Kralj Izraela reče Jošafatu: "Nisam li ti rekao da o meni ne proriče dobro, nego zlo?"
Kralj Izraela reče Jošafatu: "Nisam li ti rekao da o meni ne proriče dobro, nego zlo?"
Tada on reče: "Zato čuj Riječ Jahvinu: vidio sam Jahvu kako sjedi na Svome prijestolju, a sva je vojska Nebesa stajala uza Njega, s Njegove desne i lijeve strane.
I reče Jahve: 'Tko će zavesti Ahaba da uzađe i padne u Ramot Gileadu?' Jedan reče ovako, a drugi govoraše onako.
Tada izađe duh, stade pred Jahvu i reče: 'Ja ću ga zavesti.'
Jahve ga upita: 'Čime?' On odgovori: 'Izaći ću i bit ću duh laži u ustima svih njegovih proroka.' A On reče: 'Zavest ćeš i uspjet ćeš. Izađi i učini tako!'
I reče Jahve: 'Tko će zavesti Ahaba da uzađe i padne u Ramot Gileadu?' Jedan reče ovako, a drugi govoraše onako.
I reče Gospod: ko će prevariti Ahava da otide i padne kod Ramota Galadskoga? I jedan reče ovo a drugi ono.
וַיֹּאמֶר יְהוָה מִי יְפַתֶּה אֶת אַחְאָב וְיַעַל וְיִפֹּל בְּרָמֹת גִּלְעָד וַיֹּאמֶר זֶה בְּכֹה וְזֶה אֹמֵר בְּכֹֽה
va/i.Yo.mer Yah.weh mi ye.fa.Teh 'et- 'ach.'Av ve./Ya.'al ve./yi.Pol be./ra.Mot gil.'Ad va/i.Yo.mer zeh be./Khoh ve./Zeh 'o.Mer be./Khoh
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče Jahve tko će zavesti Ahaba, i uzađe i padne u Ramot Gileadu? I reče ovaj ovako, i ovaj govori ovako."
1. I reče Izvornik: וַיֹּאמֶר [vayo'mer] Gramatika: Glagol (korijen 'amar) u Qal imperfektu trećeg lica jednine s waw-konsekutivnim. Ovaj oblik standardno izražava prošlo vrijeme ili logičan nastavak naracije. Značenje: Uvodi izravni govor kojim Bog započinje raspravu na nebeskom dvoru. Pokazuje suverenitet Boga koji traži izvršitelja svog suda.
2. će zavesti Izvornik: יְפַתֶּה [yefate] Gramatika: Glagol (korijen 'patah') u Piel imperfektu trećeg lica jednine. Piel konjugacija nosi intenzivno ili kauzativno značenje prevariti, zavesti ili namamiti. Značenje: Riječ ukazuje na obmanu koja je potrebna da se oholog kralja navede u propast. Bog aktivno sudi Ahabu prepuštajući ga laži koju on sâm želi čuti.
3. i uzađe i padne Izvornik: וְיַעַל וְיִפֹּל [veya'al veyipol] Gramatika: Dva glagola u Qal imperfektu s veznikom 'waw' (korijeni 'alah' - uzaći, i 'nafal' - pasti). Veznik ovdje ukazuje na namjeru, svrhu ili neizbježnu posljedicu zavođenja. Značenje: Fraza neraskidivo povezuje vojni pohod (uzlaženje u bitku) i poraz (smrt, pad). Ahabov sud je precizno određen: vojna ambicija vodi izravno u njegov kraj.
4. ovaj ovako, i ovaj govori ovako Izvornik: זֶה בְּכֹה וְזֶה אֹמֵר בְּכֹֽה [ze bekho veze 'omer bekho] Gramatika: Pokazne zamjenice 'ze' (ovaj) u kombinaciji s prijedlogom i prilogom 'bekho' (ovako, na ovaj način). Drugi dio fraze sadrži i particip 'omer' (govori). Značenje: Živopisno prikazuje dinamiku nebeskog vijeća i mnoštvo različitih prijedloga duhovnih bića. Ukazuje na to da Bog dopušta participaciju i različitost mišljenja u svom vijeću prije konačne odluke. Imena:
- Jahve [יְהוָה / yehva] (osoba) Znači: On je koji jest / On uzrokuje postojanje Tvorba: Tetragramaton (JHVH) izveden je iz hebrejskog korijena h-w-h ili h-y-h koji znači 'biti' ili 'postati'. Smatra se kauzativnim oblikom nesvršenog glagola. Tekst objašnjava: U Izlasku 3,14 ime je objašnjeno kao 'Ehjeh ašer ehjeh' - Ja sam koji jesam.
- Ahab [אַחְאָב / 'ach'av] (osoba) Znači: Očev brat / Brat (moj) je otac Tvorba: Sastavljeno od riječi 'ach (brat) i 'av (otac). Označava blisko obiteljsko srodstvo strica s ocem ili poistovjećivanje djeteta s božanskim ocem.
- Ramot [רָמֹת / ramot] (grad) Znači: Visine / Uzvisine Tvorba: Množinski oblik imenice 'ramah' (visina), koja potječe od korijena r-w-m koji znači 'biti visok, uzvišen'.
- Gilead [גִּלְעָד / gil'ad] (pokrajina) Znači: Gomila svjedočanstva / Gruba, stjenovita regija Tvorba: Složeno od 'gal' (gomila kamenja) i 'ed' (svjedok), ili proizlazi iz korijena koji označava hrapav i stjenovit krajolik pogodan za ispašu. Tekst objašnjava: U Postanku 31,47-48 Jakov podiže gomilu kamenja kao znak saveza s Labanom i naziva to mjesto Gal-ed ('gomila svjedočanstva').
Ovaj stih (iz 1. Kraljevima 22,20) otkriva izvanredan uvid u funkcioniranje duhovnog svijeta, prikazujući sliku 'nebeskog vijeća' (sabora) u kojem Bog raspravlja s duhovnim bićima. Prikazuje trenutak kada Bog donosi konačan sud nad izraelskim kraljem Ahabom zbog njegova idolopoklonstva, zla i tvrdokornosti. Bog ne izvršava sud isključivo mehanički, već naoko provodi raspravu, što nije znak Njegovog neznanja, nego poziv posrednicima na sudjelovanje u Njegovoj pravednoj providnosti.
Posebno je značajan glagol zavođenja ('patah'), koji ističe da Ahabov poraz u Ramot Gileadu neće biti samo rezultat vojne nadmoći neprijatelja, već posljedica duhovne obmane. Ahabova sržna slabost – želja za moći i spremnost da sluša samo lažne proroke koji mu laskaju – postaje glavno oružje u rukama Božje pravde. Oholo uzlaženje u bitku ('veya'al') neminovno se pretvara u smrtni pad ('veyipol'), potvrđujući teološku misao da Bog suvereno orkestrira sudbinu oholih prepuštajući ih vlastitoj zabludi.