Kralj reče da se tako učini. U Suzi bi izdan zakon, a desetoricu Hamanovih sinova objesiše.
Kralj reče da se tako učini. U Suzi bi izdan zakon, a desetoricu Hamanovih sinova objesiše.
Židovi koji bijahu u Suzi okupiše se i četrnaestoga dana mjeseca Adara te ubiše u Suzi tristo ljudi, ali na plijen ne pružiše svoju ruku.
A ostali Židovi koji bijahu u kraljevim pokrajinama okupiše se, stadoše u obranu svoga života i otpočinuše od svojih neprijatelja. Pobiše sedamdeset i pet tisuća svojih mrzitelja, a na plijen ne pružiše svoju ruku.
Bijaše to trinaestoga dana mjeseca Adara, a četrnaestoga počinuše i učiniše ga danom gozbe i radosti.
A Židovi koji bijahu u Suzi okupiše se trinaestoga i četrnaestoga dana, a petnaestoga se odmoriše, učinivši ga danom gozbe i radosti.
A ostali Židovi koji bijahu u kraljevim pokrajinama okupiše se, stadoše u obranu svoga života i otpočinuše od svojih neprijatelja. Pobiše sedamdeset i pet tisuća svojih mrzitelja, a na plijen ne pružiše svoju ruku.
A ostali Judejci koji bijahu po zemljama carevijem skupiše se da brane život svoj i da se smire od neprijatelja svojih; i pobiše sedamdeset i pet tisuća nenavidnika svojih; ali na plijen ne digoše ruke svoje.
וּשְׁאָר הַיְּהוּדִים אֲשֶׁר בִּמְדִינוֹת הַמֶּלֶךְ נִקְהֲלוּ וְעָמֹד עַל נַפְשָׁם וְנוֹחַ מֵאֹיְבֵיהֶם וְהָרֹג בְּשֹׂנְאֵיהֶם חֲמִשָּׁה וְשִׁבְעִים אָלֶף וּבַבִּזָּה לֹא שָֽׁלְחוּ אֶת יָדָֽם
u./she.'Ar hai./ye.hu.Dim 'a.Sher bi/m.di.Not ha./Me.lekh nik.ha.Lu ve./'a.Mod 'al- naf.Sha/m ve./No.ach me./'O.ye.vei./Hem ve./ha.Rog be./So.ne.'ei./Hem cha.mi.Shah ve./shiv.'Im 'A.lef u./Va/b.bi.Zah lo' sha.le.Chu 'et- ya.Da/m
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"A ostatak Židova koji [su] u pokrajinama kralja okupili su se i stati za dušu svoju i počinuti od neprijatelja svojih i ubiti među mrziteljima svojim pet i sedamdeset tisuća a u plijen ne pružiše ruku svoju"
1. okupili su se Izvornik: נִקְהֲלוּ [nikhalu] Gramatika: Glagol u nifal perfektu, 3. lice množine, od korijena קהל (okupiti se, sazvati). Ovaj povratno-pasivni oblik izražava masovno i organizirano zborovanje. Značenje: Označava solidarnost i zajedničko djelovanje pred neposrednom opasnošću. Njihov spas ne ovisi o pojedinačnim činovima herojstva, već o jedinstvu cijelog naroda.
2. i stati Izvornik: וְעָמֹד [ve'amod] Gramatika: Veznik ו (i) spojen s infinitivom apsolutnim korijena עמד (stajati). Nizanje infinitiva apsolutnog nakon glavnog glagola (okupili su se) specifičan je način izražavanja radnji koje neprekinuto slijede iz glavne. Značenje: Izraz 'stati za svoj život' označava zauzimanje aktivnog borbenog i obrambenog stava. Prestanak bivanja pasivnom žrtvom te pretvaranje u aktivnog subjekta vlastitog opstanka.
3. za dušu svoju Izvornik: עַל נַפְשָׁם ['al nafsham] Gramatika: Prijedlog עַל (za, na, nad) i imenica נֶפֶשׁ (duša, dah, grlo) sa sufiksom 3. lica množine. Značenje: Iako imenica obuhvaća srž ljudskog bića, ovdje primarno znači goli, biološki život. Time se naglašava isključivo obrambena priroda njihovog sukoba.
4. i počinuti Izvornik: וְנוֹחַ [venoach] Gramatika: Infinitiv apsolutni od korijena נוח (počinuti, smiriti se, odmoriti). Značenje: Pojam nosi snažne teološke konotacije vezane uz šabatni odmor i konačni mir naroda. Paradoksalno, taj 'odmor' u izgnanstvu morao je biti izboren vojnom pobjedom.
5. a u plijen Izvornik: וּבַבִּזָּה [uvabizah] Gramatika: Veznik ו (i, a) i prijedlog ב (u, na) spojeni s imenicom בִּזָּה (plijen, ratni plijen). Značenje: Ovo je jedan od najvažnijih moralnih naglasaka poglavlja. Odbijanjem uzimanja materijalnog bogatstva, Židovi dokazuju da njihov motiv nije bila osvetnička pohlepa, nego pravedna samoobrana. Imena: - Židovi [יְהוּדִים / Yehudim] (narod) Znači: Slavljeni, Hvaljeni (odnosi se na onoga tko slavi/hvali Boga) Tvorba: Množina imenice Yehudi, koja dolazi od osobnog imena Yehudah (Juda), što se izvodi iz glagolskog korijena ידה (yadah - hvaliti, zahvaljivati). Tekst objašnjava: Postanak 29:35 bilježi Leino objašnjenje imena za njenog četvrtog sina: 'Ovaj ću put hvaliti (odeh) Jahvu; zato mu nadjenu ime Juda.'
Ovaj stih je sažetak dramatičnog raspleta Knjige o Esteri diljem Perzijskog Carstva, izvan samog glavnog grada Suze. Tekst koristi precizan sintaktički obrazac s nizom apsolutnih infinitiva kako bi prikazao nezaustavljiv, gotovo zakonomjeran slijed događaja: narod se ujedinjuje, staje u obranu svog prava na postojanje, bori se protiv progonitelja i na koncu ostvaruje povijesni mir.
Najvažniji teološki element stiha je posljednja rečenica koja ističe da Židovi nisu dotakli ratni plijen, iako im je kraljev edikt to izričito dopuštao. Tim su činom radikalno distancirali svoju samoobranu od običnog masakra ili oportunističkog bogaćenja. Ujedno se time ispravlja povijesni prijestup kralja Šaula iz plemena Benjaminova (Kišovog potomka, poput Mordokaja), koji je stoljećima ranije zgrešio uzevši plijen od Amalećana. Ovdje obrambeni rat ostaje moralno neokaljan.