Ulaz u srednji kat bijaše s desne strane Hrama, a zavojitim su se stubama uspinjali na srednji, te sa srednjega na treći.
Ulaz u srednji kat bijaše s desne strane Hrama, a zavojitim su se stubama uspinjali na srednji, te sa srednjega na treći.
I sagradi Hram te ga dovrši, a Hram pokri gredama i daskama od cedrovine.
Sagradi prigradnju uz cijeli Hram, visoku pet lakata, i pričvrsti je za Hram cedrovim gredama.
I dođe Riječ Jahvina Salomonu:
"Ovaj Dom koji gradiš — ako budeš hodio po Mojim Odredbama, vršio Moje Sudove i čuvao sve Moje Zapovijedi hodeći po njima, tada ću s tobom ostvariti Svoju Riječ koju sam rekao tvome ocu Davidu.
Sagradi prigradnju uz cijeli Hram, visoku pet lakata, i pričvrsti je za Hram cedrovim gredama.
I načini hodnike oko cijeloga doma od pet lakata u visinu svaki, i sastavljahu ih s domom grede kedrove.
וַיִּבֶן אֶת הַיָּצִיעַ עַל כָּל הַבַּיִת חָמֵשׁ אַמּוֹת קֽוֹמָתוֹ וַיֶּאֱחֹז אֶת הַבַּיִת בַּעֲצֵי אֲרָזִֽים
va/i.Yi.ven 'et- hai./ya.tzo.a' 'al- kol- ha./Ba.yit cha.Mesh 'a.Mot ko.ma.T/o va/i.ye.'e.Choz 'et- ha./Ba.yit ba./'a.Tzei 'a.ra.Zim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I sagradi [akuzativ] prigradnju uz cijelu kuću, pet lakata visina njezina, i pričvrsti [akuzativ] kuću gredama cedrovim."
1. I sagradi Izvornik: וַיִּבֶן [vayiven] Gramatika: Glagol od korijena 'banah' (graditi) u obliku wayyiqtol (konsekutivni imperfekt), 3. lice jednine muškog roda. Ovaj oblik uobičajeno izražava nizanje prošlih radnji u biblijskom pripovijedanju. Značenje: Naglašava aktivnu i neprekidnu akciju u izgradnji hrama. Subjekt (Salomon ili općenito graditelj) sustavno provodi plan podizanja svetog zdanja.
2. prigradnju Izvornik: הַיָּצִיעַ [hayatsiy'a] Gramatika: Imenica s određenim članom izvedena iz korijena 'yatsa' (prostrijeti, raširiti). Tekst čuva dvostruku tradiciju čitanja (kethiv/qere), no obje varijante odnose se na istu arhitektonsku cjelinu. Značenje: Odnosi se na bočne prostorije, galerije ili anekse koji su okruživali hram izvana. Ove su prostorije služile za pohranu hramskog inventara, blaga i kao boravišta za svećenike.
3. kuću Izvornik: הַבַּיִת [habayit] Gramatika: Imenica 'bayit' u jednini s određenim članom 'ha'. Ovdje stoji u genitivnoj vezi uz prijedlog 'al' (na, uz), a ranije i s pokazateljem akuzativa 'et'. Značenje: Riječ se doslovno prevodi kao 'kuća', no u ovom kontekstu ekskluzivno označava Gospodnji Dom, tj. Salomonov hram. Upotreba termina 'kuća' za hram sugerira Božje prebivanje među svojim narodom.
4. i pričvrsti Izvornik: וַיֶּאֱחֹז [vaye'echoz] Gramatika: Glagol od korijena 'achaz' (uhvatiti, držati, spojiti) u obliku wayyiqtol, 3. lice jednine. Može označavati da graditelj pričvršćuje prigradnju ili pak da sama prigradnja 'hvata' hram. Značenje: Ukazuje na čvrstu strukturalnu povezanost drvene i kamene građe. Korištenje ovog glagola naglašava stabilnost, integritet i jedinstvo cijele hramske građevine.
5. gredama cedrovim Izvornik: בַּעֲצֵי אֲרָזִֽים [ba'atsey 'araziym] Gramatika: Fraza sastavljena od prijedloga 'be' (s, pomoću), imenice 'ets' u konstruktnom stanju množine (drva, grede) i imenice 'erez' (cedar) u apsolutnom stanju množine. Značenje: Libanonski cedar bio je najcjenjeniji građevinski materijal drevnog Bliskog istoka zbog svoje trajnosti i mirisa. Njegova upotreba simbolizira luksuz i posvećenje najboljih materijalnih resursa za Božje prebivalište.
Ovaj stih (1. Kraljevima 6:10) donosi detaljan graditeljski zapis o konstrukciji bočnih aneksa oko glavnog dijela Salomonovog hrama. Arhitektonska preciznost očituje se u navođenju specifične visine od pet lakata za prigradnju, kao i u opisu spajanja bočnih struktura s glavnim zidovima pomoću čvrstih cedrovih greda. Prema širem biblijskom kontekstu, ovakva izvedba osiguravala je stabilnost cjelokupne građevine, pritom izbjegavajući prodiranje greda izravno u posvećene zidove unutarnjeg svetišta.
Teološki gledano, pomni izvještaj o građevinskim radovima i upotreba iznimno skupocjenog materijala poput cedrovine naglašavaju štovanje i veličanstvenost koji priliče Božjem Domu. Gradnja hrama nije bila samo pragmatičan arhitektonski pothvat, već duboko simboličan i vjerski čin kojim je Izrael nastojao materijalizirati Božju prisutnost u svom središtu, dajući mu samo ono najvrsnije.