Bijaše to trinaestoga dana mjeseca Adara, a četrnaestoga počinuše i učiniše ga danom gozbe i radosti.
Bijaše to trinaestoga dana mjeseca Adara, a četrnaestoga počinuše i učiniše ga danom gozbe i radosti.
A Židovi koji bijahu u Suzi okupiše se trinaestoga i četrnaestoga dana, a petnaestoga se odmoriše, učinivši ga danom gozbe i radosti.
Zbog toga seoski Židovi, koji prebivaju u neutvrđenim gradovima, čine četrnaesti dan mjeseca Adara danom veselja i gozbe, blagdanom i slanjem darova svaki svome bližnjemu.
Mordokaj zapisa ove događaje i posla pisma svim Židovima koji bijahu u svim pokrajinama kralja Ahasvera, bliskima i dalekima.
da im ustanovi da slave četrnaesti dan mjeseca Adara i petnaesti dan u njemu, iz godine u godinu.
Zbog toga seoski Židovi, koji prebivaju u neutvrđenim gradovima, čine četrnaesti dan mjeseca Adara danom veselja i gozbe, blagdanom i slanjem darova svaki svome bližnjemu.
Zato Judejci seljani, koji žive po mjestima neograđenijem, praznuju četrnaesti dan mjeseca Adara veseleći se i gosteći se i blagujući, i šaljući dijelove jedan drugom.
עַל כֵּן הַיְּהוּדִים הַפְּרָזִים הַיֹּשְׁבִים בְּעָרֵי הַפְּרָזוֹת עֹשִׂים אֵת יוֹם אַרְבָּעָה עָשָׂר לְחֹדֶשׁ אֲדָר שִׂמְחָה וּמִשְׁתֶּה וְיוֹם טוֹב וּמִשְׁלוֹחַ מָנוֹת אִישׁ לְרֵעֵֽהוּ
'al- ken hai./ye.hu.Dim ha./pe.ro.zim hai./yo.she.Vim be./'a.Rei ha./pe.ra.zOt 'o.Sim 'et Yom 'ar.ba.'Ah 'a.Sar le./Cho.desh 'a.Dar sim.Chah u./mish.Teh ve./Yom Tov u./mish.Lo.ach ma.Not 'ish le./re.'E./hu
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Zbog toga Židovi seoski koji prebivaju u gradovima otvorenim čine dan četrnaesti za mjesec Adar radošću i gozbom i danom dobrim i slanjem porcija čovjek prijatelju svome."
1. seoski (stanovnici otvorenih mjesta) Izvornik: הַפְּרָזִים [ha-perazim] Gramatika: Određeni član (ha) i imenica ili pridjev muškog roda u množini (paraz). Odnosi se na stanovnike ruralnih, neutvrđenih naselja. Značenje: Označava ranjiviji dio židovske populacije koji je živio u otvorenim selima bez obrambenih zidina. Zbog drugačijih okolnosti sukoba u odnosu na velike gradove, njihov se datum slavlja uspostavio dan ranije nego u utvrđenoj Suzi.
2. otvorenim (neozidanim) Izvornik: הַפְּרָזוֹת [ha-perazot] Gramatika: Imenica ženskog roda u množini (perazah) s određenim članom. Znači otvoreno, neutvrđeno područje ili selo. Značenje: Ponovljena upotreba korijena 'paraz' naglašava prostorni i zaštitni status prebivališta ovog dijela naroda. U židovskoj tradiciji (Halahi) ovo postaje temelj za razlikovanje datuma slavlja Purima između otvorenih sela (14. adara) i drevnih utvrđenih gradova (15. adara).
3. radost i gozba Izvornik: שִׂמְחָה וּמִשְׁתֶּה [simkhah u-mishteh] Gramatika: Dvije imenice, ženski rod (simkhah) i muški rod (mishteh), povezane veznikom waw (i). Riječ za gozbu doslovno označava pijenje ili mjesto na kojem se pije. Značenje: Ovi izrazi opisuju emocionalnu i društvenu transformaciju; prijetnja smrću preokrenuta je u vrhunac oslobođenja. Javna i radosna gozba postala je tako jedna od središnjih značajki i trajnih zapovijedi proslave ovog blagdana.
4. i dan dobar (blagdan) Izvornik: וְיוֹם טוֹב [ve-yom tov] Gramatika: Imenica muškog roda (yom) i pridjev (tov) s prefiksnim veznikom waw. Doslovno se prevodi kao 'i dan dobar'. Značenje: Fraza 'Yom Tov' u kasnijem rabinskom judaizmu postaje standardni tehnički termin za blagdan prazničnog karaktera. Proglašenje ovog dana praznikom označava uvođenje potpuno nove radosne svetkovine u židovski kalendar.
5. slanje porcija Izvornik: מִשְׁלוֹחַ מָנוֹת [mishloach manot] Gramatika: Konstruktni oblik (status constructus) u kojem je glagolska imenica muškog roda (slanje) vezana uz imenicu ženskog roda množine (porcije ili obroci). Značenje: Ovo uvodi trajnu i specifičnu praksu (micvu) slanja darova u obliku jestive hrane i pića bližnjima na Purim. Time se osigurava da i najsiromašniji članovi mogu sudjelovati u slavljeničkoj gozbi, čime se konkretno jača društvena solidarnost zajednice.
6. čovjek prijatelju svome Izvornik: אִישׁ לְרֵעֵהוּ [ish le-re'ehu] Gramatika: Imenica 'ish' (čovjek, svatko) i imenica 'rea' (prijatelj, bližnji) povezane prijedlogom 'le' (k, za) koji nosi pronominalni sufiks trećeg lica jednine. Značenje: Ovaj izraz ističe snažan međuljudski i komunalni karakter praznika, naglašavajući da se osobno spasenje ne slavi izolirano. Povezanost i zajedništvo učvršćuju se međusobnom brigom, čime se doslovno poništava Hamanov pokušaj da raskomada i uništi židovski narod. Imena: - Židovi (Judejci) [יְהוּדִים / yehudim] (narod) Znači: Oni koji hvale (Boga) ili Pohvaljeni Tvorba: Ime je izvedeno od imena četvrtog Jakovljevog sina, Jude (Yehudah). U korijenu leži hebrejski glagol 'yadah', što znači hvaliti, slaviti ili zahvaljivati. Tekst objašnjava: U Postanku 29,35 tekst izrijekom navodi da je Lea, nakon što je rodila četvrtog sina, rekla: 'Ovaj put hvalit ću (odeh) Jahvu' i zbog toga mu je dala ime Juda (Yehudah).
- Adar [אֲדָר / adar] (ostalo) Znači: Tmuran, oblačan ili žitnica (gumno) Tvorba: Babilonizirano ime mjeseca koje su Židovi preuzeli iz akadskog jezika (adaru) tijekom sužanjstva. Etimološki označava tmurnost i oblačnost dvanaestog zimskog mjeseca ili sezonske radove vezane uz mlatidbu žita.
Ovaj stih iz Knjige o Esteri donosi središnju odredbu o načinu i vremenu obilježavanja povijesnog izbavljenja Židova od potpunog uništenja. Utvrđuje četrnaesti dan mjeseca Adara kao vrijeme javnog slavlja za stanovnike neutvrđenih, ruralnih naselja, razlikujući njihovu sudbinu od onih u utvrđenoj prijestolnici Suzi, gdje su se borbe produžile. Ovakvo pažljivo povijesno diferenciranje poslužilo je kao trajni temelj u židovskom zakonu (Halaha) za takozvani 'Šušan Purim', koji i danas oblikuje kako i kada različite zajednice (poput Jeruzalema s jedne strane i ostatka svijeta s druge) slave ovaj blagdan.
Stih ujedno postavlja temelje za specifične ritualne zapovijedi (micvot) koje izražavaju stvarni duh praznika za sve buduće generacije. Umjesto isključivo ceremonijalnih ili apstraktnih obreda, tekst snažno naglašava opipljivo izražavanje sreće kroz zajedničku gozbu i veselje. Pritom je najvažnija dimenzija postala međusobno pomaganje i iskazivanje pažnje kroz razmjenu hrane (slanje porcija), čime Knjiga o Esteri šalje bezvremensku poruku da se pobjeda nad mržnjom najbolje slavi izgradnjom snažne, solidarne zajednice u kojoj svatko ravnopravno sudjeluje u radosti spasenja.