Trećega dana Estera odjenu kraljevsko ruho i stade u unutarnje dvorište kraljeve palače, nasuprot kraljevoj palači. Kralj je sjedio na svom kraljevskom prijestolju u kraljevskoj palači, nasuprot ulazu u palaču.
Trećega dana Estera odjenu kraljevsko ruho i stade u unutarnje dvorište kraljeve palače, nasuprot kraljevoj palači. Kralj je sjedio na svom kraljevskom prijestolju u kraljevskoj palači, nasuprot ulazu u palaču.
Kad kralj vidje kraljicu Esteru gdje stoji u dvorištu, ona nađe milost u njegovim očima. Kralj pruži Esteri zlatno žezlo koje mu bijaše u ruci, a Estera pristupi i dotaknu vrh žezla.
Nato joj kralj reče: "Što ti je, kraljice Estero, i koja je tvoja molba? Do polovice kraljevstva, dat će ti se."
Estera reče: "Ako je kralju po volji, neka kralj i Haman dođu danas na gozbu koju sam za njega priredila."
Kad kralj vidje kraljicu Esteru gdje stoji u dvorištu, ona nađe milost u njegovim očima. Kralj pruži Esteri zlatno žezlo koje mu bijaše u ruci, a Estera pristupi i dotaknu vrh žezla.
I kad car ugleda caricu Jestiru gdje stoji u trijemu, ona nađe milost pred njim, te car pruži prema Jestiri zlatnu palicu koja mu bješe u ruci, i Jestira pristupi i dotače se kraja od palice.
וַיְהִי כִרְאוֹת הַמֶּלֶךְ אֶת אֶסְתֵּר הַמַּלְכָּה עֹמֶדֶת בֶּֽחָצֵר נָשְׂאָה חֵן בְּעֵינָיו וַיּוֹשֶׁט הַמֶּלֶךְ לְאֶסְתֵּר אֶת שַׁרְבִיט הַזָּהָב אֲשֶׁר בְּיָדוֹ וַתִּקְרַב אֶסְתֵּר וַתִּגַּע בְּרֹאשׁ הַשַּׁרְבִֽיט
va/y.Hi khi/r.'ot ha./Me.lekh 'et- 'es.Ter ha./mal.Kah 'o.Me.det be./cha.Tzer na.se.'Ah chen be./'ei.Na/v va/i.Yo.o.shet ha./Me.lekh le./'es.Ter 'et- shar.Vit ha./za.Hav 'a.Sher be./ya.D/o va./tik.Rav 'es.Ter va./ti.Ga' be./Rosh ha./shar.Vit
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I bi pri viđenju kralj - Esteru kraljicu stojeću u dvorištu, podigla je milost u očima njegovim i pruži kralj Esteri - žezlo zlatno koje u ruci njegovoj i pristupi Estera i dotaknu u glavu žezla."
1. pri viđenju Izvornik: כִרְאוֹת [khi/r.'ot] Gramatika: Prijedlog 'kaf' (kao/pri) spojen s infinitivom konstruktnim glagola 'raah' (vidjeti). Oblikuje vremensku rečenicu koja označava trenutak kada se radnja događa. Značenje: Naglašava važnost i napetost prvog pogleda. U tom odlučujućem trenutku, kraljeva vizualna percepcija Estere presuđuje o njezinoj sudbini i sudbini njenog naroda.
2. stojeću Izvornik: עֹמֶדֶת ['o.Me.det] Gramatika: Particip aktivni ženskog roda jednine glagola 'amad' (stajati). Izražava trajnu ili trenutnu situaciju iz pozicije promatrača. Značenje: Označava njezinu izloženost, ranjivost i pasivno iščekivanje pred kraljem. Estera nema aktivnu ulogu osim samog prisustva u unutarnjem dvorištu, čime riskira smrtnu kaznu.
3. podigla je milost Izvornik: נָשְׂאָה חֵן [na.se.'Ah chen] Gramatika: Fraza sastavljena od Qal perfekta glagola 'nasa' (podići/nositi) i imenice 'chen' (milost/naklonost), što u hrvatskom prevodimo kao 'zadobila milost'. Značenje: Ovo je teološki ključna fraza u knjizi. Iako se Božje ime ne spominje, ona označava Njegovo suvereno providonosno djelovanje na kraljevo srce usmjeravajući povijesne događaje prema spasenju.
4. i pruži Izvornik: וַיּוֹשֶׁט [va/i.Yo.o.shet] Gramatika: Glagol 'yashat' u Hifil imperfektu trećeg lica jednine muškog roda, spojen s 'waw' konsekutivnim koji imperfekt pretvara u narativnu prošlost. Značenje: Ovo je aktivna i neposredna gesta milosti koja poništava smrtnu presudu nepisanog dvorskog zakona. Taj je pokret znak ohrabrenja i prihvaćanja.
5. žezlo zlatno Izvornik: שַׁרְבִיט הַזָּהָב [shar.Vit ha./za.Hav] Gramatika: Status constructus (genitivna veza) gdje je prva imenica 'sharvit' (kasni aramejski posuđenik za žezlo) oslonjena na određenu imenicu 'zahav' (zlato). Značenje: Simbol apsolutne vladarske moći i autoriteta u Perzijskom carstvu koji odlučuje o životu i smrti. U ovom trenutku prestaje biti instrument osude i postaje kanal pomilovanja.
6. i dotaknu u glavu Izvornik: וַתִּגַּע בְּרֹאשׁ [va./ti.Ga' be./Rosh] Gramatika: Qal imperfekt trećeg lica jednine ženskog roda glagola 'naga' (dotaknuti) s 'waw' konsekutivnim, povezan s prijedlogom 'be' (u/na) ispred imenice 'rosh' (glava/vrh). Značenje: Tjelesni čin poniznosti kojim Estera formalno prihvaća kraljevu zaštitu. Dodirivanje vrha žezla znak je njezine podložnosti i ulaska pod okrilje njegovog autoriteta. Imena: - Estera [אֶסְתֵּר / 'es.Ter] (osoba) Znači: Zvijezda (staroperzijski) ili varijanta imena Ištar (babilonski). Tvorba: Ime je posuđenica iz staroperzijske riječi 'stara' koja znači zvijezda, ili je asimilacija akadskog imena božice Ištar. Rabinska ga tradicija naknadno i asocijativno povezuje s hebrejskim korijenom 'satar' (sakriti), jer je na dvoru tajila svoje židovsko porijeklo. Promjena imena: Prema tekstu u Esteri 2:7, njezino izvorno hebrejsko ime bilo je Hadasa (mirta). Upotreba perzijskog imena Estera na dvoru odražava njezinu asimilaciju i prikrivanje vjersko-nacionalnog identiteta.
Ovaj stih predstavlja dramatični i teološki vrhunac Knjige o Esteri. Njezinim nepozvanim dolaskom pred perzijskog monarha, Estera je riskirala vlastiti život svjesno kršeći strogi dvorski zakon kako bi pokušala spasiti svoj narod. Trenutak neizvjesnosti naglo se prekida naklonošću koju nalazi u vladarovim očima, što biblijski pisac diskretno, ali jasno, oslikava kao tihu Božju providnost koja bdije nad poviješću.
Kraljevo pružanje zlatnog žezla služi kao prekretnica u cijeloj naraciji — ono pretvara potencijalnu osudu i sigurnu smrt u nezasluženu milost. Esterino doticanje vrha žezla nije tek puki dvorski protokolarni čin, već izraz duboke podložnosti i prihvaćanja te milosti koja otvara vrata njezinoj molbi, a time i konačnom oslobođenju čitavog židovskog naroda.