i svećenici Elijakim, Maaseja, Minjamin, Mikaja, Elijoenaj, Zaharija i Hananija s trubama,
i svećenici Elijakim, Maaseja, Minjamin, Mikaja, Elijoenaj, Zaharija i Hananija s trubama,
te Maaseja, Šemaja, Eleazar, Uzi, Johanan, Malkija, Elam i Ezer. Pjevači podigoše glas, a nadglednik im bijaše Jizrahija.
Toga dana prinesoše velike žrtve i radovahu se, jer ih Bog obradova velikom radošću. Radovale su se također žene i djeca, a radost Jeruzalema čula se izdaleka.
Onoga su dana postavljeni ljudi nad sobama za riznice, prinose, prvine i desetine, da u njih s polja oko gradova skupljaju udjele po Zakonu za svećenike i levite, jer su se Judejci radovali svećenicima i levitima koji su služili.
Obavljali su službu svome Bogu i službu očišćenja, a tako i pjevači i vratari, prema zapovijedi Davida i njegova sina Salomona.
Toga dana prinesoše velike žrtve i radovahu se, jer ih Bog obradova velikom radošću. Radovale su se također žene i djeca, a radost Jeruzalema čula se izdaleka.
I prinesoše velike žrtve taj dan, i veseliše se; jer ih Bog razveseli veseljem velikim; i žene i djeca veseliše se, i veselje Jerusalimsko čujaše se daleko.
וַיִּזְבְּחוּ בַיּוֹם הַהוּא זְבָחִים גְּדוֹלִים וַיִּשְׂמָחוּ כִּי הָאֱלֹהִים שִׂמְּחָם שִׂמְחָה גְדוֹלָה וְגַם הַנָּשִׁים וְהַיְלָדִים שָׂמֵחוּ וַתִּשָּׁמַע שִׂמְחַת יְרוּשָׁלִַם מֵרָחֽוֹק
va/i.yiz.be.Chu va/i.yom- Ha./hu' ze.va.Chim ge.do.Lim va/i.yis.Ma.chu ki ha./'E.lo.Him si.me.Cha/m sim.Chah ge.do.Lah ve./Gam ha./na.Shim ve./ha/y.la.Dim sa.Me.chu va./ti.sha.Ma' sim.Chat ye.ru.sha.Lim me./ra.Chok
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I žrtvovaše u dan taj žrtve velike i radovahu se jer Bog obradova ih radošću velikom, i također žene i djeca radovahu se, i ču se radost Jeruzalema izdaleka."
1. i žrtvovaše Izvornik: וַיִּזְבְּחוּ [vayizbechu] Gramatika: Glagol u qal preteritu (waw konsekutivni imperfekt), 3. lice muškog roda množine od korijena זָבַח (zavach - žrtvovati). Izražava svršen i nastavni niz radnji u povijesnoj pripovijesti. Značenje: Žrtvovanje ovdje nije samo goli ritualni čin, već središnji izraz zahvalnosti i posvećenja cijele zajednice. U kontekstu posvećenja jeruzalemskih zidina, ono označava obnovu intimnog saveza s Bogom.
2. obradova ih Izvornik: שִׂמְּחָם [simecham] Gramatika: Glagol u piel perfektu, 3. lice muškog roda jednine s pronominalnim sufiksom za 3. lice množine. Piel ovdje ima kauzativno (uzročno) značenje ('učinio je da se raduju'). Značenje: Ovaj oblik jasno naglašava da izvor njihove duboke radosti nije u vlastitom graditeljskom postignuću. Bog je aktivni uzrok slavlja, a radost je Božji dar, a ne puka ljudska emocija.
3. i također žene i djeca Izvornik: וְגַם הַנָּשִׁים וְהַיְלָדִים [vegam hanashiym vehayladiym] Gramatika: Imenice u množini s određenim članom (ha-), međusobno povezane veznicima (ve-) te pojačane prilogom 'gam' (također, čak). Značenje: Izričito spominjanje žena i djece ističe sveobuhvatnost i općenarodni karakter proslave. Bogoslužje i prisutnost pred Bogom nisu rezervirani isključivo za muškarce ili svećenike, već obuhvaćaju cjelokupnu zajednicu.
4. i ču se Izvornik: וַתִּשָּׁמַע [vatishama'] Gramatika: Glagol u nifal preteritu, 3. lice ženskog roda jednine od korijena שָׁמַע (shama - čuti). Nifal služi kao pasiv ('bila je saslušana/ču se'). Značenje: Pasivni oblik ukazuje na nezaustavljivo širenje vijesti i zvuka slavlja. Radost obnovljenog naroda postala je javno, glasno svjedočanstvo okolnim narodima o Božjoj vjernosti i snazi u zaštiti Izraela. Imena: - Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / yerushalaim] (grad) Znači: Osnutak (grada) mira ili Osnutak (boga) Šalema Tvorba: Etimologija najvjerojatnije spaja zapadnosemitski korijen 'yarah' (postaviti temelj, osnovati) ili sumersko-akadski 'uru' (grad) s imenom kanaanskog božanstva 'Shalem', ili s hebrejskom riječi 'shalom' (mir).
Ovaj stih (iz Nehemije 12:43) predstavlja vrhunac proslave nakon obnove jeruzalemskih zidina pod Nehemijinim vodstvom. Središnji motiv teksta je izuzetna radost – korijen 'samach' (radovati se) pojavljuje se u ovom kratkom stihu čak pet puta u različitim glagolskim i imenskim oblicima. Ta radost prožima cijeli narod, od vođa do žena i djece, svjedočeći o potpunoj duhovnoj i društvenoj obnovi.
Najvažnija teološka poruka leži u uzročnosti te radosti: tekst izričito navodi da je Bog taj koji ih je obradovao. Njihovo slavlje nije tek olakšanje zbog dovršenog građevinskog projekta, već proslava obnovljenog odnosa s Bogom. Odjek te bučne, svete radosti koji se 'čuje izdaleka' služi kao snažno svjedočanstvo okolnim i često neprijateljskim narodima da je Bog ponovno sa svojim narodom i da ga štiti.