Kraljica Estera, kći Abihailova, i Židov Mordokaj pisali su sa svom vlašću da potvrde ovo drugo pismo o Purimu.
Kraljica Estera, kći Abihailova, i Židov Mordokaj pisali su sa svom vlašću da potvrde ovo drugo pismo o Purimu.
Poslao je pisma svim Židovima u sto dvadeset i sedam pokrajina Ahasverova kraljevstva, riječi mira i istine.
kako bi ustanovili ove dane Purima u njihovo vrijeme, kao što su im odredili Židov Mordokaj i kraljica Estera, te kao što su oni za same sebe i za svoje potomstvo ustanovili odredbe o postovima i njihovu vapaju.
I riječ Esterina potvrdi ove zapovijedi Purima, i to bi zapisano u knjigu.
kako bi ustanovili ove dane Purima u njihovo vrijeme, kao što su im odredili Židov Mordokaj i kraljica Estera, te kao što su oni za same sebe i za svoje potomstvo ustanovili odredbe o postovima i njihovu vapaju.
Da tvrdo drže dane Furim na vrijeme kao što im je postavio Mardohej Judejac i carica Jestira i kao što sami postaviše sebi i i sjemenu svojemu za spomen postu njihovu i vikanju njihovu.
לְקַיֵּם אֵת יְמֵי הַפֻּרִים הָאֵלֶּה בִּזְמַנֵּיהֶם כַּאֲשֶׁר קִיַּם עֲלֵיהֶם מָרְדֳּכַי הַיְּהוּדִי וְאֶסְתֵּר הַמַּלְכָּה וְכַאֲשֶׁר קִיְּמוּ עַל נַפְשָׁם וְעַל זַרְעָם דִּבְרֵי הַצֹּמוֹת וְזַעֲקָתָֽם
le./kai.Yem 'et- ye.Mei ha./pu.Rim ha./'E.leh bi/z.ma.nei./Hem ka./'a.Sher ki.Yam 'a.lei./Hem ma.re.do.Khai hai./ye.hu.Di ve./'es.Ter ha./mal.Kah ve./kha./'a.Sher ki.ye.Mu 'al- naf.Sha/m ve./'al- zar.'A/m div.Rei ha./tzo.Mot ve./za.'a.ka.Ta/m
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"uspostaviti dane Purima ove u vremenima njihovim, kao što uspostavi nad njima Mordekaj Židov i Estera kraljica, i kao što uspostaviše nad dušama svojim i nad sjemenom svojim stvari postova i vapaja njihovog"
1. uspostaviti / potvrditi Izvornik: לְקַיֵּם [le./kai.Yem] Gramatika: Piel infinitiv konstrukt glagola קוּם (qum). U ovoj konjugaciji nosi pojačano, faktitivno značenje 'održati', 'potvrditi' ili 'uspostaviti'. Značenje: Označava čin davanja trajne pravne i vjerske snage blagdanu Purima. Židovski narod svjesno preuzima obvezu sjećanja na oslobođenje za sve buduće generacije, uspostavljajući novu neprekinutu tradiciju.
2. kao što uspostavi... i kao što uspostaviše Izvornik: כַּאֲשֶׁר קִיַּם ... וְכַאֲשֶׁר קִיְּמוּ [ka./'a.Sher ki.Yam ... ve./kha./'a.Sher ki.ye.Mu] Gramatika: Paralelizam s istim glagolom קוּם (qum) u Piel perfektu, prvo u jednini/3. licu muškog roda (za autoritet), a zatim u množini (za narod). Značenje: Ova struktura naglašava usklađenost vodstva i naroda. Odluka o blagdanu nije samo nametnuta odozgo dekretom, već ju je narod dragovoljno prihvatio i usvojio za sebe.
3. nad dušama svojim / nad sobom Izvornik: עַל־נַפְשָׁם ['al- naf.Sha/m] Gramatika: Prijedlog עַל ('al - na, nad) spojen s imenicom נֶפֶשׁ (nefesh - duša, biće, život) i pronominalnim sufiksom za 3. lice množine. Značenje: Fraza naglašava osobno, duboko i obvezujuće preuzimanje zavjeta. Riječ 'nefesh' ukazuje na to da su obvezali same sebe i vlastite živote, čineći sjećanje na Purim trajnim dijelom svog identiteta.
4. stvari postova Izvornik: דִּבְרֵי הַצֹּמוֹת [div.Rei ha./tzo.Mot] Gramatika: Konstruktno stanje (status constructus) u množini; dolazi od imenice 'davar' (riječ, stvar, događaj), praćeno imenicom za post u množini s određenim članom. Značenje: Ukazuje na to da slavlje Purima nije isključivo vesela gozba, već obavezno uključuje sjećanje na dane posta i tjeskobe. Post je, i bez izričitog spominjanja Boga, jasan pokazatelj poniznosti i traženja nadnaravne pomoći.
5. i vapaja njihovog Izvornik: וְזַעֲקָתָֽם [ve./za.'a.ka.Ta/m] Gramatika: Imenica זְעָקָה (ze'aqah - vapaj, krik patnje) s veznikom 'vav' i pronominalnim sufiksom 3. lica množine. Značenje: Zajedno s postom, vapaj upućuje na intenzivnu molitvu i kolektivni krik u vremenu egzistencijalne ugroženosti. Time se trajno povezuje spomen na duboku tjeskobu s naknadnom radošću spasenja. Imena: - Mordekaj [מָרְדֳּכַי / ma.re.do.Khai] (osoba) Znači: Štovatelj Marduka / Mardukov čovjek Tvorba: Ime je babilonskog podrijetla, teoforično, nastalo od imena glavnog babilonskog božanstva Marduka.
- Židov (Judejac) [הַיְּהוּדִי / hai./ye.hu.Di] (narod) Znači: Onaj koji pripada Judi / Onaj koji hvali Tvorba: Gentilik izveden od imena Juda (hebrejski Yehudah). Korijen je ydh, što u Hifil konjugaciji znači 'hvaliti' ili 'zahvaljivati'. Tekst objašnjava: Ime Juda potječe od Leinih riječi u Postanku 29:35: 'Ovaj put hvalit ću (odeh) Jahvu.'
- Estera [אֶסְתֵּר / 'es.Ter] (osoba) Znači: Zvijezda Tvorba: Najvjerojatnije dolazi od staroperzijske riječi 'stāra' što znači zvijezda. Neki filolozi ga povezuju i s imenom babilonske božice Ištar. Promjena imena: U Esteri 2:7 navodi se da je njeno hebrejsko ime u tajnosti bilo Hadasa (Hadassah), što znači 'mirta'.
- Purim [הַפֻּרִים / ha./pu.Rim] (ostalo) Znači: Ždrijebovi Tvorba: Množina akadskog izraza 'pūru' koji označava ždrijeb - mali predmet ili kamenčić koji se bacao za donošenje sudbinskih odluka ili proricanje. Tekst objašnjava: U Esteri 9:26 tekst sam objašnjava da su ovi dani nazvani Purim prema riječi 'pur' (ždrijeb), jer ga je neprijatelj Haman bacao da bi odredio datum uništenja naroda.
Stih iz Estere 9:31 predstavlja ključni trenutak institucionalizacije blagdana Purima u narodu. On ne samo da potvrđuje i formalizira datume slavlja koje određuju vođe, već izrazito naglašava dragovoljno i duboko osobno preuzimanje te obveze od strane cijelog naroda, koji se usklađuje s dekretom Mordekaja i Estere.
Posebno je znakovito i teološki važno spominjanje 'postova i vapaja' na samom kraju. To naglašava da slavljenje oslobođenja nije puko veselje ni svjetovna gozba, već spomen-čin koji u sebi nosi sjećanje na nekadašnju ranjivost, post i pokajanje. Na taj način Purim održava trajnu ravnotežu između proživljene opasnosti i pretrpljene tjeskobe te zahvalnosti za dramatičan preokret i spasenje.