Početna ›

1. Kraljevima 4,20 — Prva knjiga o Kraljevima

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz
1. Kraljevima 4,18

Šimej, sin Ele, u Benjaminu.

1. Kraljevima 4,19

Geber, sin Urijin, u zemlji Gileadu, zemlji Sihona, kralja amorejskoga, i Oga, kralja bašanskoga, te jedan namjesnik koji bijaše u zemlji.

1. Kraljevima 4,20

Juda i Izrael bijahu mnogobrojni kao pijesak uz more; jeli su, pili i veselili se.

1. Kraljevima 4,21

Salomon je vladao nad svim kraljevstvima od Rijeke do zemlje filistejske i do granice Egipta. Donosila su danak i služila Salomonu sve dane njegova života.

1. Kraljevima 4,22

Salomonu je za jedan dan trebalo hrane: trideset kora finog brašna i šezdeset kora brašna,

Biblija

Juda i Izrael bijahu mnogobrojni kao pijesak uz more; jeli su, pili i veselili se.

Daničić-Karadžić

Jude i Izrailja bijaše mnogo kao pijeska pokraj mora; i jeđahu i pijahu i veseljahu se.

Original

יְהוּדָה וְיִשְׂרָאֵל רַבִּים כַּחוֹל אֲשֶׁר עַל הַיָּם לָרֹב אֹכְלִים וְשֹׁתִים וּשְׂמֵחִֽים

Izgovor

ye.hu.Dah ve./Yis.ra.'El ra.Bim ka./Chol 'a.Sher- 'al- hai./Yam la./Ro 'o.khe.Lim ve./sho.Tim u./se.me.Chim

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"Juda i Izrael mnogobrojni kao pijesak koji uz more u mnoštvu, jedu i piju i vesele se."

Analiza

1. mnogobrojni Izvornik: רַבִּים [rabiym] Gramatika: Pridjev u muškom rodu množine, izveden iz korijena רבב (r-b-b) koji znači "biti mnogobrojan" ili "povećati se". Značenje: Označava ispunjenje Božjeg obećanja danog patrijarsima o velikom potomstvu. Ukazuje na blagoslov, demografski procvat i vitalnost naroda.

2. kao pijesak Izvornik: כַּחוֹל [kachol] Gramatika: Imenica חוֹל (chol, pijesak) s prefiksnim prijedlogom כּ (k, kao) u koji je asimiliran određeni član, što pojačava specifičnost usporedbe. Značenje: Predstavlja klasičnu biblijsku hiperbolu i teološki motiv iz Postanka (22,17). Direktno povezuje Salomonovo doba s Abrahamovim savezom, pokazujući Božju vjernost.

3. u mnoštvu Izvornik: לָרֹב [larov] Gramatika: Imenica רֹב (rov, mnoštvo, obilje, veličina) s prefiksnim prijedlogom לְ (l, za, u, prema) i određenim članom. Značenje: Ova fraza pojačava prethodnu misao, naglašavajući ne samo nepreglednu brojčanu veličinu naroda, već i kvalitetu njihovog postojanja u neviđenom obilju i blagostanju.

4. jedu i piju i vesele se Izvornik: אֹכְלִים וְשֹׁתִים וּשְׂמֵחִֽים ['okhliym veshotiym usmechiym] Gramatika: Niz od tri aktivna participa u muškom rodu množine, međusobno povezana veznikom ו (v, i). Korištenje participa umjesto svršenih glagola izražava trajnu, kontinuiranu radnju u sadašnjosti. Značenje: Prikazuje idealno stanje potpunog mira (šaloma) u Salomonovom kraljevstvu. Kontinuiranost radnje sugerira trajnu stabilnost, neometanu radost i apsolutno odsustvo oskudice, straha ili rata. Imena: - Juda [יְהוּדָה / yehuda] (narod) Znači: Neka je hvaljen (Jahve) ili Zahvala. Tvorba: Ime je izvedeno iz glagolskog korijena ידה (y-d-h) u hifil obliku, što znači "hvaliti, zahvaljivati, slaviti". Većina stručnjaka smatra da ime sadrži i skraćeni teoforski element Božjeg imena. Tekst objašnjava: U Postanku 29,35 Lea nakon rođenja četvrtog sina kaže: "Ovaj put hvalit ću Jahvu" i stoga mu daje ime Juda.

- Izrael [יִשְׂרָאֵל / yisra'el] (narod) Znači: Bog se bori, Bog vlada ili On se bori s Bogom. Tvorba: Tvoreno je od glagola שָׂרָה (s-r-h) "boriti se, ustrajati" (ili שָׂרַר s-r-r "vladati") i teoforskog elementa אֵל ('el) "Bog". Tekst objašnjava: U Postanku 32,29 anđeo govori Jakovu: "Više se nećeš zvati Jakov nego Izrael, jer si se borio s Bogom i s ljudima i nadvladao si." Promjena imena: Raniji oblik bio je Jakov (יַעֲקֹב, Ya'aqov). Ime je promijenjeno nakon cjelonoćnog hrvanja s Božjim izaslanikom na potoku Jaboku, što je označilo novu duhovnu zrelost i saveznički identitet.

Zaključak

Ovaj stih (1. Kraljevima 4:20) služi kao literarni i teološki vrhunac opisa zlatnog doba starozavjetnog Izraela pod vladavinom kralja Salomona. Isticanje brojnosti naroda kroz sliku 'pijeska uz more' nije samo poetski ukras, već eksplicitna objava da su se drevna Božja obećanja dana Abrahamu, Izaku i Jakovu u potpunosti ostvarila u ovom povijesnom trenutku.

Nadalje, opis naroda koji neprestano jede, pije i veseli se oslikava duboki biblijski koncept 'šaloma' – stanja cjelokupnog mira, materijalnog blagostanja i duhovne ispunjenosti. U kontekstu drevnog Bliskog istoka, gdje su glad i rat bili stalna prijetnja, ova slika bezbrižnog i radosnog zajedništva predstavlja eshatološki ideal ostvarenog Božjeg kraljevstva, u kojem su Juda i Izrael konačno sigurni i sjedinjeni pod mudrim kraljem.