Kada je Sanbalat čuo da gradimo zid, ražesti se, silno se razgnjevi i naruga se Židovima.
Kada je Sanbalat čuo da gradimo zid, ražesti se, silno se razgnjevi i naruga se Židovima.
I reče pred svojom braćom i vojskom Samarije: "Što čine slabašni Židovi? Hoće li to prepustiti sebi? Hoće li žrtvovati? Hoće li završiti u jedan dan? Hoće li oživjeti kamenje iz gomila praha, a ono je spaljeno?"
A Tobija Amonac bijaše pokraj njega i reče: "Čak i to što oni grade, ako uzađe lisica, probit će njihov kameni zid."
Čuj, Bože naš, jer smo prezreni; vrati njihovu sramotu na njihovu glavu i predaj ih za plijen u zemlji sužanjstva.
I reče pred svojom braćom i vojskom Samarije: "Što čine slabašni Židovi? Hoće li to prepustiti sebi? Hoće li žrtvovati? Hoće li završiti u jedan dan? Hoće li oživjeti kamenje iz gomila praha, a ono je spaljeno?"
I govoraše pred braćom svojom i vojnicima Samarijskim: šta rade ti nemoćni Judejci? hoćemo li ih ostaviti? hoće li prinositi žrtve? hoće li sada svršiti? eda li će u život povratiti iz praha kamenje spaljeno?
וַיֹּאמֶר לִפְנֵי אֶחָיו וְחֵיל שֹֽׁמְרוֹן וַיֹּאמֶר מָה הַיְּהוּדִים הָאֲמֵלָלִים עֹשִׂים הֲיַעַזְבוּ לָהֶם הֲיִזְבָּחוּ הַיְכַלּוּ בַיּוֹם הַיְחַיּוּ אֶת הָאֲבָנִים מֵעֲרֵמוֹת הֶעָפָר וְהֵמָּה שְׂרוּפֽוֹת
va/i.Yo.mer li/f.Nei 'e.Cha/v ve./Cheil sho.me.Ron va/i.Yo.mer mah hai./ye.hu.Dim ha./'a.me.la.Lim 'o.Sim ha./ya.'az.Vu la./Hem ha./yiz.Ba.chu ha/y.kha.Lu va/i.Yom ha/y.chai.Yu 'et- ha./'a.va.Nim me./'a.re.Mot he./'a.Far ve./He.mah se.ru.Fot
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče pred braćom svojom i vojskom Samarije i reče: Što Židovi slabašni čine? Hoće li prepustiti sebi? Hoće li žrtvovati? Hoće li završiti u dan? Hoće li oživjeti kamenje iz gomila praha, a ono spaljeno?"
1. slabašni / jadni Izvornik: הָאֲמֵלָלִים [ha'amelaliym] Gramatika: Pridjev s određenim članom, množina, od korijena 'amal' (biti slab, venuti, gubiti snagu). Značenje: Odražava Sanbalatov duboki prezir prema Židovima povratnicima. Naglašava njihovu potpunu nemoć u usporedbi s golemim i zahtjevnim zadatkom obnove razrušenih gradskih zidina.
2. hoće li prepustiti sebi Izvornik: הֲיַעַזְבוּ לָהֶם [haya'azvu lahem] Gramatika: Qal imperfekt, 3. lice množine s upitnim slovom 'he' i prijedlogom 'le' sa sufiksom. Korijen je 'azav' (ostaviti, napustiti). Značenje: Izraz je prilično višeznačan; doslovno znači 'hoće li ostaviti njima/sebi'. Podrugljivo sugerira 'hoće li im se dopustiti da to rade' ili 'hoće li se osloniti isključivo na sebe' u tako teškom poduhvatu.
3. hoće li žrtvovati Izvornik: הֲיִזְבָּחוּ [hayizbachu] Gramatika: Qal imperfekt s upitnim 'he', od korijena 'zavach' (klati, prinositi žrtvu). Značenje: Sarkastično preispituje religioznost i naivnost povratnika. Neprijatelji aludiraju na to da Židovi misle kako će molitvom, čudima i prinošenjem žrtava automatski podići uništeni zid.
4. hoće li oživjeti Izvornik: הַיְחַיּוּ [haychayu] Gramatika: Piel imperfekt s upitnim 'he', od korijena 'chayah' (živjeti). Konjugacija Piel izražava kauzalno djelovanje, odnosno 'uzrokovati život' ili 'oživjeti'. Značenje: Pruža snažnu metaforu potpune neizvedivosti zadatka. Očekivanje da će graditelji 'uskrisiti' golemu građevinu iz hrpe mrtvog i oštećenog materijala graniči s apsurdom.
5. spaljeno Izvornik: שְׂרוּפֽוֹת [serufot] Gramatika: Qal pasivni particip, ženski rod množine. Gramatički se slaže s imenicom za kamenje ('avanim'), koja je u hebrejskom ženskog roda unatoč svom nastavku za muški rod. Značenje: Služi kao bolan podsjetnik na totalno babilonsko uništenje Jeruzalema. Jeruzalemski vapnenac zahvaćen intenzivnom vatrom gubi strukturalnu čvrstoću, čime ovaj građevinski poduhvat tehnički postaje još nemogućiji. Imena: - Samarija [שֹֽׁמְרוֹן / shomron] (grad / pokrajina) Znači: Mjesto straže ili Stražarnica. Tvorba: Dolazi od hebrejskog korijena 'šamar' (שָׁמַר), što znači čuvati, promatrati ili stražariti. Tekst objašnjava: Prema 1 Kraljevima 16:24, izraelski kralj Omri kupio je brdo od čovjeka zvanog Šemer i nazvao novoizgrađeni grad Šomron po imenu tog prijašnjeg vlasnika.
- Židovi [הַיְּהוּדִים / hayehudiym] (narod) Znači: Judejci, pripadnici Judinog plemena ili potomci kraljevstva Jude. Tvorba: Izvedeno iz osobnog imena Juda (Yhudah), što dolazi od glagolskog korijena 'yadah', koji u hifil konjugaciji znači hvaliti, slaviti ili zahvaljivati. Tekst objašnjava: U Postanku 29:35, Lea rađa sina i uzvikuje: 'Ovaj put hvalit ću Jahvu', te mu zbog toga daje ime Juda.
Ovaj stih iz Nehemije vjerno prikazuje snažan psihološki i verbalni pritisak s kojim su se suočavali graditelji jeruzalemskih zidina. Sanbalatovo obraćanje samarijskoj vojsci i svojim suradnicima nizom sarkastičnih, retoričkih pitanja pomno je osmišljeno kako bi se Židovi demoralizirali, a njihov ambiciozni pokušaj obnove prikazao kao apsurdan poduhvat unaprijed osuđen na neuspjeh.
Korištenje živopisnih izraza poput 'oživjeti kamenje' i namjerno naglašavanje da graditelji na raspolaganju imaju samo 'spaljene ruševine' ukazuje na golemi objektivni izazov s kojim su se povratnici iz sužanjstva susreli. Ipak, taj otvoreni cinizam i podsmijeh u biblijskom narativu služe kao književni i teološki kontrast kasnijem uspjehu. Preko njega se zorno ističu Božja providnost i nevjerojatna odlučnost zajednice suočene s ljudskim prijezirom i naizgled nepremostivim tehničkim preprekama.