Kralj Ahasver postavi namet na zemlju i na otoke mora.
Kralj Ahasver postavi namet na zemlju i na otoke mora.
A sva djela njegove snage i njegova junaštva, te izvještaj o veličini Mordokaja kojega je kralj uzvisio, nisu li zapisani u knjizi ljetopisa kraljeva Medije i Perzije?
Jer Židov Mordokaj bijaše drugi poslije kralja Ahasvera, velik među Židovima i omiljen mnoštvu svoje braće, tražeći dobro svome narodu i navješćujući mir svemu svojem rodu.
Kralj Ahasver postavi namet na zemlju i na otoke mora.
Potom car Asvir udari danak na zemlju i na ostrva morska.
וַיָּשֶׂם הַמֶּלֶךְ אֲחַשְׁוֵרוֹשׁ מַס עַל הָאָרֶץ וְאִיֵּי הַיָּֽם
va/i.ya.Sem ha./Me.lekh 'a.cha.she.rosh mas 'al- ha./'A.retz ve./'i.Yei hai./Yam
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I-postavi kralj Ahasver namet na zemlju i-otoke mora."
1. I postavi Izvornik: וַיָּשֶׂם [vayyasem] Gramatika: Glagol korijena שׂים (staviti, postaviti, nametnuti). Oblik je Qal imperfekt s vav konsekutivnim (wayyiqtol) u 3. licu jednine, što je klasični hebrejski narativni oblik za prošlo vrijeme. Značenje: Izražava autoritativni čin suverena koji polaže pravo na imovinu i rad svojih podložnika. Njegova upotreba ovdje podcrtava neupitnu izvršnu moć kralja u donošenju dekreta.
2. namet Izvornik: מַס [mas] Gramatika: Imenica muškog roda u jednini, u apsolutnom stanju. Značenje: Može označavati prisilni rad (tlaku) ili financijski danak (porez). Kroz biblijsku povijest ovaj je pojam često bio sinonim za teret pod stranom vlašću, ali i pokazatelj golemog bogatstva i ekonomske snage carstva.
3. zemlju Izvornik: הָאָרֶץ [ha'aretz] Gramatika: Imenica ženskog roda 'eretz' (zemlja) s određenim članom 'ha'. Ovdje ima specifičnu vokalizaciju (qamets) umjesto uobičajene (segol) zbog pauzalne pozicije ili određenog člana. Značenje: U ovom kontekstu pojam ne označava 'Zemlju' u općem smislu niti samo izraelsku domovinu, već golemo, nepregledno kontinentalno područje višenacionalnog Perzijskog Carstva.
4. i otoke mora Izvornik: וְאִיֵּי הַיָּֽם [ve'iyyei hayyam] Gramatika: Frazem sastavljen od veznika 'vav' (i), imenice u status constructusu množine 'i' (otoci/obale od) te imenice 'yam' (more) s određenim članom. Značenje: Ovo je biblijski idiom za najudaljenije, obalne i otočne krajeve poznatog svijeta (najčešće mediteranskog bazena). Ovom se frazom dramatično naglašava da kraljeva moć seže do samih granica dometa ljudske civilizacije. Imena: - Ahasver [אֲחַשְׁוֵרוֹשׁ / 'achashverosh] (osoba) Znači: Vladar junaka Tvorba: Radi se o hebrejskoj transliteraciji staroperzijskog imena Xšayārša (grčki Kserkso). Ime je složenica od staroperzijskih korijena 'xšaya-' (vladati, kraljevati) i 'aršan-' (muškarac, junak).
Ovaj stih (Estera 10,1) predstavlja zaključni, gotovo monumentalni sažetak o vladavini kralja Ahasvera i njegovoj neospornoj političkoj i ekonomskoj moći. Nametanjem danka na cjelokupno kopno i najudaljenije morske otoke, biblijski pisac naglašava ogroman zemljopisni opseg i neiscrpno bogatstvo Perzijskog Carstva, koje se u to doba protezalo do samih rubova poznatog svijeta. Predstavlja se slika vladara čijoj se riječi i porezu nitko ne može suprotstaviti.
Istovremeno, u teološkom kontekstu cijele Knjige o Esteri, ovaj stih služi kao iznimno snažan kontrast. Iako tekst naizgled veliča zemaljskog monarha na vrhuncu ljudske slave koji suvereno vlada narodima, cjelokupni narativ je upravo posvjedočio kako taj isti moćni državno-birokratski aparat nije mogao uništiti Božji narod u progonstvu. Pravi, nevidljivi Suveren u tišini vlada i nad takvim apsolutnim vladarima, čineći ovu završnu sliku Ahasverove svjetovne moći zapravo nenametljivim svjedočanstvom o još većoj, nadmoćnoj veličini Božje providnosti i zaštite.