A kada je to došlo pred kralja, on pismom naredi da se njegov zli naum, koji je smislio protiv Židova, vrati na njegovu glavu, i da njega i njegove sinove objese na drvo.
A kada je to došlo pred kralja, on pismom naredi da se njegov zli naum, koji je smislio protiv Židova, vrati na njegovu glavu, i da njega i njegove sinove objese na drvo.
Stoga te dane nazvaše Purim, po imenu Pur. Zato, zbog svih riječi ove poslanice te onoga što su o tome vidjeli i što im se dogodilo,
Židovi potvrdiše i prihvatiše za sebe, za svoje potomstvo i za sve koji im se pridružuju, da će bez propusta svake godine obdržavati ta dva dana prema onome kako je napisano i u njihovo vrijeme.
I ti će se dani spominjati i slaviti u svakom naraštaju, u svakoj obitelji, svakoj pokrajini i svakome gradu. Ti dani Purima neće iščeznuti iz sredine Židova, niti će spomen na njih nestati iz njihova potomstva.
Kraljica Estera, kći Abihailova, i Židov Mordokaj pisali su sa svom vlašću da potvrde ovo drugo pismo o Purimu.
Židovi potvrdiše i prihvatiše za sebe, za svoje potomstvo i za sve koji im se pridružuju, da će bez propusta svake godine obdržavati ta dva dana prema onome kako je napisano i u njihovo vrijeme.
Postaviše Judejci i primiše na se i na sjeme svoje i na sve koji se udruže s njima da je nepromjenito da slave ta dva dana kao što je napisano za njih i na vrijeme koje je za njih određeno, svake godine,
קִיְּמוּ וְקִבְּלוּ הַיְּהוּדִים עֲלֵיהֶם וְעַל זַרְעָם וְעַל כָּל הַנִּלְוִים עֲלֵיהֶם וְלֹא יַעֲבוֹר לִהְיוֹת עֹשִׂים אֵת שְׁנֵי הַיָּמִים הָאֵלֶּה כִּכְתָבָם וְכִזְמַנָּם בְּכָל שָׁנָה וְשָׁנָֽה
ki.ye.Mu ve./ki.bel hai./ye.hu.Dim 'a.lei./Hem ve./'al- zar.'A/m ve./'Al kol- ha./nil.Vim 'a.lei./Hem ve./Lo' ya.'a.Vor li/h.Yot 'o.Sim 'et she.Nei hai./ya.Mim ha./'E.leh ki/kh.ta.Va/m ve./khi/z.ma.Na/m be./khol sha.Nah ve./sha.Nah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Potvrdili su i prihvatili su Židovi na sebe i na sjeme svoje i na sve one koji se pridružuju njima i neće proći biti vršitelji dva dana ova prema pismu njihovom i prema vremenu njihovom u svakoj godini i godini."
1. potvrdili su i prihvatili su Izvornik: קִיְּמוּ וְקִבְּלוּ [kiyemu vekibelu] Gramatika: Oba glagola su u Piel perfektu, 3. lice množine. Ovdje čine paronomaziju (stilsku figuru pojačavanja) ili hendiadis kako bi izrazili jednu snažnu i nedjeljivu pravnu radnju uspostavljanja obveze. Značenje: Ukazuje na svjesnu i trajnu odluku preuzimanja obveze. Židovski narod time aktivno ratificira i preuzima na sebe novu tradiciju koja postaje neizbrisiv dio njihovog nacionalnog i vjerskog identiteta.
2. sjeme svoje Izvornik: זַרְעָם [zar'am] Gramatika: Imenica 'zera' (sjeme, potomstvo) s pronominalnim sufiksom 3. lica množine. Značenje: Pojam obuhvaća sve buduće biološke generacije. Njime se uspostavlja trajnost Purima kao obveznog blagdana za cijeli narod kroz cijelu povijest, obvezujući i one koji još nisu rođeni.
3. one koji se pridružuju Izvornik: הַנִּלְוִים [hanilvim] Gramatika: Nifal particip množine muškog roda od korijena 'lavah' (pridružiti se, spojiti) s određenim članom kao relativnom zamjenicom. Značenje: Odnosi se na prozelite, ljude iz drugih naroda koji su prihvatili židovsku vjeru i podijelili sudbinu naroda. To pokazuje otvorenost zajednice i proširenje zavjeta na sve koji se dobrovoljno s njom poistovjete.
4. neće proći Izvornik: וְלֹא יַעֲבוֹר [velo ya'avor] Gramatika: Negacija 'lo' uz Qal imperfekt 3. lica jednine glagola 'avar' (preći, proći, prestati). Glagol u jednini odnosi se na cijelu odluku kao cjelovit koncept. Značenje: Izraz označava neopozivost i trajnost donesene odluke. Zakon o proslavi ovih dana je proglašen nepromjenjivim i ne smije biti ukinut ili zanemaren ni u kakvim okolnostima.
5. prema pismu njihovom i prema vremenu njihovom Izvornik: כִּכְתָבָם וְכִזְמַנָּם [kikhtavam vekhizmanam] Gramatika: Prijedlog 'ki' (kao, prema) spojen s imenicama 'ketav' (pismo, zapis, instrukcija) i 'zeman' (vrijeme, točan rok), uz sufikse 3. lica množine. Značenje: Naglašava važnost preciznog obdržavanja blagdana točno onako kako je propisano u službenim pismima i u za to točno određene dane. Odražava važnost zakonske, ritualne i kalendarske točnosti u očuvanju vjere. Imena: - Židovi [הַיְּהוּדִים / hayehudim] (narod) Znači: oni od Jude, hvalitelji Tvorba: Dolazi od imena plemena i istoimene osobe Juda (hebrejski Yehudah - יְהוּדָה), koje potječe od glagolskog korijena 'yadah' (יָדָה) što znači 'hvaliti', 'zahvaljivati' ili 'slaviti'. Tekst objašnjava: Postanak 29:35 navodi da je Lea rekla 'Ovaj put ću hvaliti (odeh) Jahvu' kada je rodila Judu, izravno povezujući njegovo ime s činom zahvale i hvale.
Ovaj stih iz Knjige o Esteri (9:27) ključan je pravni i povijesni trenutak u kojemu židovski narod samoinicijativno, a ne po izravnoj božanskoj objavi kakvu nalazimo u Tori, uspostavlja blagdan Purim kao trajnu obvezu. Naglasak je na njihovoj slobodnoj volji i preuzimanju odgovornosti, čime svjesno odlučuju ovjekovječiti sjećanje na izbavljenje od istrebljenja i pretvoriti ga u tradiciju.
Posebno je značajno uključivanje svih budućih generacija ('sjeme svoje') i prozelita ('one koji se pridružuju'), što odražava inkluzivnost zajednice prema onima koji dijele njenu sudbinu u vremenima nevolje. Imperativ da proslava i propisani datumi 'neće proći' svjedoči o dubokoj potrebi da spasenje postane institucionalizirano sjećanje, pružajući nadu i čuvajući identitet naroda u dijaspori.