Riječi Nehemije, sina Hakalijina. Bilo je to u mjesecu Kislevu dvadesete godine, a ja bijah u tvrđavi Susi.
Riječi Nehemije, sina Hakalijina. Bilo je to u mjesecu Kislevu dvadesete godine, a ja bijah u tvrđavi Susi.
Dođe Hanani, jedan od moje braće, on i ljudi iz Judeje, a ja ih upitah o Židovima, ostatku koji preosta od sužanjstva, i o Jeruzalemu.
I rekoše mi: "Preostali, koji ostadoše od sužanjstva ondje u pokrajini, u velikoj su nevolji i sramoti; zid je Jeruzalema provaljen, a njegova vrata ognjem spaljena."
Kad čuh ove riječi, sjedoh i zaplakah. Tugovah danima, posteći i moleći se pred Bogom Nebesa.
I rekoh: "Ah, Jahve, Bože Nebesa, Bog veliki i strašni, koji čuva Savez i Milost onima koji Ga ljube i onima koji čuvaju Zapovijedi Njegove,
I rekoše mi: "Preostali, koji ostadoše od sužanjstva ondje u pokrajini, u velikoj su nevolji i sramoti; zid je Jeruzalema provaljen, a njegova vrata ognjem spaljena."
A oni mi rekoše: ostatak što osta od ropstva ondje u zemlji, u velikoj je nevolji i sramoti, i zid je Jerusalimski razvaljen i vrata su mu ognjem popaljena.
וַיֹּאמְרוּ לִי הַֽנִּשְׁאָרִים אֲשֶֽׁר נִשְׁאֲרוּ מִן הַשְּׁבִי שָׁם בַּמְּדִינָה בְּרָעָה גְדֹלָה וּבְחֶרְפָּה וְחוֹמַת יְרוּשָׁלִַם מְפֹרָצֶת וּשְׁעָרֶיהָ נִצְּתוּ בָאֵֽשׁ
va/i.yo.me.Ru l/i ha./nish.'a.Rim 'a.Sher- nish.'a.Ru min- ha./she.Vi sham ba./me.di.Nah be./ra.'Ah ge.do.Lah u./ve./cher.Pah ve./cho.Mat ye.ru.sha.Lim me.fo.Ra.tzet u./she.'a.Rei./ha ni.tze.Tu va./'Esh
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I rekoše meni oni preostali koji su preostali od sužanjstva tamo u pokrajini u zlu velikom i u sramoti i zid Jeruzalema provaljen i vrata njegova spaljena u vatri."
1. oni preostali koji su preostali Izvornik: הַֽנִּשְׁאָרִים אֲשֶֽׁר נִשְׁאֲרוּ [hanish'ariym 'asher nish'aru] Gramatika: Particip nifal (hanish'ariym) i perfekt nifal (nish'aru) od korijena שָׁאַר (sha'ar) koji znači 'ostati'. Dvostruka upotreba istog korijena snažno naglašava puko preživljavanje skupine. Značenje: Ukazuje na 'Ostatak' (Šear), teološki vrlo važan pojam u Starom zavjetu koji označava onaj vjerni dio naroda koji je preživio Božji sud i čišćenje. Ovdje se odnosi na preživjele nakon babilonskog sužanjstva koji sada žive u domovini.
2. sužanjstva Izvornik: הַשְּׁבִי [hasheviy] Gramatika: Imenica muškog roda s određenim članom, izvedena iz korijena שָׁבָה (shavah) 'zarobiti' ili 'odvesti u ropstvo'. Značenje: Izravno se odnosi na babilonsko izgnanstvo, najtraumatičniji događaj u starozavjetnoj povijesti Izraela. Iako su se vratili u domovinu, sjena ropstva i njegove posljedice i dalje definiraju njihov identitet i stanje.
3. u zlu velikom i u sramoti Izvornik: בְּרָעָה גְדֹלָה וּבְחֶרְפָּה [bera'a gedola uvcherpa] Gramatika: Prijedlog 'be' (u) s imenicom ženskog roda 'ra'a' (zlo, nevolja) i pridjevom 'gedola' (veliko), praćeno veznikom 've' (i), prijedlogom 'be' te imenicom ženskog roda 'cherpa' (sramota, poruga). Značenje: Izraz opisuje dvostruku patnju povratnika: materijalnu i fizičku ugroženost kroz 'veliko zlo', te društveno i duhovno poniženje kroz 'sramotu'. Biti izložen podsmijehu i napadima okolnih naroda smatralo se dubokom sramotom jer je sugeriralo da ih njihov Bog ne može ili ne želi zaštititi.
4. provaljen Izvornik: מְפֹרָצֶת [meforatset] Gramatika: Particip pual (pasivni intenzivni stupanj) ženskog roda, usklađen s imenicom 'zid' (choma). Dolazi od korijena פָּרַץ (parats) koji znači 'probiti' ili 'srušiti'. Značenje: Stanje zida nije samo pasivno 'srušen', već nasilno probijen i razoren. Zidine su u drevnom svijetu bile simbol neovisnosti, časti i zaštite grada, stoga provaljene zidine znače da je Jeruzalem potpuno ranjiv i podređen.
5. spaljena u vatri Izvornik: נִצְּתוּ בָאֵֽשׁ [nitsetu va'esh] Gramatika: Perfekt nifal (pasivni oblik) trećeg lica množine od korijena יָצַת (yatsat) 'zapaliti', u kombinaciji s prijedlogom 'be' (u) i imenicom 'esh' (vatra). Značenje: Vrata grada bila su ključno mjesto društvenog života, sudovanja, obrane i trgovine; njihovo uništenje vatrom znači paralizu cjelokupnog urbanog života. Ovaj izraz naglašava konačnost i trajnost razaranja koje su Babilonci izvršili više od sto godina ranije, a koje još nije bilo sanirano. Imena: - Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / yerushalaim] (grad) Znači: Temelj/Posjed (boga) Šalema ili Grad mira. Tvorba: Vjerojatno složenica od zapadnosemitskog korijena 'yara' (položiti temelj, osnovati) i imena drevnog kanaanskog božanstva 'Shalem' (Šalem). Kasnije se ime reinterpretiralo asocirajući na hebrejske riječi 'ir' (grad) i 'shalom' (mir), poprimivši značenje 'Grad mira'. Dvojni nastavak '-aim' odražava kasniji način izgovora. Promjena imena: U ranijim biblijskim tekstovima mjesto se naziva Šalem (Postanak 14,18) ili Jebus (Suci 19,10), dok se nakon Davidovog osvajanja tvrđave često poetično i teološki naziva 'Davidov grad' (Sion).
Ovaj stih (Nehemija 1:3) predstavlja ključnu izvještajnu točku koja pokreće cijelu radnju knjige Nehemije. Izvještaj o stanju u Jeruzalemu donosi duboko razočaravajuću i bolnu vijest: povratak židovskih izgnanika iz babilonskog sužanjstva nije odmah rezultirao slavnom, cjelovitom obnovom kakvu su nagovješćivali proroci. Umjesto toga, Ostatak koji živi u pokrajini Judeji suočava se s egzistencijalnom krizom, fizičkom nezaštićenošću i teškom sramotom, prepušten na milost i nemilost zlonamjernih susjeda.
Fizičko stanje svetoga grada – njegove porušene zidine i ognjem spaljena vrata – izravan je odraz njihovog oslabljenog duhovnog i političkog stanja. U kontekstu drevnog Bliskog istoka, grad bez bedema zapravo i nije bio grad, već otvoreno, ranjivo selo lišeno slave i dostojanstva. Upravo ova tragična slika uništenog identiteta i goruće potrebe za zaštitom naroda lomi Nehemijino srce, potičući ga na post, suze i odvažan plan da ode u Jeruzalem kako bi ponovno izgradio njegove zidine.