Uzniješe Kovčeg Jahvin, Šator sastanka i sav sveti pribor koji bijaše u Šatoru; uzniješe ih svećenici i leviti.
Uzniješe Kovčeg Jahvin, Šator sastanka i sav sveti pribor koji bijaše u Šatoru; uzniješe ih svećenici i leviti.
Kralj Salomon i sva zajednica Izraela okupljena k njemu, žrtvovahu s njim pred Kovčegom sitnu i krupnu stoku, koja se od mnoštva nije mogla ni izbrojati ni procijeniti.
Svećenici donesoše Kovčeg Saveza Jahvina na njegovo mjesto, u Debir Doma, u Svetinju nad svetinjama, pod krila kerubina.
Jer kerubini širahu krila nad mjestom Kovčega te odozgo zaklanjahu Kovčeg i njegove motke.
Motke bijahu dugačke, te su se krajevi motki vidjeli iz Svetišta pred Debirom, ali se izvana nisu vidjeli; i ondje su do ovoga dana.
Svećenici donesoše Kovčeg Saveza Jahvina na njegovo mjesto, u Debir Doma, u Svetinju nad svetinjama, pod krila kerubina.
I unesoše sveštenici kovčeg zavjeta Gospodnjega na njegovo mjesto, u unutrašnji dom, u svetinju nad svetinjama, pod krila heruvimima.
וַיָּבִאוּ הַכֹּהֲנִים אֶת אֲרוֹן בְּרִית יְהוָה אֶל מְקוֹמוֹ אֶל דְּבִיר הַבַּיִת אֶל קֹדֶשׁ הַקֳּדָשִׁים אֶל תַּחַת כַּנְפֵי הַכְּרוּבִֽים
va/i.ya.Vi.'u Ha./ko.ha.nim 'et- 'a.Ron be.rit- Yah.weh 'el- me.ko.M/o 'el- de.Vir ha./Ba.yit 'el- Ko.desh ha./ko.da.Shim 'el- Ta.chat kan.Fei ha./ke.ru.Vim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I donesoše svećenici kovčeg saveza Jahvina na mjesto njegovo u svetište doma u svetinju nad svetinjama pod krila kerubina."
1. I donesoše Izvornik: וַיָּבִאוּ [vayavi'u] Gramatika: Glagol 'bo' (doći, ući) u hifilskoj konjugaciji (uzrokovati dolazak, tj. donijeti, uvesti). Oblik je wayyiqtol, koji označava narativno prošlo vrijeme, u 3. licu množine. Značenje: Ova riječ započinje opis vrhunca posvećenja Salomonovog hrama. Označava svečani, povijesni čin unošenja svetog predmeta kojim započinje nova era bogoštovlja u trajnoj građevini umjesto u putujućem šatoru.
2. kovčeg saveza Izvornik: אֲרוֹן בְּרִית ['aron beriyt] Gramatika: Obje imenice nalaze se u konstruktnom stanju (status constructus) te zajedno s Božjim imenom tvore blisku, neraskidivu genitivnu vezu. Značenje: Kovčeg je središnji simbol Božje prisutnosti koji u sebi čuva ploče Zakona. Naziv podsjeća da se Božje prebivanje usred Izraela ne temelji na magiji prostora, već na povijesnom savezu i poslušnosti Njegovoj Riječi.
3. svetište / stražnji dio Izvornik: דְּבִיר [deviyr] Gramatika: Imenica u status constructus, izvedena iz korijena 'davar' (govoriti) ili označava stražnji, dubinski dio arhitektonskog zdanja. Značenje: Debir je najnutarnjija i najsvetija prostorija Hrama. Kao mjesto Božje objave odakle On komunicira sa svojim narodom, predstavlja prijestolnu dvoranu nevidljivog Kralja.
4. svetinju nad svetinjama Izvornik: קֹדֶשׁ הַקֳּדָשִׁים [kodesh hakodashiym] Gramatika: Hebrejski superlativ (genitivus superlativus) tvoren spajanjem jednine i množine istog imeničkog korijena s određenim članom. Značenje: Sintagma izražava najviši mogući stupanj svetosti i odvojenosti. Ukazuje na apsolutnu Božju transcendentnost unutar prostora u koji je pristup imao samo veliki svećenik, i to jednom godišnje.
5. pod krila kerubina Izvornik: תַּחַת כַּנְפֵי הַכְּרוּבִֽים [tachat kanfey hakeruviym] Gramatika: Prijedlog prostora praćen imenicom za krila u dualu i konstruktnom stanju, vezanom uz množinu imenice 'kerub' određene članom. Značenje: Kerubini služe kao nebeski čuvari i nositelji Božjeg nevidljivog prijestolja. Njihova krila tvore zaštitni krov nad Kovčegom, vizualizirajući istovremeno Božju zaštitu, slavu i neshvatljivu uzvišenost. Imena:
- Jahve [יְהוָה / yehva] (osoba) Znači: Onaj koji jest / Koji uzrokuje postojanje Tvorba: Tetragramaton je najvjerojatnije izveden iz hebrejskog glagolskog korijena 'hayah' ili 'hawah' (biti, postojati, bivati), kao kauzativni oblik (Hifil) ili arhaični nesvršeni oblik glagola. Tekst objašnjava: U knjizi Izlaska 3,14 Bog Mojsiju objašnjava svoje ime izrazom 'Eheje ašer eheje' (Ja sam koji jesam), duboko ga povezujući s pojmom apsolutnog i djelatnog postojanja.
Ovaj stih iz 1. Kraljevima 8,6 (identičan onomu u 2. Ljetopisa 5,7) bilježi ključni teološki i povijesni trenutak Starog zavjeta: prelazak iz ere putujućeg bogoštovlja u trajnu Hramsku prisutnost. Unošenjem Kovčega saveza u samo srce Hrama – Svetinju nad svetinjama – naglašava se kulminacija obećanja danih u pustinji. Božje nevidljivo prijestolje sada počiva usred naroda, zaklonjeno krilima kerubina, istodobno očitujući Božju bliskost unutar okvira saveza, ali i Njegovu nespoznatljivu svetost kojoj se pristupa sa strahopoštovanjem.