Židovi potvrdiše i prihvatiše za sebe, za svoje potomstvo i za sve koji im se pridružuju, da će bez propusta svake godine obdržavati ta dva dana prema onome kako je napisano i u njihovo vrijeme.
Židovi potvrdiše i prihvatiše za sebe, za svoje potomstvo i za sve koji im se pridružuju, da će bez propusta svake godine obdržavati ta dva dana prema onome kako je napisano i u njihovo vrijeme.
I ti će se dani spominjati i slaviti u svakom naraštaju, u svakoj obitelji, svakoj pokrajini i svakome gradu. Ti dani Purima neće iščeznuti iz sredine Židova, niti će spomen na njih nestati iz njihova potomstva.
Kraljica Estera, kći Abihailova, i Židov Mordokaj pisali su sa svom vlašću da potvrde ovo drugo pismo o Purimu.
Poslao je pisma svim Židovima u sto dvadeset i sedam pokrajina Ahasverova kraljevstva, riječi mira i istine.
kako bi ustanovili ove dane Purima u njihovo vrijeme, kao što su im odredili Židov Mordokaj i kraljica Estera, te kao što su oni za same sebe i za svoje potomstvo ustanovili odredbe o postovima i njihovu vapaju.
Kraljica Estera, kći Abihailova, i Židov Mordokaj pisali su sa svom vlašću da potvrde ovo drugo pismo o Purimu.
I pisa carica Jestira kći Avihailova i Mardohej Judejac svakom tvrđom potvrđujući knjigu za Furim drugi put.
וַתִּכְתֹּב אֶסְתֵּר הַמַּלְכָּה בַת אֲבִיחַיִל וּמָרְדֳּכַי הַיְּהוּדִי אֶת כָּל תֹּקֶף לְקַיֵּם אֵת אִגֶּרֶת הַפּוּרִים הַזֹּאת הַשֵּׁנִֽית
va./tikh.to 'es.Ter ha./mal.Kah vat- 'a.vi.Cha.yil u./ma.re.do.Khai hai./ye.hu.Di 'et- kol- To.kef le./kai.Yem 'et 'i.Ge.ret ha./pu.Rim ha./Zot ha./she.Nit
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I napisa Estera kraljica kći Abihailova i Mordekaj Židov svu ovlast za potvrditi pismo Purima ovo drugo."
1. I napisa Izvornik: וַתִּכְתֹּב [va.tikh.tov] Gramatika: Waw konsekutivni uz imperfekt Qal, treće lice jednine ženskog roda. Iako su subjekti i Estera i Mordekaj, glagol se slaže u rodu i broju s najbližim subjektom (Esterom). Značenje: Ističe primarnu ulogu i autoritet kraljice Estere u autorizaciji ovog dokumenta. Njen kraljevski položaj daje pravnu snagu onome što je zapisano.
2. svu ovlast Izvornik: אֶת־כָּל־תֹּקֶף ['et-kol-to.kef] Gramatika: Imenica 'tokef' (snaga, moć, autoritet) uz kvantifikator 'kol' (sve) i oznaku direktnog objekta 'et'. Značenje: Naglašava apsolutnu pravnu i državničku moć kojom je pismo izdano. Pokazuje potpunu transformaciju statusa Židova od osuđenika na smrt do onih koji uspostavljaju zakone.
3. za potvrditi Izvornik: לְקַיֵּם [le.kai.yem] Gramatika: Prijedlog 'le' (za, da) uz infinitiv konstruktni u Piel konjugaciji od korijena קוּם (qum - ustati, stajati). Piel oblik daje faktitivno značenje uspostavljanja ili održavanja. Značenje: Ukazuje na proces trajne institucionalizacije blagdana. Božje providonosno spasenje trebalo je biti zakonski uspostavljeno i učinjeno obvezujućim sjećanjem za sve buduće generacije.
4. pismo Izvornik: אִגֶּרֶת ['i.ge.ret] Gramatika: Imenica ženskog roda u jednini, u vezanom stanju (status constructus). Riječ je kasnohebrejska posuđenica iz akadskog jezika ('egirtu' - dokument). Značenje: Označava službeni državni dekret koji se upućuje širom carstva. Spasenje se sada manifestira unutar administrativnog i zakonskog okvira Perzije.
5. ovo drugo Izvornik: הַזֹּאת הַשֵּׁנִֽית [ha.zot ha.she.nit] Gramatika: Pokazna zamjenica 'zot' (ovo/ova) i redni broj 'šenit' (druga), obje riječi s određenim članom 'ha' i u ženskom rodu radi slaganja s imenicom 'igeret'. Značenje: Upućuje na to da je ovo dopuna prethodnom pismu (vjerojatno onom koje je samostalno poslao Mordekaj u Est 9:20). Ovo drugo pismo je finalno, zapečaćeno apsolutnim zajedničkim autoritetom. Imena: - Estera [אֶסְתֵּר / 'es.Ter] (osoba) Znači: Zvijezda Tvorba: Smatra se da ime potječe iz staroperzijskog ('stāra' - zvijezda) ili je izvedeno od imena babilonske božice ljubavi i rata, Ištar. Promjena imena: Njeno izvorno, hebrejsko ime bilo je Hadasa (Est 2:7), što znači 'mirta', dok je Estera perzijsko ime koje je dobila u egzilu ili po ulasku na dvor.
- Abihail [אֲבִיחַיִל / 'a.vi.cha.yil] (osoba) Znači: Moj otac je snaga Tvorba: Hebrejsko teoforsko ime sastavljeno od 'av (otac) i chayil (snaga, vojska, bogatstvo, vrlina).
- Mordekaj [מָרְדֳּכַי / ma.re.do.Khai] (osoba) Znači: Mardukov sluga (štovatelj) Tvorba: Ime je babilonskog porijekla, izvedeno od imena glavnog babilonskog božanstva Marduka. Bilo je to uobičajeno asimilirano ime za Židove u Mezopotamiji.
- Židov (Judejac) [הַיְּהוּדִי / hai.ye.hu.Di] (narod) Znači: Od Jude, Hvaljen Tvorba: Izvedeno od imena plemena i teritorija Juda (יְהוּדָה Yehudah), koje potječe od glagolskog korijena 'jdh' sa značenjem hvaliti ili zahvaljivati. Tekst objašnjava: U Postanku 29:35 Lea rađa Judu i izjavljuje: 'Ovaj put ću hvaliti Jahvu', izravno objašnjavajući ime korijenom koji znači slavljenje i hvalu.
- Purim [הַפּוּרִים / ha.pu.Rim] (ostalo) Znači: Ždrijebovi Tvorba: Riječ dolazi od akadske riječi 'pūru' koja znači 'ždrijeb' ili 'kocka', na koju je dodan hebrejski nastavak za množinu muškog roda '-im'. Tekst objašnjava: Tekst u Esteri 9:26 izričito objašnjava: 'Zato su te dane prozvali Purim, po imenu Pur.' Objašnjenje se odnosi na ždrijeb (pur) koji je Haman bacao kako bi odredio povoljan dan za istrebljenje Židova (Est 3:7).
Ovaj stih predstavlja vrhunac Knjige o Esteri u kojem se očituje potpuni trijumf i pravna rehabilitacija židovskog naroda u dijaspori. Estera, čije je djelovanje započelo skrivanjem vlastitog identiteta (što simbolizira i njeno hebrejsko ime Hadasa koje ostaje prikriveno perzijskim imenom), sada u punoj snazi ('svu ovlast') istupa ujedinjujući svoj kraljevski autoritet s Mordekajevom vlašću kako bi zakonski zacementirala proslavu spasenja. Zanimljivo je da pisac koristi gramatičku žensku jedninu, fokusirajući pažnju prvenstveno na njezinu ulogu vladarice.
Slanje 'drugog pisma o Purimu' ima duboko teološko značenje: pobjeda nad zlom ne smije ostati samo usmeni prijenos ili neobavezna proslava, već mora postati institucionalizirano, trajno obilježje identiteta. Spomenom imena 'Purim' podsjeća se čitatelja na ironiju božanske providnosti u kojoj je 'pur' (ždrijeb) smrti preokrenut u dane radosti, a spominjanje punih identiteta oba lika svjedoči da se Božji naum spasenja ostvario upravo kroz ovo dvoje hrabrih posrednika unutar perzijskog dvora.