A Židovi koji bijahu u Suzi okupiše se trinaestoga i četrnaestoga dana, a petnaestoga se odmoriše, učinivši ga danom gozbe i radosti.
A Židovi koji bijahu u Suzi okupiše se trinaestoga i četrnaestoga dana, a petnaestoga se odmoriše, učinivši ga danom gozbe i radosti.
Zbog toga seoski Židovi, koji prebivaju u neutvrđenim gradovima, čine četrnaesti dan mjeseca Adara danom veselja i gozbe, blagdanom i slanjem darova svaki svome bližnjemu.
Mordokaj zapisa ove događaje i posla pisma svim Židovima koji bijahu u svim pokrajinama kralja Ahasvera, bliskima i dalekima.
da im ustanovi da slave četrnaesti dan mjeseca Adara i petnaesti dan u njemu, iz godine u godinu.
kao dane u kojima su Židovi otpočinuli od svojih neprijatelja i mjesec koji im se pretvorio iz tuge u radost i iz žalovanja u blagdan, da ih učine danima gozbe i radosti, slanja darova jedan drugome i poklona siromasima.
Mordokaj zapisa ove događaje i posla pisma svim Židovima koji bijahu u svim pokrajinama kralja Ahasvera, bliskima i dalekima.
Jer Mardohej napisa ovo, i razasla knjige svijem Judejcima koji bijahu po svijem zemljama cara Asvira, blizu i daleko,
וַיִּכְתֹּב מָרְדֳּכַי אֶת הַדְּבָרִים הָאֵלֶּה וַיִּשְׁלַח סְפָרִים אֶל כָּל הַיְּהוּדִים אֲשֶׁר בְּכָל מְדִינוֹת הַמֶּלֶךְ אֲחַשְׁוֵרוֹשׁ הַקְּרוֹבִים וְהָרְחוֹקִֽים
va/i.yikh.To ma.re.do.Khai 'et- ha./de.va.Rim ha./'E.leh va/i.yish.Lach se.fa.Rim 'el- kol- hai./ye.hu.Dim 'a.Sher be./khol me.di.nOt ha./Me.lekh 'a.chash.ve.Ro.osh ha./ke.ro.Vim ve./ha./re.cho.Kim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I napisa Mordekaj stvari ove i posla pisma k svim Židovima koji [su] u svim pokrajinama kralja Ahasvera, bliskima i dalekima."
1. i napisa Izvornik: וַיִּכְתֹּב [va.i.yikh.To] Gramatika: Glagol od korijena k-t-v (pisati) u Qal imperfektu 3. lica jednine. Zahvaljujući prefiksu 'vav' konzekutivnom, prevodi se kao narativno prošlo vrijeme. Značenje: Ukazuje na službeni čin dokumentiranja. Time povijesno pamćenje postaje normativno i dobiva autoritet trajnog zapisa za sve buduće generacije.
2. stvari (ove) Izvornik: הַדְּבָרִים [ha.de.va.Rim] Gramatika: Imenica muškog roda u množini s određenim članom. Potječe od korijena d-b-r. Značenje: Hebrejska riječ 'davar' može značiti 'riječ', 'stvar' ili 'događaj'. Ovdje označava cijeli slijed čudesnih događaja spasenja koji su se upravo odigrali.
3. pisma Izvornik: סְפָרִים [se.fa.Rim] Gramatika: Imenica muškog roda u apsolutnoj množini. Dolazi od korijena s-p-r (brojati, pričati, pisati). Značenje: Odnosi se na službene svitke ili proglase koje šalje vlast. Korištenjem ovog administrativnog sredstva, Židovi prisvajaju perzijski komunikacijski sustav za vlastito ujedinjenje.
4. pokrajinama Izvornik: מְדִינוֹת [me.di.nOt] Gramatika: Imenica ženskog roda u množini. Korijen d-y-n znači 'suditi' ili 'upravljati', što ukazuje na jurisdikciju. Značenje: Odražava ogromnu administrativnu i pravnu podjelu Perzijskog carstva. Židovska dijaspora je po njima raštrkana, ali ih ovaj proglas sada povezuje.
5. bliskima i dalekima Izvornik: הַקְּרוֹבִים וְהָרְחוֹקִֽים [ha.ke.ro.Vim ve.ha.re.cho.Kim] Gramatika: Dva pridjeva muškog roda u množini s određenim članom, spojena veznikom 'vav' (i). Značenje: Ovo je klasičan merizam, stilska figura koja izražava cjelinu navodeći njezine krajnosti. Njome se označava sveopće zajedništvo naroda, bez obzira na geografsku udaljenost od prijestolnice. Imena: - Mordekaj [מָרְדֳּכַי / ma.re.do.Khai] (osoba) Znači: Štovatelj Marduka (ili pripadnik Mardukov) Tvorba: Ime je babilonskog porijekla, izvedeno od imena vrhovnog babilonskog božanstva Marduka. Uobičajeno je da su Židovi u dijaspori nosili takva asimilirana imena za javnu i službenu upotrebu.
- Židovi [יְהוּדִים / ye.hu.Dim] (narod) Znači: Oni koji hvale (Jahvu) Tvorba: Izvedeno od imena plemena Jude (Yehudah), čiji korijen y-d-h znači 'zahvaljivati' ili 'hvaliti'. Tijekom izgnanstva postalo je opći etnonim za cijeli narod. Tekst objašnjava: U Postanku 29,35 Lea nakon rođenja četvrtog sina kaže: 'Ovaj put hvalit ću Jahvu!', pa mu stoga daje ime Juda.
- Ahasver (Kserkso) [אֲחַשְׁוֵרוֹשׁ / 'a.chash.ve.Ro.osh] (osoba) Znači: Vladar nad junacima Tvorba: Ovo je hebrejska transliteracija staroperzijskog imena Khšayārša (grčki Kserkso), koje se sastoji od 'khshaya' (kralj, vladati) i 'arshan' (muškarac, junak).
Ovaj stih označava ključni prijelaz iz usmenog i spontanog iskustva spasenja u trajnu i institucionaliziranu povijesnu tradiciju. Mordekaj, preuzimajući ulogu službenog kroničara, koristi perzijski administrativni aparat – pisma i kurire – kako bi raspršeni židovski narod povezao u jednu cjelinu.
Njegov proglas dopire do svih Židova, 'bliskih i dalekih', čime se naglašava da izbavljenje nije privilegija samo onih u glavnom gradu Suzi, već sveobuhvatni nacionalni događaj. Ovim se činom Židovi transformiraju iz pasivnih i ugroženih izgnanika u ujedinjenu zajednicu čiji je identitet u dijaspori sada trajno definiran i sačuvan zajedničkim sjećanjem na pobjedu nad neprijateljima.