Sin Geberov u Ramotu Gileadskom; njemu pripadahu Sela Jaira, sina Manašeova, koja su u Gileadu. Njegovo bijaše i područje Argob koje je u Bašanu: šezdeset velikih gradova sa zidinama i zasunima od mjedi.
Sin Geberov u Ramotu Gileadskom; njemu pripadahu Sela Jaira, sina Manašeova, koja su u Gileadu. Njegovo bijaše i područje Argob koje je u Bašanu: šezdeset velikih gradova sa zidinama i zasunima od mjedi.
Ahinadab, sin Idoa, u Mahanajimu.
Ahimaas u Naftaliju; i on uze za ženu Bosmatu, kćer Salomonovu.
Baana, sin Hušajev, u Ašeru i u Alotu.
Jošafat, Paruahov sin, u Jisakaru.
Ahimaas u Naftaliju; i on uze za ženu Bosmatu, kćer Salomonovu.
Ahimas u Neftalimu; i on bješe oženjen kćerju Solomunovom Vasematom;
אֲחִימַעַץ בְּנַפְתָּלִי גַּם הוּא לָקַח אֶת בָּשְׂמַת בַּת שְׁלֹמֹה לְאִשָּֽׁה
'a.chi.Ma.'atz be./naf.ta.Li gam- Hu' la.Kach 'et- ba.se.Mat bat- she.lo.Moh le./'i.Shah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Ahimaac u Naftaliju također on uzeo Basematu kćer Salomonovu za ženu"
1. također on Izvornik: גַּם הוּא [gam hu'] Gramatika: Fraza sastavljena od priloga 'gam' (također, čak) i osobne zamjenice trećeg lica jednine 'hu'' (on). Služi za gramatičko i smisleno isticanje subjekta. Značenje: U kontekstu popisa Salomonovih namjesnika, ova fraza naglašava da je Ahimaac, slično kao i neki drugi istaknuti dužnosnici, dobio posebnu čast - ruku kraljeve kćeri.
2. uzeo Izvornik: לָקַח [lakach] Gramatika: Glagol u perfektu (qal, aktivno stanje), treće lice jednine muškog roda od korijena l-q-ch (uzeti). Značenje: U biblijskom hebrejskom idiom 'uzeti ženu' standardni je izraz za sklapanje braka. Ovdje ukazuje na uspostavljanje važne političke i obiteljske veze sa samim kraljem.
3. oznaka izravnog objekta Izvornik: אֶת ['et] Gramatika: Neprevodiva čestica koja u hebrejskom označava određeni izravni objekt (accusativus). Uvijek stoji ispred određene imenice ili vlastitog imena. Značenje: Premda nema vlastito rječničko značenje, njezina prisutnost gramatički fokusira radnju na točan identitet osobe - specifičnu, imenovanu kraljevu kćer.
4. kćer Izvornik: בַּת [bat] Gramatika: Imenica ženskog roda u jednini, u konstruktnom stanju (status constructus). Označava posjedovanje ili pripadnost ('kći od'). Značenje: Ukazuje na izravno podrijetlo. Biti kći moćnog kralja Salomona značilo je vrhunski društveni status, a njezina udaja za namjesnika osnaživala je središnju vlast u provinciji.
5. za ženu Izvornik: לְאִשָּֽׁה [le'isha] Gramatika: Imenica 'isha' (žena, supruga) s prefiksnim prijedlogom 'le' (za, prema, u svrhu). Značenje: Označava status u koji kći ulazi; ona ne postaje priležnica, već zakonita supruga. Ovim činom upravitelj postaje kraljev zet. Imena: - Ahimaac [אֲחִימַעַץ / 'achiyma'ats] (osoba) Znači: moj brat je gnjev / moj brat je savjet Tvorba: Sastavljeno od elementa 'ach (brat, uz pronominalni sufiks za 1. lice -i: moj brat) i elementa ma'ats, koji se izvodi iz korijena za gnjev ili od korijena y-a-ts (savjetovati).
- Naftali [נַפְתָּלִי / naftaliy] (pokrajina) Znači: moje hrvanje / moja borba Tvorba: Dolazi od korijena p-t-l (hrvati se, boriti se, uvijati), kojemu je dodan pronominalni sufiks za prvo lice jednine (-i). U stihu označava plemenski teritorij nad kojim upravlja Ahimaac. Tekst objašnjava: U Postanku 30,8 Rahela mu daje ime govoreći: 'Žestoko sam se borila (hrvala) sa svojom sestrom i pobijedila!'
- Basemata [בָּשְׂמַת / basmat] (osoba) Znači: miris / miomirisna / balzam Tvorba: Izvedeno od semitskog korijena b-s-m (bosem), koji označava začin, balzam ili ugodan miris, te uobičajenog ženskog sufiksa (-at).
- Salomon [שְׁלֹמֹה / shelomo] (osoba) Znači: miroljubiv / njegov mir Tvorba: Ime je izvedeno iz poznatog korijena sh-l-m (mir, cjelovitost, shalom), kojemu je dodan pronominalni sufiks za treće lice jednine (-o), pa doslovno označava 'njegov mir'. Tekst objašnjava: U 1. Ljetopisa 22,9 Bog Davidu obećava sina koji će biti 'čovjek mira', a tekst navodi da mu je ime Salomon jer će Bog 'dati mir i spokoj Izraelu' za njegovih dana. Promjena imena: Prorok Natan ga je po rođenju nazvao Jedidja (Jahvin miljenik) prema 2. Samuelovoj 12,25, no u trajnom pamćenju naroda zadržao je ime Salomon.
Ovaj stih (1. Kraljevima 4,15), dio šireg povijesnog popisa dvanaestorice upravitelja pokrajina, pruža uvid u način na koji je kralj Salomon utvrđivao svoju vlast u ujedinjenom kraljevstvu. Dajući svoju kćer Basematu za ženu Ahimaacu, namjesniku u sjevernom, strateški važnom Naftalijevu plemenu, Salomon stvara čvrste i neraskidive rodbinske veze sa svojim činovnicima. Time je osiguravao njihovu trajnu lojalnost, sputavao potencijalne pobune i snažno centralizirao moć iz Jeruzalema nad svim izraelskim plemenima.
Isticanje fraze 'također on' izravno sugerira da je udaja kraljevske kćeri bila rijetka i osobita čast koju su uživali samo najviši i najpouzdaniji upravitelji svoga vremena (poput Ben-Abinadaba). Tim brakom Ahimaac prestaje biti samo lokalni činovnik; on postaje dio same kraljevske obitelji, čime se i politička integracija sjevernih, udaljenih pokrajina podiže na puno višu razinu stabilnosti.