u Siklagu, u Mekoni i u njezinim naseljima
u Siklagu, u Mekoni i u njezinim naseljima
u En Rimonu, u Sori i u Jarmutu,
Zanoah, Adulam i njihova sela, Lakiš i njegova polja, Azeka i njezini zaseoci. Utaboriše se od Beer Šebe do Hinomske doline.
A sinovi Benjaminovi od Gebe naseliše se u Mikmasu, Aju i Betelu te njegovim naseljima,
Anatotu, Nobu, Ananiji,
Zanoah, Adulam i njihova sela, Lakiš i njegova polja, Azeka i njezini zaseoci. Utaboriše se od Beer Šebe do Hinomske doline.
U Zanoji, u Odolamu i selima njihovijem, u Lahisu s poljem njegovijem, u Azici i zaseocima njezinijem. I tako se naseliše od Virsaveje do doline Enoma.
זָנֹחַ עֲדֻלָּם וְחַצְרֵיהֶם לָכִישׁ וּשְׂדֹתֶיהָ עֲזֵקָה וּבְנֹתֶיהָ וַיַּחֲנוּ מִבְּאֵֽר שֶׁבַע עַד גֵּֽיא הִנֹּֽם
za.No.ach 'a.du.Lam ve./chatz.rei./Hem la.Khish u./se.do.Tei./ha 'a.ze.Kah u./ve.no.Tei./ha va/i.ya.cha.Nu mi./be.'er- She.va' 'ad- gei'- hi.Nom
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Zanoah Adulam i sela njihova Lakiš i polja njegova Azeka i kćeri njene i utaboriše se od bunara Šebe do doline Hinom."
1. i sela njihova Izvornik: וְחַצְרֵיהֶם [vechatsreyhem] Gramatika: Imenica (chatser) u množini s pronominalnim sufiksom 3. lica muškog roda množine i prefiksom vav (veznik 'i'). Znači dvorišta, zaselci ili nenaziđana naselja. Značenje: Označava manja, nezaštićena satelitska naselja koja gravitiraju većem utvrđenom gradu. U kontekstu Nehemije ukazuje na ponovnu uspostavu mirnog seoskog života i agrarne strukture nakon povratka iz sužanjstva.
2. i polja njegova Izvornik: וּשְׂדֹתֶיהָ [usdoteyha] Gramatika: Imenica (sadeh) u množini, sa ženskim pronominalnim sufiksom 3. lica jednine i prefiksom vav. Sufiks se odnosi na prethodni grad (Lakiš) koji se gramatički i pojmovno tretira kao ženskog roda. Značenje: Naglašava poljoprivredni oporavak naroda na njihovoj djedovini. Povratak vlasništva nad zemljom i njezino obrađivanje bili su ključni znakovi Božjeg blagoslova i obnove Saveza.
3. i kćeri njene Izvornik: וּבְנֹתֶיהָ [uvnoteyha] Gramatika: Imenica (bat, kći) u množini, sa ženskim sufiksom 3. lica jednine i prefiksom vav. U biblijskom hebrejskom izraz 'kćeri' se idiomatski koristi za označavanje manjih ovisnih sela. Značenje: Korištenje metafore 'majka-kći' za gradove oslikava duboku socio-ekonomsku povezanost. Glavni grad (majka) pruža zaštitu i utočište, dok ga okolna sela (kćeri) opskrbljuju hranom i dobrima.
4. i utaboriše se Izvornik: וַיַּחֲנוּ [vayachanu] Gramatika: Glagol (chanah) koji znači utaboriti se, smjestiti se ili podići šator. Ovdje je u Qal narativu (wayyiqtol) u 3. licu muškog roda množine. Značenje: Glagol se najčešće koristi za opisivanje podizanja vojnog ili nomadskog logora u pustinji. Ovdje, međutim, označava trajno i organizirano naseljavanje vraćenog ostatka Jude na cjelokupnom teritoriju.
5. do doline Izvornik: עַד גֵּֽיא ['ad gey'] Gramatika: Prijedlog ('ad - do, sve do) spojen s imenicom (gay' - dolina, klanac, klanac pod vodom) koja je u konstruktnom stanju prema sljedećoj riječi. Značenje: Ova sintagma postavlja čvrstu prostornu i političku granicu, što je bilo važno za redefiniranje identiteta. Doline su u drevnom Izraelu često služile kao prirodne međe između plemena i naroda. Imena: - Zanoah [זָנֹחַ / zanoach] (grad) Znači: Odbacivanje, napušteno mjesto ili močvara Tvorba: Povezuje se s hebrejskim korijenom 'zanach' koji znači odbaciti, odgurnuti, ili rjeđe, zaudarati.
- Adulam [עֲדֻלָּם / 'adullam] (grad) Znači: Pravednost naroda ili utočište Tvorba: Etimologija je nesigurna, ali se pretpostavlja da potječe od arapskog korijena za zatvoreno mjesto ili akadske riječi za sklonište. Pučka objašnjenja vežu ime uz 'ed (svjedok) i 'am (narod).
- Lakiš [לָכִישׁ / lakhiysh] (grad) Znači: Nepouzdano (možda: teški, tvrdoglavi, nesavladivi) Tvorba: Riječ vjerojatno nije hebrejskog ili semitskog podrijetla, a njezino jezično značenje ostaje zagonetka. Ponekad se veže uz korijen koji znači 'teško osvojiv'.
- Azeka [עֲזֵקָה / 'azeqah] (grad) Znači: Prekopana zemlja ili ograđeno mjesto Tvorba: Ime je nastalo od hebrejskog korijena 'azaq' koji označava radnju prekopavanja, okopavanja (motikom) ili podizanja ograde oko zemlje radi obrade i zaštite.
- Beer Šeba [בְּאֵר שֶׁבַע / be'er sheva'] (grad) Znači: Bunar zakletve ili Bunar sedmorice (sedam ovaca) Tvorba: Sastavljeno od riječi 'be'er' (bunar, izvor) i 'sheva' što označava broj sedam, ali predstavlja i osnovu za glagol 'zaseći se' ili 'prisegnuti'. Tekst objašnjava: Postanak 21:31 izričito objašnjava da se mjesto tako zove jer su Abraham i Abimelek tamo sklopili savez, pri čemu je Abraham izdvojio sedam ovaca kao svjedočanstvo i zakletvu o pravu na bunar.
- Hinom [הִנֹּם / hinnom] (obitelj / dolina) Znači: Nepoznato (vjerojatno osobno ime stranca) Tvorba: Puni naziv lokacije je Dolina sina Hinomova. Smatra se da je Hinom bio pripadnik Jebusejaca, prastanovnika tog područja, a etimologija samog imena nema jasno jezično objašnjenje.
Ovaj stih iz Knjige Nehemijine (11:30) donosi završni sažetak zemljopisnog i teritorijalnog opsega unutar kojeg su se naselili pripadnici Judinog plemena po povratku iz babilonskog sužanjstva. Zanoah, Adulam, Lakiš i Azeka s pripadajućim selima čine okosnicu drevne regije Šefela (zapadno podnožje), dok fraza 'od Beer Šebe do doline Hinom' definira najjužniju i najsjeverniju točku cjelokupnog naseljavanja – s time da se dolina Hinom nalazi tik uz južne zidine Jeruzalema.
Detaljno nizanje toponima i urbanih cjelina ovdje nije puka geografska evidencija, već svjedočanstvo o Božjoj vjernosti. Povratak Izraelaca u gradove i sela koja su desetljećima ležala u ruševinama pokazuje proces temeljite obnove naroda, poljoprivrede i gradskog života. Preuzimanje starih granica njihove djedovine označava oporavak izgubljenog identiteta i trijumfalno ispunjenje proročanstava o povratku obećanoj zemlji.