Toga dana broj ubijenih u tvrđavi Suzi dođe pred kralja.
Toga dana broj ubijenih u tvrđavi Suzi dođe pred kralja.
Kralj reče kraljici Esteri: "U tvrđavi Suzi Židovi su pobili i uništili pet stotina ljudi i desetoricu Hamanovih sinova. Što su učinili u ostalim kraljevim pokrajinama? Koja je tvoja molba? Dat će ti se. Koji je još tvoj zahtjev? Bit će ispunjen."
A Estera reče: "Ako je kralju ugodno, neka se Židovima koji su u Suzi i sutra dopusti da učine po današnjem zakonu, i neka objese deset Hamanovih sinova na drvo."
Kralj reče da se tako učini. U Suzi bi izdan zakon, a desetoricu Hamanovih sinova objesiše.
Židovi koji bijahu u Suzi okupiše se i četrnaestoga dana mjeseca Adara te ubiše u Suzi tristo ljudi, ali na plijen ne pružiše svoju ruku.
A Estera reče: "Ako je kralju ugodno, neka se Židovima koji su u Suzi i sutra dopusti da učine po današnjem zakonu, i neka objese deset Hamanovih sinova na drvo."
A Jestira reče: ako je ugodno caru, da se dopusti Judejcima u Susanu i sjutra da učine po današnjoj naredbi i deset sinova Amanovijeh da objese na vješala.
וַתֹּאמֶר אֶסְתֵּר אִם עַל הַמֶּלֶךְ טוֹב יִנָּתֵן גַּם מָחָר לַיְּהוּדִים אֲשֶׁר בְּשׁוּשָׁן לַעֲשׂוֹת כְּדָת הַיּוֹם וְאֵת עֲשֶׂרֶת בְּנֵֽי הָמָן יִתְלוּ עַל הָעֵֽץ
va./To.mer 'es.Ter 'im- 'al- ha./Me.lekh Tov yi.na.Ten gam- ma.Char la/i.ye.hu.Dim 'a.Sher be./shu.Shan la./'a.Sot ke./Dat hai./Yom ve./'Et 'a.Se.ret be.nei- ha.Man yit.Lu 'al- ha./'Etz
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče Estera ako na kralja dobro neka se dade također sutra Židovima koji u Šušanu učiniti po zakonu danas i deset sinova Hamana neka objese na drvo."
1. ako na kralja dobro Izvornik: אִם עַל הַמֶּלֶךְ טוֹב ['im 'al ha.Melekh Tov] Gramatika: Idiomatska fraza koja koristi prijedlog 'al (na, nad) i pridjev tov (dobro). To je standardni perzijski dvorski izraz poštovanja i pokornosti pri podnošenju molbe vladaru. Značenje: Estera koristi iznimno oprezan i ponizan jezik kako bi iznijela dramatičan zahtjev. Ovime priznaje kraljevu suverenost, ističući da se potpuno podlaže njegovoj prosudbi.
2. neka se dade Izvornik: יִנָּתֵן [yi.na.Ten] Gramatika: Nifal (pasivni) imperfekt trećeg lica jednine od glagolskog korijena N-T-N (dati). Korištenje pasiva izražava molbu za izdavanjem službenog kraljevskog dekreta. Značenje: Ovaj izraz naglašava da ovlast za djelovanje leži isključivo u kraljevim rukama. Estera ne uzima pravdu u svoje ruke, već traži pravno pokriće za nastavak borbe svog naroda.
3. učiniti po zakonu danas Izvornik: לַעֲשׂוֹת כְּדָת הַיּוֹם [la.'a.Sot ke.Dat hai.Yom] Gramatika: Konstruktivni niz u kojem je 'dat' (zakon, dekret) perzijska posuđenica usvojena u hebrejski jezik. Glagol 'učiniti' je u infinitivu konstruktu, što označava svrhu. Značenje: Estera traži pravno produženje izvanrednog stanja i prava na samoobranu za još jedan dan. Cilj je osigurati potpunu eliminaciju antizidovske prijetnje u glavnom gradu i spriječiti bilo kakav budući protuudar.
4. neka objese na drvo Izvornik: יִתְלוּ עַל הָעֵֽץ [yit.Lu 'al ha.'Etz] Gramatika: Qal imperfekt trećeg lica množine glagola T-L-H (objesiti, vješati) u kombinaciji s imenicom 'etz' (drvo). Konstrukcija označava javno vješanje ili izlaganje tijela na stupu. Značenje: Budući da su Hamanovi sinovi poginuli u borbi ranije tog dana, njihovo vješanje predstavlja posmrtno izlaganje. Služi kao sredstvo ultimativnog odvraćanja, sramoćenja neprijatelja i demonstracije potpune pobjede nad zlom. Imena: - Estera [אֶסְתֵּר / 'es.Ter] (osoba) Znači: Zvijezda Tvorba: Ime je vjerojatno staroperzijskog podrijetla od riječi 'stāra' koja znači zvijezda. Mnogi ga znanstvenici povezuju i s asimiliranom verzijom imena babilonske božice Ištar. Promjena imena: Rođena je kao Hadasa (hebrejski za mirtu), a Estera joj je bilo perzijsko dvorsko ime (Est 2,7). Promjena ukazuje na asimilaciju i prikrivanje židovskog identiteta na dvoru.
- Židovi [יְהוּדִים / ye.hu.Dim] (narod) Znači: Hvalitelji / Pripadnici Jude Tvorba: Naziv potječe od imena praoca Jude (hebrejski Yehudah), koje dolazi od glagolskog korijena Y-D-H što znači hvaliti, slaviti ili zahvaljivati. Tekst objašnjava: Ime Juda biblijski je objašnjeno u Postanku 29:35, gdje majka Lea pri njegovom rođenju kaže: 'Ovaj put hvalit ću Jahvu'.
- Šušan [שׁוּשָׁן / shu.Shan] (grad) Znači: Ljiljan Tvorba: Na hebrejskom riječ znači 'ljiljan', iako je ime grada vjerojatno samo prilagodba njegovog ranijeg, drevnog elamskog naziva Susa, za koji etimologija nije posve jasna.
- Haman [הָמָן / ha.Man] (osoba) Znači: Nesigurno (možda: Veličanstveni) Tvorba: Etimologija imena je nesigurna; ne postoji pouzdan prijevod. Pretpostavlja se perzijsko podrijetlo od riječi 'hamayun' (veličanstven) ili elamsko, moguće povezano s imenom boga Humbana.
Ovaj stih predstavlja ključni strateški trenutak i vrhunac sukoba u Knjizi o Esteri. Nakon uspješne samoobrane Židova tijekom prvog dana propisanog dekretom, Estera prepoznaje da antizidovska prijetnja u glavnom gradu Šušanu, središtu Hamanove moći, još uvijek nije u potpunosti eliminirana. Njezin zahtjev za dodatnim danom oružanog sukoba i javnim vješanjem već poginulih Hamanovih sinova nije izraz osobne okrutnosti ili osvete, već hladnokrvna politička procjena potrebna za osiguranje trajnog mira i opstanka svog naroda.
Kroz formalni i ponizni dvorski protokol, Estera iskazuje nevjerojatnu hrabrost i viziju. Izlaganje mrtvih tijela Hamanovih sinova na vješalima simbolizira poetsku pravdu, budući da je to ista sramotna sudbina koju je Haman planirao za Mordekaja. Ovo javno sramoćenje ujedno djeluje kao ultimativno sredstvo odvraćanja svih preostalih neprijatelja, čime se konačno slama moć i moralni autoritet onih koji bi u budućnosti pokušali ustati protiv Židova.