Kad kralj vidje kraljicu Esteru gdje stoji u dvorištu, ona nađe milost u njegovim očima. Kralj pruži Esteri zlatno žezlo koje mu bijaše u ruci, a Estera pristupi i dotaknu vrh žezla.
Kad kralj vidje kraljicu Esteru gdje stoji u dvorištu, ona nađe milost u njegovim očima. Kralj pruži Esteri zlatno žezlo koje mu bijaše u ruci, a Estera pristupi i dotaknu vrh žezla.
Nato joj kralj reče: "Što ti je, kraljice Estero, i koja je tvoja molba? Do polovice kraljevstva, dat će ti se."
Estera reče: "Ako je kralju po volji, neka kralj i Haman dođu danas na gozbu koju sam za njega priredila."
Tada kralj reče: "Požurite Hamana da izvrši Esterinu riječ." I dođoše kralj i Haman na gozbu koju je Estera priredila.
Kralj reče Esteri na vinskoj gozbi: "Što je tvoja molba? Bit će ti uslišana. I što je tvoja želja? Do polovice kraljevstva, bit će ispunjena."
Estera reče: "Ako je kralju po volji, neka kralj i Haman dođu danas na gozbu koju sam za njega priredila."
A Jestira reče: ako je ugodno caru, neka dođe car s Amanom danas na objed koji sam mu zgotovila.
וַתֹּאמֶר אֶסְתֵּר אִם עַל הַמֶּלֶךְ טוֹב יָבוֹא הַמֶּלֶךְ וְהָמָן הַיּוֹם אֶל הַמִּשְׁתֶּה אֲשֶׁר עָשִׂיתִי לֽוֹ
va./To.mer 'es.Ter 'im- 'al- ha./Me.lekh Tov ya.Vo' ha./Me.lekh ve./ha.Man hai./Yom 'el- ha./mish.Teh 'a.Sher- 'a.Si.ti l/o
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I reče Estera ako na kralja dobro neka dođe kralj i Haman danas na gozbu koju pripremih za njega"
1. I reče Izvornik: וַתֹּאמֶר [va./To.mer] Gramatika: Qal imperfect trećeg lica ženskog roda jednine od korijena 'amar' (reći) uz waw-konsekutivni. Ovaj prefiks pretvara buduće vrijeme u prošlo, što je standardni narativni oblik u biblijskom hebrejskom jeziku. Značenje: Označava nastavak radnje i Esterin odlučan odgovor na kraljevo pitanje. To je trenutak kada započinje provedba njenog pažljivo osmišljenog plana.
2. ako [je] na kralja dobro Izvornik: אִם עַל הַמֶּלֶךְ טוֹב ['im- 'al- ha./Me.lekh Tov] Gramatika: Kondicionalna fraza koja se sastoji od veznika 'im' (ako), prijedloga 'al' (na) i pridjeva 'tov' (dobro). To je klasični hebrejski dvorski idiom koji znači 'ako je kralju po volji'. Značenje: Pokazuje Esterinu podložnost, poznavanje dvorske etikete i poštovanje kraljevog autoriteta. Suptilno izražava poniznost u kritičnom trenutku kada priprema teren za traženje milosti za svoj narod.
3. neka dođe Izvornik: יָבוֹא [ya.Vo'] Gramatika: Qal imperfekt trećeg lica muškog roda jednine od korijena 'bo' (doći, ući). U ovom kontekstu izriče se kao jusiv (zapovjedni način za treće lice) sa značenjem 'neka dođe'. Značenje: Iako poziva obojicu, glagol je u jednini, čime Estera taktički stavlja kralja u središte poštovanja, dok je Haman tek pridodan kao gost. To je potez koji će Hamana uljuljati u lažni osjećaj sigurnosti.
4. gozbu Izvornik: הַמִּשְׁתֶּה [ha./mish.Teh] Gramatika: Imenica muškog roda s određenim članom 'ha'. Nastala je od korijena 'shatah' (piti), stoga doslovno označava pijenje, odnosno banket ili gozbu. Značenje: Gozba je jedan od središnjih i ponavljajućih motiva u Knjizi o Esteri. Ovdje predstavlja pažljivo postavljenu pozornicu na kojoj će se odigrati ključni preokret i razotkrivanje neprijatelja. Imena: - Estera [אֶסְתֵּר / 'es.Ter] (osoba) Znači: zvijezda Tvorba: Ime je najvjerojatnije staroperzijskog podrijetla od riječi 'stara' što znači zvijezda, ili je izvedeno od imena babilonske božice Ištar. Promjena imena: Nj Si njeno izvorno židovsko ime bilo je Hadasa (Hadasah - mirta), dok je Estera njeno dvorsko, perzijsko ime, a prema rabinskoj tradiciji povezano je s hebrejskim 'satar' (sakriti) jer je skrivala svoj identitet.
- Haman [הָמָן / ha.Man] (osoba) Znači: veličanstven / slavan Tvorba: Ime je nesemitskog podrijetla, najvjerojatnije perzijsko, sa značenjem 'slavan' ili 'veličanstven', a neki ga povezuju s elamskim božanstvom Hummanom.
Ovaj stih iz Knjige o Esteri (5:4) predstavlja ključni taktički trenutak u biblijskom izvještaju. Umjesto da odmah, vođena emocijama, iznese svoju molbu za spas naroda kada joj kralj Ahašveroš ponudi ispuniti želju, Estera pokazuje iznimnu razboritost, mudrost i samokontrolu. Njezin odgovor je suzdržan i usmjeren na građenje odnosa – ona organizira gozbu kojom stvara intimniju atmosferu te istovremeno uvlači neprijatelja Hamana u svoju zamku, dajući mu lažni osjećaj počasti.
Stih snažno naglašava temu skrivene Božje providnosti (Knjiga o Esteri je jedina biblijska knjiga koja izričito ne spominje Boga) koja djeluje kroz ljudsku domišljatost, hrabrost i strpljenje. Gozba, koja je na početku knjige bila mjesto oholosti i opasnosti (pad kraljice Vašti), sada postaje pomno orkestrirana pozornica za nadolazeći spas izraelskog naroda.