A pri posvećenju jeruzalemskoga zida potražili su levite iz svih njihovih mjesta da ih dovedu u Jeruzalem, kako bi u radosti proslavili posvećenje, sa zahvalama i pjesmom, s cimbalima, harfama i citrama.
A pri posvećenju jeruzalemskoga zida potražili su levite iz svih njihovih mjesta da ih dovedu u Jeruzalem, kako bi u radosti proslavili posvećenje, sa zahvalama i pjesmom, s cimbalima, harfama i citrama.
I sabraše se sinovi pjevača iz područja oko Jeruzalema i iz netofatskih sela,
i iz Bet Hagilgala te iz polja Gebe i Azmaveta, jer su pjevači sebi sagradili naselja oko Jeruzalema.
Svećenici i leviti očistiše se te očistiše narod, vrata i zid.
Uzvedoh judejske knezove na zid i postavih dva velika zahvalna zbora; povorka je išla nadesno po zidu prema Smetlišnim vratima.
i iz Bet Hagilgala te iz polja Gebe i Azmaveta, jer su pjevači sebi sagradili naselja oko Jeruzalema.
I iz Vet-Gilgala i iz polja Gevskih i Azmavetskih, jer pjevači bijahu naseli sela oko Jerusalima.
וּמִבֵּית הַגִּלְגָּל וּמִשְּׂדוֹת גֶּבַע וְעַזְמָוֶת כִּי חֲצֵרִים בָּנוּ לָהֶם הַמְשֹׁרֲרִים סְבִיבוֹת יְרוּשָׁלִָֽם
u./mi./Beit ha./gil.Gal u./mi./se.Dot Ge.va' ve./'az.Ma.vet ki cha.tze.Rim ba.Nu la./Hem ha/m.Sho.ra.Rim se.vi.Vot ye.ru.sha.Lim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"i iz kuće Gilgala i iz polja Gebe i Azmaveta jer naselja su sagradili sebi pjevači oko Jeruzalema"
1. i iz kuće Gilgala Izvornik: וּמִבֵּית הַגִּלְגָּל [umibeyt hagilgal] Gramatika: Skup tvore prijedlozi 'u' (i) te 'mi' (od/iz), s imenicom 'kuća' (bajt) u vezanom stanju (status constructus) te vlastitim imenom mjesta koje ima određeni član (ha). Zbog određenog člana u nazivu, ime zadržava specifičnost tog povijesnog lokaliteta. Značenje: Izraz ukazuje na povijesno naselje i zajednicu vezanu uz Bet-Gilgal. Pokazuje iz kojih su sve pravaca pristizali sudionici obnove i posvete.
2. i iz polja Gebe Izvornik: וּמִשְּׂדוֹת גֶּבַע [umisedot geva'] Gramatika: Imenica 'sadeh' (polje) nalazi se u množini i u vezanom stanju (status constructus), spajajući se s vlastitim imenom. Prijedlozi 'i iz' vežu je uz prethodni niz. Značenje: Korištenje riječi 'polja' naglašava agrarni karakter levitskih naselja. Pokazuje da su hramski službenici bili usko vezani i uz zemljoradnju u svojoj svakodnevici.
3. jer naselja Izvornik: כִּי חֲצֵרִים [kiy chatseriym] Gramatika: Uzročni veznik 'kiy' (jer, budući da) stoji ispred imenice muškog roda u apsolutnoj množini 'chatser', koja označava dvorišta ili neutvrđena sela. Značenje: Ovaj izraz objašnjava razlog zašto su pjevači pristigli iz različitih okolnih mjesta, a ne iz samoga grada. Njihova neutvrđena sela (hacerim) su u oštrom kontrastu sa čvrstim zidinama Jeruzalema koje se upravo slave i posvećuju.
4. su sagradili sebi Izvornik: בָּנוּ לָהֶם [banu lahem] Gramatika: Glagol 'bana' (graditi) u perfektu trećeg lica množine, uz prijedlog 'le' (za/prema) sa sufiksom za 3. lice množine ('sebi'). Značenje: Leviti su po povratku iz babilonskog sužanjstva samoinicijativno osnivali nove zajednice. Ova proaktivnost bila je ključna za održavanje njihovog osobnog opstanka i kontinuiteta bogoslužja.
5. pjevači Izvornik: הַמְשֹׁרֲרִים [hamshorariym] Gramatika: Particip aktivni od glagola 'šir' (pjevati) u intenzivnoj (Poel) konjugaciji, s određenim članom i nastavkom za mušku množinu. Značenje: Odnosi se na specifičan red profesionalnih hramskih glazbenika, izdanaka levitskih obitelji, zaduženih za liturgijsko slavljenje Boga. Njihova je uloga u bogoštovlju bila institucionalizirana i iznimno cijenjena.
6. oko Izvornik: סְבִיבוֹת [seviyvot] Gramatika: Imenica u ženskoj množini u status constructus obliku, ovdje služi kao mjesni prijedlog koji označava kružno područje, okolicu ili 'uokolo'. Značenje: Pokazuje strateški i svrhovit raspored pjevačkih naselja. Živjeli su dovoljno blizu da mogu lako i redovito obavljati svoje hramske dužnosti po smjenama, no ipak izvan gradske gužve. Imena: - Bet-Gilgal (Gilgal) [בֵּית הַגִּלְגָּל / beyt hagilgal] (grad) Znači: kuća valjanja, kuća kruga Tvorba: Sastoji se od riječi 'beyt' (kuća) i 'gilgal', izvedeno od glagolskog korijena 'galal' (valjati, kotrljati, skotrljati). Tekst objašnjava: Prema Jošui 5:9, mjesto je dobilo ime kada je Bog rekao Jošui da je s naroda 'skotrljao' (galoti) sramotu egipatsku.
- Geba [גֶּבַע / geva'] (grad) Znači: brdo, uzvisina Tvorba: Ime izravno dolazi od hebrejskog korijena 'gava' koji označava povišeno tlo ili brežuljak, opisujući zemljopisni reljef tog mjesta.
- Azmavet [עַזְמָוֶת / 'azmavet] (grad) Znači: smrt je jaka, jak do smrti Tvorba: Složenica tvorena od pridjeva 'az' (jak, moćan) i imenice 'mavet' (smrt). Naselje je vjerojatno dobilo ime po slavnom junaku Azmavetu iz vremena kralja Davida.
- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִָֽם / yerushalaim] (grad) Znači: grad mira, temelj Šalima Tvorba: Smatra se da se sastoji od korijena 'yarah' u smislu osnivanja/temelja ('yeru'), te riječi 'shalem' koja može značiti mir, ili označavati drevno kanaansko božanstvo večernje zvijezde (Šalim).
Ovaj stih iz Knjige Nehemijine (12:29) bilježi organizacijski i geografski aspekt života levitskih hramskih pjevača tijekom velikog nacionalnog događaja – posvete novoobnovljenih jeruzalemskih zidina. U razdoblju poslije babilonskog sužanjstva i obnove, vidljivo je da su se ovi glazbenici naselili u vlastitim selima i na poljoprivrednim imanjima unutar mreže satelitskih naselja u neposrednoj okolici Jeruzalema.
Takav smještaj predstavljao je vrlo praktično logističko rješenje. S jedne strane, osnivanje poljoprivrednih naselja omogućavalo je njihovim obiteljima samoodrživost izvan gradskih struktura, dok im je strateška blizina ('oko Jeruzalema') jamčila spremnost i mogućnost redovite rotacije u vođenju kompleksnog hramskog bogoslužja. Stih tako oslikava marljivost, posvećenost i snažno zajedništvo religijskih vođa unutar mlade judejske zajednice povratnika.