Početna ›

Estera 8,11 — Knjiga o Esteri

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Hebrejski: WLC (javno vlasništvo); morfologija OSHB, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

U ono vrijeme, dvadeset i trećega dana trećega mjeseca, a to je mjesec Sivan, bijahu sazvani kraljevi pisari, te bi napisano, prema svemu što je zapovjedio Mordokaj, Židovima, namjesnicima, upraviteljima i knezovima pokrajina od Indije do Etiopije, sto dvadeset i sedam pokrajina: svakoj pokrajini prema njezinu pismu i svakomu narodu prema njegovu jeziku, kao i Židovima prema njihovu pismu i njihovu jeziku.

Napisa u ime kralja Ahasvera i zapečati kraljevim prstenom, pa posla pisma po glasnicima na konjima, jahačima brzih kraljevskih konja, potomcima kobila.

Kralj je dao pravo Židovima u svakome gradu da se okupe i brane svoj život, da unište, ubiju i zatru svaku vojsku naroda i pokrajine koja bi ih tlačila, pa i djecu i žene, te da opljačkaju njihov plijen.

u jedan dan, u svim pokrajinama kralja Ahasvera, trinaestoga dana dvanaestoga mjeseca, a to je mjesec Adar.

Prijepis spisa izdan je kao zakon u svakoj pokrajini i obznanjen svim narodima, da Židovi za taj dan budu spremni osvetiti se svojim neprijateljima.

Biblija

Kralj je dao pravo Židovima u svakome gradu da se okupe i brane svoj život, da unište, ubiju i zatru svaku vojsku naroda i pokrajine koja bi ih tlačila, pa i djecu i žene, te da opljačkaju njihov plijen.

Daničić-Karadžić

Da je car dopustio Judejcima što su u kome god gradu da se skupe i brane život svoj, da potru i pobiju i istrijebe svaku vojsku kojega mu drago naroda i zemlje, koji bi udarili na njih, i djecu njihovu i žene njihove, a imanje njihovo da razgrabe.

Original

אֲשֶׁר נָתַן הַמֶּלֶךְ לַיְּהוּדִים אֲשֶׁר בְּכָל עִיר וָעִיר לְהִקָּהֵל וְלַעֲמֹד עַל נַפְשָׁם לְהַשְׁמִיד וְלַהֲרֹג וּלְאַבֵּד אֶת כָּל חֵיל עַם וּמְדִינָה הַצָּרִים אֹתָם טַף וְנָשִׁים וּשְׁלָלָם לָבֽוֹז

Izgovor

'a.Sher na.Tan ha./Me.lekh la/i.ye.hu.Dim 'a.Sher be./khol 'ir- va./'Ir le./hi.ka.Hel ve./la./'a.Mod 'al- naf.Sha/m le./hash.Mid ve./la./ha.Rog u./le./'a.Bed 'et- kol- cheil 'am u./me.di.Nah ha./tza.Rim 'o.Ta/m taf ve./na.Shim u./she.la.La/m la./Voz

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"da je dao kralj Židovima koji [su] u svakom gradu i gradu da se okupe i da stanu za život svoj, da unište i da ubiju i da zatru svu vojsku naroda i pokrajine koji tlače njih, djecu i žene, i plijen njihov da opljačkaju"

Analiza

1. da se okupe Izvornik: לְהִקָּהֵל [le.hi.ka.Hel] Gramatika: Infinitiv glagola u Nifal konjugaciji (pasivni/refleksivni oblik) s prijedlogom 'le' (da/za). Označava svrhu kraljevog edikta: udruživanje radi obrane. Značenje: Ukazuje na presudnu važnost zajedništva u suočavanju s opasnošću. Spasenje Židova u Esterinoj knjizi ne dolazi samo kroz individualne herojske činove, već kroz kolektivno djelovanje naroda.

2. i da stanu za život svoj Izvornik: וְלַעֲמֹד עַל נַפְשָׁם [ve.la.'a.Mod 'al- naf.Sha/m] Gramatika: Infinitiv Qal konjugacije glagola 'amad' (stajati) s prijedlogom 'al' (na/nad/za) i imenicom 'nefeš' (duša/život) s pronominalnim sufiksom. Doslovno 'stajati nad svojim dušama'. Značenje: Pravni idiom koji znači 'braniti vlastiti život'. Kraljev edikt im nije dao moć da budu agresori, već legitimno zakonsko pravo na samoobranu, štiteći svoje golo postojanje od napadača.

3. da unište i da ubiju i da zatru Izvornik: לְהַשְׁמִיד וְלַהֲרֹג וּלְאַבֵּד [le.hash.Mid ve.la.ha.Rog u.le.'a.Bed] Gramatika: Niz od tri infinitiva u Hifil, Qal i Piel konjugacijama (uništiti, ubiti, zatrti). Isti ovi glagoli korišteni su u originalnom Hamanovom ediktu o uništenju Židova (Estera 3:13). Značenje: Ponavljanje točnih riječi iz prvobitnog dekreta naglašava tematski princip 'lex talionis' (zakon odmazde) i potpuni preokret sudbine. Pravda se ostvaruje tako da se zlo doslovno vraća na glavu onih koji su ga planirali.

4. koji tlače njih (koji ih napadaju) Izvornik: הַצָּרִים אֹתָם [ha.tza.Rim 'o.Ta/m] Gramatika: Particip aktivni Qal konjugacije s određenim članom (oni koji napadaju/tlače) i znakom akuzativa sa sufiksom za 3. lice množine. Značenje: Ova fraza strogo definira i ograničava metu židovskog protunapada. Nisu dobili pravo na nasumično nasilje, već izričito pravo da uzvrate isključivo onima koji aktivno pokazuju neprijateljstvo i podižu oružje na njih.

5. i plijen njihov da opljačkaju Izvornik: וּשְׁלָלָם לָבֽוֹז [u.she.la.La/m la.Voz] Gramatika: Imenica 'šalal' (plijen) sa sufiksom i veznikom, praćena infinitivom Qal konjugacije glagola 'bazaz' (opljačkati). Značenje: Pljačkanje imovine napadača bio je uobičajen ratni običaj i dio prvotnog dekreta protiv Židova. Znakovito je da biblijski tekst kasnije (Estera 9:10-16) naglašava kako Židovi, usprkos ovom pravnom dopuštenju, nisu posegnuli za plijenom, čuvajući tako moralnu čistoću svoje obrane. Imena: - Židovi [יְהוּדִים / ye.hu.Dim] (narod) Znači: Judejci, pripadnici plemena Jude / 'Neka je hvaljen (Jahve)' Tvorba: Izvedeno iz osobnog imena Juda (hebrejski Yehudah, יְהוּדָה), koje potječe od glagolskog korijena 'ydh' (zahvaljivati, slaviti, hvaliti). U doba Perzijskog Carstva (kada se odvija radnja Estere) termin je počeo označavati sve pripadnike naroda i vjere, bez obzira na izvorno izraelsko pleme. Tekst objašnjava: U Postanku 29:35, kada Lea rađa Judu, kaže: 'Ovaj put hvalit ću Jahvu' (odeh 'et-YHWH), što direktno objašnjava porijeklo imena.

Zaključak

Ovaj stih iz Knjige o Esteri predstavlja dramatičnu prekretnicu i vrhunac narativnog obrata cijele knjige. Budući da perzijski zakoni nisu dopuštali opoziv jednom izdanog kraljevog pečata, prvi edikt koji je Židove osudio na uništenje nije mogao biti ukinut. Umjesto toga, donesen je ovaj novi edikt koji Židovima daje legalno pravo na organiziranu samoobranu. Zapanjujuće je korištenje istih izraza uništenja iz Hamanovog izvornog dekreta, čime se naglašava savršena poetska pravda - oružje skovano za uništenje nevinih okreće se upravo protiv onih koji su ga iskovali.

Stih također postavlja teološke temelje razumijevanja Božje providnosti u knjizi u kojoj se Njegovo ime izričito nigdje ne spominje. Spasenje naroda ne događa se kroz nadnaravna čudesa ili raskalapljeno more, već kroz mudro političko djelovanje (Estera i Mordokaj), zakonske okvire i hrabro zajedništvo samog naroda koji se okuplja 'za svoj život'. Dopuštenje za borbu nije poziv na anarhiju ili neobuzdanu osvetu, već legitiman čin borbe za opstanak koji ostaje strogo ograničen samo na aktivne napadače.