Poslao je pisma svim Židovima u sto dvadeset i sedam pokrajina Ahasverova kraljevstva, riječi mira i istine.
Poslao je pisma svim Židovima u sto dvadeset i sedam pokrajina Ahasverova kraljevstva, riječi mira i istine.
kako bi ustanovili ove dane Purima u njihovo vrijeme, kao što su im odredili Židov Mordokaj i kraljica Estera, te kao što su oni za same sebe i za svoje potomstvo ustanovili odredbe o postovima i njihovu vapaju.
I riječ Esterina potvrdi ove zapovijedi Purima, i to bi zapisano u knjigu.
I riječ Esterina potvrdi ove zapovijedi Purima, i to bi zapisano u knjigu.
Tako zapovijest Jestirina potvrdi uredbu za Furim, i bi zapisano u knjigu.
וּמַאֲמַר אֶסְתֵּר קִיַּם דִּבְרֵי הַפֻּרִים הָאֵלֶּה וְנִכְתָּב בַּסֵּֽפֶר
u./ma.'a.Mar 'es.Ter ki.Yam div.Rei ha./pu.Rim ha./'E.leh ve./nikh.Tav ba./Se.fer
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I riječ Estere potvrdi riječi Purima ovih i zapisano bi u knjigu."
1. I riječ Izvornik: וּמַאֲמַר [u./ma.'a.Mar] Gramatika: Veznik 'vav' (i) s imenicom 'ma'amar' (riječ, zapovijed, odredba, dekret) u status constructus (vezanom stanju), muški rod jednina. Značenje: Ukazuje na službenu, autoritativnu izjavu ili kraljevski dekret. Estera ovdje nastupa s punim kraljevskim i zakonodavnim autoritetom.
2. potvrdi Izvornik: קִיַּם [ki.Yam] Gramatika: Glagol 'qum' (ustati, stajati) u Piel konjugaciji (qiyam), perfekat, 3. lice jednine muškog roda. Piel ovdje nosi faktitivno značenje - učiniti da stoji, potvrditi, utvrditi. Značenje: Označava trajnu ratifikaciju i uspostavljanje nečega kao nepromjenjive odredbe. Esterina zapovijed dala je blagdanu trajnu pravnu i povijesnu snagu.
3. riječi Izvornik: דִּבְרֵי [div.Rei] Gramatika: Imenica 'davar' (riječ, stvar, događaj) u množini, status constructus (vezano stanje). Značenje: U hebrejskom 'davar' obuhvaća i izgovorenu riječ i sami događaj ili stvar. Ovdje se odnosi i na propise o blagdanu i na same povijesne događaje koji se slave.
4. i zapisano bi Izvornik: וְנִכְתָּב [ve./nikh.Tav] Gramatika: Veznik 'vav' (i) i glagol 'katav' (pisati) u Niphal konjugaciji (pasivni oblik), perfekat, 3. lice jednine muškog roda. Značenje: Pasivni oblik naglašava da je odredba trajno zabilježena u službenim analima, postajući dio trajnog povijesnog i vjerskog zapisa naroda.
5. u knjigu Izvornik: בַּסֵּֽפֶר [ba./Se.fer] Gramatika: Prijedlog 'be' (u) spojen s određenim članom 'ha' (tvori 'ba') i imenica 'sefer' (knjiga, svitak, isprava). Značenje: Odnosi se na konkretan pisani dokument, naglašavajući važnost pisane predaje u očuvanju sjećanja i prijenosu tradicije na buduće generacije. Imena: - Estera [אֶסְתֵּר / 'es.Ter] (osoba) Znači: zvijezda (perzijski) ili Ištar (akadski) Tvorba: Većina stručnjaka ime izvodi iz staroperzijske riječi 'stara' što znači zvijezda, ili iz imena asirsko-babilonske božice Ištar. Promjena imena: Hebrejsko ime bilo joj je Hadasa (הֲדַסָּה, Hadassah - 'mirta'). Ime Estera koristila je kao dvorsko ili asimilirano ime unutar Perzijskog carstva.
- Purim [הַפֻּרִים / ha./pu.Rim] (ostalo) Znači: ždrijebovi Tvorba: Množina od riječi 'pur' (פּוּר), koja je akadska posuđenica ('puru') i označava ždrijeb, kocku ili kamenčić koji se bacao za proricanje i donošenje odluka. Tekst objašnjava: Tekst u Esteri 9:24-26 izričito objašnjava da se blagdan zove Purim jer je Haman bacao 'pur' (ždrijeb) kako bi odredio dan uništenja Židova, a taj se dan pretvorio u dan njihova spasenja.
Ovaj stih predstavlja vrhunac institucionalizacije blagdana Purima. Kroz Estérin autoritet, ono što je započelo kao proslava neočekivanog izbavljenja židovskog naroda od genocida, sada dobiva službenu i trajnu potvrdu. Riječ jedne žene, koja je riskirala vlastiti život kako bi spasila svoj narod, ovdje postaje zakonodavni temelj za trajno nacionalno sjećanje.
Stih također naglašava presudan prijelaz s usmene na pisanu tradiciju. Estérina odredba se zauvijek bilježi ('u knjigu'), osiguravajući da sjećanje na spasenje neće izblijedjeti s generacijama koje dolaze. Upravo taj pisani trag osigurava da Purim postane trajni dio identiteta i kalendara židovskog naroda, služeći kao vječni podsjetnik na to kako se povijesne okolnosti u trenu mogu preokrenuti.