Mordokaj zapisa ove događaje i posla pisma svim Židovima koji bijahu u svim pokrajinama kralja Ahasvera, bliskima i dalekima.
Mordokaj zapisa ove događaje i posla pisma svim Židovima koji bijahu u svim pokrajinama kralja Ahasvera, bliskima i dalekima.
da im ustanovi da slave četrnaesti dan mjeseca Adara i petnaesti dan u njemu, iz godine u godinu.
kao dane u kojima su Židovi otpočinuli od svojih neprijatelja i mjesec koji im se pretvorio iz tuge u radost i iz žalovanja u blagdan, da ih učine danima gozbe i radosti, slanja darova jedan drugome i poklona siromasima.
Židovi prihvatiše ono što počeše činiti i što im napisa Mordokaj.
Jer je Haman, sin Hamdatin, Agađanin, neprijatelj svih Židova, smislio protiv Židova da ih uništi, i bacio je Pur, to jest ždrijeb, da ih smete i uništi.
kao dane u kojima su Židovi otpočinuli od svojih neprijatelja i mjesec koji im se pretvorio iz tuge u radost i iz žalovanja u blagdan, da ih učine danima gozbe i radosti, slanja darova jedan drugome i poklona siromasima.
Prema danima u koje se smiriše Judejci od neprijatelja svojih i prema mjesecu kad im se pretvori žalost u radost i tuga u veselje, da te dane praznuju gosteći se i veseleći se i šaljući dijelove jedan drugom, i siromasima darove.
כַּיָּמִים אֲשֶׁר נָחוּ בָהֶם הַיְּהוּדִים מֵאוֹיְבֵיהֶם וְהַחֹדֶשׁ אֲשֶׁר נֶהְפַּךְ לָהֶם מִיָּגוֹן לְשִׂמְחָה וּמֵאֵבֶל לְיוֹם טוֹב לַעֲשׂוֹת אוֹתָם יְמֵי מִשְׁתֶּה וְשִׂמְחָה וּמִשְׁלוֹחַ מָנוֹת אִישׁ לְרֵעֵהוּ וּמַתָּנוֹת לָֽאֶבְיוֹנִֽים
ka/i.ya.Mim 'a.Sher- Na.chu va./Hem hai./ye.hu.Dim me./'oy.vei./Hem ve./ha./Cho.desh 'a.Sher neh.Pakh la./Hem mi./ya.goyN le./sim.Chah u./me./'E.vel le./Yom Tov la./'a.Sot 'o.Ta/m ye.Mei mish.Teh ve./sim.Chah u./mish.Lo.ach ma.nOt 'ish le./re.'E./hu u./ma.ta.Not La./'ev.yo.Nim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Kao dani koje otpočinuše u njima Židovi od neprijatelja svojih i mjesec koji se pretvori njima iz tuge u radost i iz žalovanja u dan dobar da učine njih danima gozbe i radosti i slanja porcija čovjek bližnjemu svomu i darova siromasima."
1. kao dani Izvornik: כַּיָּמִים [ka.ya.Mim] Gramatika: Prijedlog 'ke' (kao) i određeni član (vidljiv po udvostručenju) spojeni s imenicom 'yamim' (množina od 'yom' - dan). Značenje: Ukazuje na specifično vrijeme, označavajući povijesni trenutak kada su se ovi događaji odigrali kao trajni spomen.
2. otpočinuše Izvornik: נָחוּ [na.chu] Gramatika: Glagol od korijena n-w-ch (נוח), Qal perfekt, 3. lice množine. Značenje: Označava prekid neprijateljstava i pronalazak spokoja nakon razdoblja egzistencijalne prijetnje, što je postalo temelj blagdana Purima.
3. se pretvori Izvornik: נֶהְפַּךְ [neh.Pakh] Gramatika: Glagol od korijena h-p-kh (הפך), Niphal (pasivni/povratni) perfekt, 3. lice jednine muškog roda. Značenje: Ukazuje na čudesni obrat sudbine, veliku peripetiju u kojoj se planirano uništenje pretvara u oslobođenje.
4. iz tuge u radost Izvornik: מִיָּגוֹן לְשִׂמְחָה [mi.ya.goyN le.sim.Chah] Gramatika: Prijedlozi 'min' (od/iz) i 'le' (k/u) spojeni s imenicama 'yagon' (tuga, tjeskoba) i 'simchah' (radost). Značenje: Snažno kontrastira duboku tjeskobu naroda pod prijetnjom uništenja s ekstatičnim slavljem izbavljenja.
5. slanja porcija Izvornik: מִשְׁלוֹחַ מָנוֹת [mish.Lo.ach ma.nOt] Gramatika: Sintagma u konstruktnom stanju (status constructus) sastavljena od glagolske imenice 'mishloach' (slanje) i množine imenice 'manah' (porcija, obrok). Značenje: Označava uspostavu zajedništva kroz dijeljenje hrane, što je postalo središnja zapovijed (Micva) blagdana.
6. siromasima Izvornik: לָֽאֶבְיוֹנִֽים [La.'ev.yo.Nim] Gramatika: Prijedlog 'le' (za/prema), određeni član 'ha' (stopljen) te množina imenice 'evyon' (siromah, potrebit). Značenje: Naglašava da radost spasenja nije samo osobna nego i komunitarna, izražena kroz aktivnu socijalnu brigu za najranjivije članove društva. Imena: - Židovi [הַיְּהוּדִים / hai.ye.hu.Dim] (narod) Znači: oni koji hvale (Boga) Tvorba: Izvedeno iz imena Juda (Yehudah), od korijena y-d-h (ידה) koji u Hiphil glagolskoj vrsti znači 'hvaliti' ili 'zahvaljivati'. Prvotno je označavalo pripadnike plemena Jude, a kasnije cijeli narod. Tekst objašnjava: U Postanku 29:35, kada rađa Judu, Lea kaže: 'Ovaj put hvalit ću (odeh) Jahvu' i stoga ga naziva Juda.
Ovaj stih iz Knjige o Esteri (9:22) predstavlja samu srž blagdana Purima. On ne samo da opisuje povijesni preokret i izbavljenje židovskog naroda od planiranog uništenja, već i postavlja temeljne norme kako to izbavljenje slaviti.
Zanimljivo je da radost i slavlje ('dani gozbe i radosti') nisu potpuni bez društvene solidarnosti. Tekst nalaže aktivno sudjelovanje u zajednici kroz slanje obroka bližnjima (Mishloach Manot) i, jednako važno, darivanje siromašnih (Matanot la-Evyonim). Stoga prava duhovna i nacionalna obnova ne počiva samo na pukom preživljavanju, nego na uspostavljanju pravednog društva koje pazi na svoje najranjivije članove.