I drugoga dana, na vinskoj gozbi, kralj reče Esteri: "Koja je tvoja molba, kraljice Estero? Bit će ti ispunjena. I koji je tvoj zahtjev? Do polovice kraljevstva bit će učinjeno."
I drugoga dana, na vinskoj gozbi, kralj reče Esteri: "Koja je tvoja molba, kraljice Estero? Bit će ti ispunjena. I koji je tvoj zahtjev? Do polovice kraljevstva bit će učinjeno."
Odgovori kraljica Estera: "Ako sam našla milost u tvojim očima, kralju, i ako je kralju ugodno, neka mi se na moju molbu daruje moj život, i moj narod na moju prosbu.
Jer prodani smo, ja i moj narod, da budemo istrijebljeni, ubijeni i zatrti. I da smo prodani za robove i ropkinje, šutjela bih, jer neprijatelj nije ravan kraljevoj šteti.
Tada kralj Ahasver reče kraljici Esteri: "Tko je taj i gdje je taj koji se u srcu svome usudio tako učiniti?"
Estera reče: "Čovjek, protivnik i neprijatelj, jest ovaj zli Haman!" Tada se Haman užasnu pred kraljem i kraljicom.
Jer prodani smo, ja i moj narod, da budemo istrijebljeni, ubijeni i zatrti. I da smo prodani za robove i ropkinje, šutjela bih, jer neprijatelj nije ravan kraljevoj šteti.
Jer smo prodani ja i moj narod da nas potru, pobiju i istrijebe. Da smo prodani da budemo sluge i sluškinje, mučala bih, premda neprijatelj ne bi mogao naknaditi štete caru.
כִּי נִמְכַּרְנוּ אֲנִי וְעַמִּי לְהַשְׁמִיד לַהֲרוֹג וּלְאַבֵּד וְאִלּוּ לַעֲבָדִים וְלִשְׁפָחוֹת נִמְכַּרְנוּ הֶחֱרַשְׁתִּי כִּי אֵין הַצָּר שֹׁוֶה בְּנֵזֶק הַמֶּֽלֶךְ
ki nim.Kar.nu 'a.Ni ve./'a.M/i le./hash.Mid la./ha.Rog u./le./'a.Bed Ve./'i.lu la./'a.va.Dim ve./li/sh.fa.Chot nim.Kar.nu he.che.Rash.ti ki 'ein ha./Tzar sho.Veh be./Ne.zek ha./Me.lekh
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Jer prodani smo, ja i narod moj, za istrijebiti, za ubiti i za zatrti, i da za robove i za ropkinje prodani smo, šutjela bih, jer nije neprijatelj ravan šteti kralja."
1. prodani smo Izvornik: נִמְכַּרְנוּ [nim.Kar.nu] Gramatika: Nifal perfekt, 1. lice množine od korijena m-k-r (prodati). Glagolsko stablo Nifal ovdje izražava pasiv, označavajući radnju koja je izvršena nad subjektom. Značenje: Ova riječ naglašava potpunu bespomoćnost i objektivizaciju židovskog naroda. Estera aludira na činjenicu da je Haman doslovno 'kupio' pravo na njihovo uništenje od kralja ponudivši srebro za riznicu.
2. za istrijebiti, za ubiti i za zatrti Izvornik: לְהַשְׁמִיד לַהֲרוֹג וּלְאַבֵּד [le.hash.Mid la.ha.Rog u.le.'a.Bed] Gramatika: Niz od tri infinitiva konstrukta (Hifil, Qal i Piel) s prefiksnim prijedlogom 'lamed' (za). Ovakvo morfološko gomilanje sinonimnih glagola stvara snažan retorički krešendo. Značenje: Estera ovdje doslovno citira pravnu formulaciju iz Hamanovog izvornog dekreta smrti (Est 3,13). Trostruko ponavljanje naglašava apsolutni, nemilosrdni i totalni karakter planiranog genocida, ne ostavljajući mjesta sumnji o namjeri.
3. šutjela bih Izvornik: הֶחֱרַשְׁתִּי [he.che.Rash.ti] Gramatika: Hifil perfekt, 1. lice jednine od korijena ch-r-sh (biti gluh, šutjeti). Ovdje se koristi u kondicionalnoj strukturi za izražavanje irealnog stanja u prošlosti (što bi bilo da je bilo). Značenje: Kraljica pokazuje iznimnu diplomatsku mudrost i podložnost kraljevom autoritetu. Tvrdnjom da bi prihvatila i masovno porobljavanje bez prigovora, ističe da tek egzistencijalna prijetnja potpunog uništenja opravdava njen drastičan istup.
4. neprijatelj Izvornik: הַצָּר [ha.Tzar] Gramatika: Imenica s određenim članom 'ha' od korijena tz-r-r (vezati, pritijesniti, tlačiti). Često se prevodi i kao 'tlačitelj' ili 'protivnik'. Značenje: Ova riječ nosi snažnu konotaciju nekoga tko stvara nevolju i duboku tjeskobu. Estera mudro i apstraktno uvodi neimenovanog krivca, stvarajući napetost prije nego što izravno upre prstom u Hamana.
5. nije neprijatelj ravan šteti kralja Izvornik: אֵין הַצָּר שֹׁוֶה בְּנֵזֶק הַמֶּֽלֶךְ ['ein ha.Tzar sho.Veh be.Ne.zek ha.Me.lekh] Gramatika: Nominalna rečenica negirana česticom 'ein' (nema, nije). Particip 'shoveh' (biti jednak, vrijediti) veže se s imenicom 'nezek' (šteta, gubitak) preko prijedloga 'be' (u). Značenje: Ova kompleksna idiomatska fraza znači da Haman nikada ne bi mogao financijski ili politički nadoknaditi štetu koju bi kruna pretrpjela gubitkom cijelog jednog naroda. Estera time pretvara genocid iz svog osobnog problema u ozbiljnu prijetnju državnim interesima.
Ovaj stih predstavlja dramatični vrhunac knjige o Esteri, ključni trenutak u kojem kraljica pred Ahasverom (Kserksom) napokon razotkriva svoj identitet i raskrinkava Hamanov plan. Umjesto izravnog napada suzama, Estera se mudro poistovjećuje sa svojim osuđenim narodom i doslovno citira zastrašujuće pravne termine iz samog carskog dekreta o uništenju, čime pred kralja stavlja okrutnu stvarnost njegovog vlastitog pečata.
Njezina argumentacija je remek-djelo političke retorike. Tvrdeći da bi mirno prihvatila i ropstvo svog naroda, ona pokazuje duboko poštovanje prema monarhiji i dokazuje da nije puka buntovnica. Zatim maestralno uvodi ekonomsko-politički argument: planirani genocid ne nanosi bol samo njoj, već i nepovratnu financijsku štetu samom Carstvu. Na taj način Hamanovu osobnu mržnju prikazuje kao izravan udar na kraljeve državne interese, osiguravajući tako brzu i neumoljivu osudu neprijatelja.