre, svećenika i pisara.

A pri posvećenju jeruzalemskoga zida potražili su levite iz svih njihovih mjesta da ih dovedu u Jeruzalem, kako bi u radosti proslavili posvećenje, sa zahvalama i pjesmom, s cimbalima, harfama i citrama.

I sabraše se sinovi pjevača iz područja oko Jeruzalema i iz netofatskih sela,

i iz Bet Hagilgala te iz polja Gebe i Azmaveta, jer su pjevači sebi sagradili naselja oko Jeruzalema.

Biblija

A pri posvećenju jeruzalemskoga zida potražili su levite iz svih njihovih mjesta da ih dovedu u Jeruzalem, kako bi u radosti proslavili posvećenje, sa zahvalama i pjesmom, s cimbalima, harfama i citrama.

Daničić-Karadžić

A kad se osvećivaše zid Jerusalimski, tražiše Levite po svijem mjestima njihovijem da ih dovedu u Jerusalim da se svrši posvećenje s veseljem, hvalom i pjesmama uz kimvale, psaltire i gusle.

Original

וּבַחֲנֻכַּת חוֹמַת יְרוּשָׁלִַם בִּקְשׁוּ אֶת הַלְוִיִּם מִכָּל מְקוֹמֹתָם לַהֲבִיאָם לִֽירוּשָׁלִָם לַעֲשֹׂת חֲנֻכָּה וְשִׂמְחָה וּבְתוֹדוֹת וּבְשִׁיר מְצִלְתַּיִם נְבָלִים וּבְכִנֹּרֽוֹת

Izgovor

u./va./cha.nu.Kat cho.Mat ye.ru.sha.Lim bik.Shu 'et- ha/l.vi.Yim mi./kol me.Ko.mo.Ta/m la./ha.vi.'A/m li./ru.sha.Lim la./'a.Sot cha.nu.Kah ve./sim.Chah u./ve./to.Dot u./ve./Shir me.tzil.Ta.yim ne.va.Lim u./ve./khi.no.Rot

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"I u posvećenju zida Jeruzalema tražili su [akuzativ] levite iz svih mjesta njihovih da ih dovedu u Jeruzalem da učine posvećenje i radost i sa zahvalama i s pjesmom, cimbalima, harfama i s citrama."

Analiza

1. posvećenju / posvećenje Izvornik: חֲנֻכַּת / חֲנֻכָּה [chanukat / chanuka] Gramatika: Imenica ženskog roda, u prvom pojavljivanju u vezanom stanju (status constructus), a u drugom u apsolutnom stanju. Izvedena je iz korijena ח-נ-ך (het-nun-kaf) koji znači 'posvetiti' ili 'inicirati'. Značenje: Označava čin inauguracije ili izdvajanja nečega za svetu svrhu. U ovom kontekstu, fizički zaštitni zid grada svečano se predaje Bogu te prostor Jeruzalema ponovno postaje svetim mjestom zaštićenim božanskom prisutnošću.

2. tražili su Izvornik: בִּקְשׁוּ [bikshu] Gramatika: Glagol u Piel konjugaciji (intenzivna radnja), perfekt, treće lice množine. Korijen glagola je ב-ק-ש (bet-kof-šin). Značenje: Upotreba Piel konjugacije ukazuje na aktivno, intenzivno i svrhovito traženje i okupljanje. To pokazuje kako prisutnost levita i njihova liturgijska služba nije bila samo formalnost, nego ključni uvjet za ispravno odvijanje vjerskog obreda.

3. da učine (da proslave) Izvornik: לַעֲשֹׂת [la'asot] Gramatika: Glagol u infinitivu konstruktnom s prefiksom prijedloga ל (lamed - 'za/da'). Korijen je ע-שׂ-ה (ajin-sin-he) koji znači 'raditi', 'činiti' ili 'napraviti'. Značenje: Ovaj glagol ovdje nosi smisao 'održati slavlje', pokazujući da posvećenje zida nije puko pasivno stanje, već aktivan i dinamičan događaj. Vjerska praksa Izraela iziskuje konkretno djelovanje čitave zajednice.

4. zahvalama Izvornik: תּוֹדוֹת [todot] Gramatika: Imenica ženskog roda u množini. Dolazi od korijena י-ד-ה (jod-dalet-he) koji u Hifil konjugaciji znači 'zahvaljivati' ili 'priznati'. Značenje: Predstavlja javne izraze zahvalnosti i hvale Bogu za Njegova spasonosna djela. U bogoštovlju Izraela, zahvala je bila nerazdvojna od priznanja Božje vjernosti Njegovom savezu u ispunjenju obećanja o obnovi.

5. i s pjesmom Izvornik: וּבְשִׁיר [uvshiyr] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, dolazi zajedno s veznikom ו (vav - 'i') te prijedlogom ב (bet - 's' ili 'u'). Značenje: Glazba i pjevanje bili su esencijalni dijelovi starozavjetnog hramskog bogoslužja kojeg su predvodili leviti. Pjesma nije tek estetski ukras, već snažan teološki izričaj radosti zbog Božjeg spasenjskog djelovanja u povijesti naroda. Imena: - Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / yerushalaim] (grad) Znači: Grad mira ili Osnutak (boga) Šalema Tvorba: Najvjerojatnije kovanica od semitskog korijena 'yrw' (osnovati, postaviti) i imena kanaanskog božanstva sutona 'Šalem'. Biblijska tradicija je kasnije ovo ime etimološki i teološki vezala uz hebrejsku riječ 'shalom' (mir). Promjena imena: U najranije doba nazivan Jebus po plemenu Jebusejaca, a u nekim starim biblijskim tekstovima samo Šalem (npr. u Postanku 14 gdje je Melkisedek kralj Šalema).

- Leviti (Levi) [הַלְוִיִּם / halviyim] (narod) Znači: Pridružen ili Privezan Tvorba: Ime Levija, praoca levitskog plemena, tvoreno je od hebrejskog korijena ל-ו-ה (lamed-vav-he) koji znači 'pridružiti se', 'spojiti', 'biti privržen'. Tekst objašnjava: U Postanku 29:34, Lea nakon rođenja Levija tumači ime govoreći: 'Sad će mi se moj muž napokon pridružiti, jer sam mu tri sina rodila'.

Zaključak

Ovaj stih iz Nehemije 12:27 predstavlja vrhunac pothvata obnove Jeruzalema nakon babilonskog sužanjstva, povezujući fizičku rekonstrukciju s duhovnom obnovom. Izgradnja gradskih zidina nije bila samo fortifikacijski čin, već uspostava svetog prostora koji zahtijeva liturgijsko posvećenje. Namjerno okupljanje levita iz svih krajeva naglašava da je ponovna izgradnja nacionalni događaj kojemu je bogoslužje pravi i konačni cilj.

Sveobuhvatna radost ('simcha'), obilje zahvala ('todot') i bogatstvo glazbenih instrumenata svjedoče o duboko teocentričnoj prirodi starozavjetnog slavlja. Pobožnost u koju je uključeno cijelo čovjekovo biće odgovara veličini Božjeg djela – čudesnoj uspostavi naroda unatoč dugom izgnanstvu i teškom protivljenju. Sklad obnovljenih zidina, zborova levita i radosnih pjesama ukazuje na konačni oporavak odnosa između Boga i Njegovog naroda.